upravo to

Divan život..

https://direktno.hr/direkt/predsjednik- ... ji-243047/
Predsjednik DSHV-a: Svakodnevno se suočavamo s govorom mržnje; kapetan Dragan otvorio je ured u kulturnom središtu Hrvata u Srbiji

Ured kapetana Dragana, Dragana Vasiljkovića osuđenog ratnog zločinca u Hrvatskoj otvoren je nedavno u središtu Subotici, kulturnom i političkom središtu Hrvata u Srbiji nepunih godinu dana nakon formiranja ogranka "Fondacije", s ciljem da kako je navedeno "pomogne Srbima koji su nepravedno osuđeni i služe zatvorske kazne u zemljama regije", napose u Hrvatskoj.


Na ovu vijest nitko nije ostao ravnodušan, a ipak, najteže je naravno Hrvatima u Srbiji, odnosno Vojvodini koji se bore za očuvanje nacionalnog identiteta unatoč ionako teškim okolnostima koje su sada dodatno otežane uvođenjem bunjevačkog jezika, ali i "Fondacije kapetana Dragana". Naime, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov odmah je oštro osudio otvaranje subotičkog ureda "Fondacije kapetan Dragan", koju vodi osuđeni ratni zločinac i konstatirao da je u Srbiji na djelu rehabilitacija i relativizacija kazni ratnih zločinaca.

a portal Direktno komentirao je ovu situaciju kao i medijske napise da je kapetan Dragan već počeo s povlačenjem nekih poteza, poput najavljene peticije za oslobađanje ubojice Zorana Đinđića.

"Tako što u državama razvijene demokracije nije moguće! Naime, u tim društvima onima koji su osuđeni za ratne zločine nije dopušteno javno djelovanje! Ovdje je dodatni problem što je Dragan Vasiljković, osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj, otvorio ured ne u Ćupriji ili Leskovcu već u Subotici, kulturnom i političkom središtu Hrvata u Srbiji.

Isto tako, sadržaji njegovih poruka koje odašilje u javnosti putem medija ekstremno su negativne spram svega što je hrvatsko, što onda pridonosi širenju straha i nesigurnosti među ovdašnjim Hrvatima. A to što javno veliča ubojicu Zorana Đinđića pripada domeni, čini se, stanovitog slavljena nekrofilije, pa ne bih posebno komentirao", odgovorio je Žigmanov.

Otkrio nam je i jesu li u Subotici iznenađeni otvorenjem ureda, ali i djelovanjem istog.

"Naravno da jesmo, jer nastojimo razumijevati društvene i političke procese iz rakursa temeljnih demokratskih vrijednosti, čemu je, očito više deklarativno, posvećena i srbijanska vlast. S druge strane, nije da nismo registrirali rast aktivnosti osuđenih za ratne zločine u Srbiji, osim Vasiljkovića treba spomenuti i Vojislava Šešelja koji je osuđen za zločine nad Hrvatima u Vojvodini, zatim relativizaciju pa i nijekanje razloga za njihove kazni, gotovo završenu rehabilitaciju u javnosti kao i njihov osnaženi utjecaj na kreiranje javnog mnijenja! Zbog tih procesa, koji su snažni i ne nailaze na osudu vladajućih struktura, nedavno je reagirala i Europska komisija i SAD".

Podsjetimo, subotičkim vlastima ništa sporno u Zakladi Kapetana Dragana: "Prostor je odobren u skladu sa Zakonom", poručili su. Naime, subotičke vlasti kažu da je Vasiljkovićeva zaklada registrirana kao humanitarna organizacija i da su imali pravo izdati joj prostor neposrednom pogodbom.

'Gotovo cijela ova godina protekla je u nasrtajima na Hrvate'
Žigmanov je već ranije upozoravao na sve teži položaj Hrvata u Srbiji. Nakon 'Dare iz Jasenovca' stvoreno je antihrvatsko raspoloženje, a uvođenje tzv. bunjevačkog jezika Žigmanov je okarakterizirao kao nastavak organizirane dekroatizacije. Činjenica je da se Hrvati u Srbiji neprestano suočavaju s govorima mržnje, a predsjednik DSHV-a nam je otkrio kako se nose s time.

"Gotovo pa smo se navikli", rekao je ironično.

"Gotovo cijela je ova godina protekla u, istina različitim, nasrtajima na Hrvate u Vojvodini, to jest Republici Srbiji. Godina je počela inicijativom za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici, koja je na žalost i uspjela. Kažem na žalost, jer se na taj način, strahujem, trajno razorio integracijski potencijal dijela hrvatske zajednice ne samo na simboličkom planu.

'Gotovo sve vrijeme značajan dio medija 'natjecao' se u govoru mržnje spram Hrvata, napose u vrijeme 'osjetljivih dana'– premijere filma 'Dara iz Jasenovca', obilježavanja proboja logora Jasenovac, obilježavanje 'Oluje''...



Usto, više od tri mjeseca poruke koje smo kao legitimni predstavnici hrvatskoga naroda slušali od predstavnika vladajućih klasa u Subotici, i srpske, ali i mađarske, znale su biti i strahotne. Sjetimo se samo prijetnji smrću!

I nakon toga nastavljena je snažna podrška svakovrsne afirmacije Bunjevaca nehrvata", rekao je i dodao da su se suočavali i s etničkim motiviranim incidentima, a za koje su izostale osude.

"Registrirali smo također i etnički motivirane incidente, od kojih su neki bili i brutalni, gdje su izostale osude od strane dužnosnika te primjereno postupanje pravosudnih i institucija policije. Na koncu, otvoren je u Subotici i Vasiljkovićev ured".

Također, komentirao je koliko im u zaštiti prava pomaže Republika Hrvatska.

"Gotovo sve vrijeme značajan dio medija gotovo se natjecao u govoru mržnje spram Hrvata, napose u vrijeme 'osjetljivih dana'– premijere filma 'Dara iz Jasenovca', obilježavanja proboja logora Jasenovac, obilježavanje Vojno-redarstvene akcije 'Oluja'. Interes Republike Hrvatske bio je kontinuiran, hrabrila su nas reagiranja, no još uvijek nisu pronađeni učinkoviti mehanizmi zaštite", poručio je Žigmanov.

Pitanje Hrvata u Srbiji treba riješiti kao pitanje Srba u Hrvatskoj
Žigmanov je nedavno u Golubiću u RH sudjelovao na međunarodnom znanstvenom skupu "Hrvatsko-srpski odnosi" gdje je između ostalog ukazao na deficite srbijanske nekonsolidirane demokracije poput vladavina prava, funkcioniranje institucija, manjinske politike, isključenost iz procesa donošenja odluka, brutalni državni intervencionizam u identitet Hrvata, nastavak izloženosti etnički motiviranim incidentima i govoru mržnje...

Iako smo u više navrata pisali o problematici s kojom se suočavaju Hrvati Vojvodine, Žigmanov nam je ponovno pojasnio glavne probleme s kojima se hrvatska manjina u Srbiji ''vrti u krug''.

"Tako se u sažetom obliku kazuje sljedeće: Ukoliko ostavimo po strani, ali ne i zanemarimo, deficite u vladavini prava, probleme u funkcioniranju institucija, nerazvijenih manjinskih politika i neslobode medija, što kontinuirano registriraju sva izvješća ključnih međunarodnih institucija i organizacija, isključenost iz procesa donošenja odluka smatram najvećim problemom.

Naime, legitimnih predstavnika Hrvata nema u predstavničkim tijelima ni na republičkoj ni na pokrajinskoj razini, niti smo zastupljeni u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini! Uspjeli smo osigurati sudjelovanje u procesima odlučivanja u izvršnom segmentu vlasti u Gradu Novom Sadu i Pokrajinskoj vladi".

Usporedio je situaciju sa srpskom manjinom u Hrvatskoj.

'Želimo da političko zastupstvo Hrvata u Srbiji bude riješeno na način kako je to regulirano u Hrvatskoj'.

"Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata, na koji se Srbija obvezala međudržavnim sporazumom potpisanim sada već daleke 2004. godine, no nije ga do danas i primijenila!", upozorava Žigmanov na ovu poražavajući činjenicu.

Posljedica toga je, kaže naš sugovornik, da politički predstavnici Hrvata interese svoje zajednice artikuliraju s 'ulice', izvan političkog sustava.

"Želimo da političko zastupstvo Hrvata u Srbiji bude riješeno na način kako je to regulirano u Hrvatskoj, a ne da se ono rješava na način (ne)postojanja političke volje! Kada to bude riješeno, i ostala otvorena pitanja, osim gore spomenutih, vjerujemo lakše će se rješavati – od ekonomskih i socijalnih pa do onih koji spadaju u područje ostvarivanja manjinskih prava", poručio je.

Ono što je bitno istaknuti je da Hrvati Vojvodine i Srbije ne odustaju, nego se nastavljaju boriti za svoja prava pa nam je tako Žigmanov nabrojao neke od projekata koje su do sada realizirali.

"Mi se s time ne mirimo i ostvarujemo i više nego značajne uspjehe: izgradnja Hrvatske kuće u Subotici uz izdašnu financijsku podršku Vlade Republike Hrvatske, povrat i uređenje dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu od strane Vlade Republike Srbije, osiguran je prostor za hrvatsku zajednicu u Beogradu, nekoliko šokačkih kuća u naseljima uz lijevu obalu Dunava (Bereg, Vajska, Monoštor)...

Više od deset puta osnažena je podrška županija, gradova i općina iz Hrvatske našim inicijativama, uspješno rješavamo i ogromne izazove – prva smo nacionalna manjina u Srbiji koja je osigurala nove udžbenike za gimnaziju, uspjeli smo ostvariti i neke od proklamiranih ciljeva – otvoren je lektorat za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu…

No to još ne znači da je postignut naš ravnopravni društveni položaj. Pri tomu, većina pomaka posljedica je naših ustrajnih i velikih napora", zaključio je Žigmanov za Direktno.

https://www.icv.hr/2021/09/na-simpoziju ... -70-posto/
Na Simpoziju u Osijeku o položaju vojvođanskih Hrvata: U samo pola stoljeća broj Hrvata u Vojvodini se smanjio za 70 posto

U osječkom Kulturnom centru, danas (subota, 4. rujna 2021. godine) održan je simpozij „Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta“ povodom 30. obljetnice postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba, osnovane 1991. godine. Simpoziju je nazočio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

– Osječko-baranjska županija na sve načine nastoji pomoći Hrvatima u Vojvodini kojih je nažalost sve manje. U samo pola stoljeća broj Hrvata se smanjio za čak 70 posto, najvećim dijelom zbog protjerivanja tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća. Svjesni smo i nejednakosti u pravima koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u Republici Srbiji. Sljedeće godine ondje se održava popis stanovništva, a velik dio Hrvata se pribojava izjasniti tako kako bi izbjegli veće probleme i pritiske – istaknuo je Lukić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako su ovakvi simpoziji dobrodošli kako bismo široj javnosti predstavili položaj Hrvata izvan domovine, u ovom slučaju u Republici Srbiji.

Najveći problem je u tome što institucije susjedne države nisu prihvatile i procesuirale sve počinjene zločine nad Hrvatima, a važno je napomenuti da je i iseljeno nekoliko desetaka tisuća Hrvata. Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će i u budućnosti partneri na ovakvim događajima kako bismo osvijestili i senzibilizirali javnost o uvjetima života naših sunarodnjaka izvan domovine. Nužna su nam i saznanja o svemu onome što možemo učiniti kako bismo im pomogli u ostvarenju prava koja uživaju ostale nacionalne manjine.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov osvrnuo se na izazove s kojima je suočena hrvatska zajednica u Republici Srbiji.

– Najveći izazov s kojim se suočavaju Hrvati u Republici Srbiji je činjenica da su potpuno isključeni iz procesa donošenja odluka. Ne možemo rješavati probleme u institucijama, pregovaramo “ad hoc” u rješavanju naših potreba i interesa, ali sve je to daleko od onoga što bi jedno institucionalno uokviravanje u strukture vlasti moglo pomoći u artikuliranju interesa pripadnika hrvatske zajednice. Jedna od posljedica toga je da politike suočavanja s prošlošću još uvijek prešućuju, niječu i zatomljuju činjenicu da je bilo zločina nad Hrvatima u Vojvodini 90-ih godina, da smo bili žrtve etničkog nasilja, progona, ubojstava i da danas, nakon 30 godina, još uvijek nemamo nijedan čin kojim se to komemorira. Voljeli bismo kad bi mi u srbijanskom društvu imali ono što Srbi imaju u Hrvatskoj – zaključio je Žigmanov.

dokumentarni film o protjerivanju Hrvata iz Srijema i Vojvodine... jedini takav..

http://www.glas-slavonije.hr/473403/1/S ... voj-Srbiji
Štetna antimanjinska politika još prevladava u Vučićevoj Srbiji

Kulturni centar Osijek bio je u subotu domaćin simpozija “Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije - suradnjom do očuvanja identiteta”. Taj skup priredili su Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a pokrovitelj je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan matične zemlje.


Na samom početku emitiran je polusatni dokumentarni film “Nepodobni građani” nastao u produkciji Vojvođanskog građanskog centra iz Novog Sada, koji govori o progonu i protjerivanju vojvođanskih Hrvata. Predstavljena je i publikacija “Dosije - zločini nad Hrvatima u Vojvodini” te dvije knjige katoličkog svećenika preč. Marka Kljajića “Kako je umirao moj narod - Antimemoari, 1 i 2”. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, govorio je o izazovima memoriranja i komemoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini, a dr. sc. Darko Polić, ravnatelj Zaklade “Spomen-dom bana Josipa Jelačića” o nečemu što odudara od tužnih vijesti koje prate zajednicu vojvođanskih Hrvata, a to je spremnost vlade u Beogradu da hrvatskoj zajednici učini poneki ustupak i akt dobre volje. Mirko Turšić, predsjednik HKPD-a “Jelačić” Petrovaradin, i Ivana Andrić Penava iz Zavičajne udruge Petrovaradinaca “Jelačić” iznijeli su mogućnosti promicanja i čuvanja baštine hrvatske nacionalne zajednice u Petrovaradinu. Jelena Dodig i Tatjana Rigo iz Zavičajne udruge Kukujevci govorili su o projektu obnove crkve Presvetog Trojstva u tom srijemskom mjestu. Ovome skupu bio je nazočan državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas, a skup su pozdravili osječko-baranjski dožupan Mato Lukić te izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Hermine Gericke-Lukić.



Srijemski župnik Marko Kljajić pokazao je novinarima knjigu s više od tisuću stranica posvećenu njemu u kojoj ga osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj naziva “ustašom”. U kakvoj situaciji danas žive Hrvati u Vojvodini najbolje govori vijest da je još jedan osuđeni ratni zločinac, “kapetan” Dragan, najavio otvaranje svog “ureda” u Subotici, prema uzoru na Šešelja koji je to isto učinio u Hrtkovcima. Nažalost, pričalo se i o toj tamnoj strani antimanjinske politike sadašnje vlasti Aleksandra Vučića.

Dakle, da pojasnimo, jedno od sjedišta Šešeljeve Radikalne stranke nalazi se u Hrtkovcima. Mjestu čije je stanovnike gotovo do posljednjeg protjerao.
I za to je, začudo, osuđen.
Dragan Vasiljković se ugledao u nj. i ured njegove novoosnovane fondacije je otprije nekoliko tjedana u Subotici.

Kuća bana Josipa Jelačića i njezina obnova je projekt za koji je Vladi Srbije trebalo više od dvadeset godina da bude realiziran.
Na ovoj temi sam pisala nešto o tome. Trebao je ići usporedo s obnovom Tesline rodne kuće i rodne kuće Milutina Milankovića. Potonji projekti završeni su prije više od desetljeća.

Jedina spomena vrijedna iznimka, što se korektnijeg odnosa prema hrvatskoj zajednici tiče jest gradonačelnik Novog Sada. Mislim da se zove Vučurević.
Na njega se pripadnici hrvatske zajednice ne žale, dapače.
Čak je uključio njihove programe u obilježavanje europske prijestolnice kulture, koja u ovom gradu počinje tekuće nam godine.
Što je najbolje, tip je također iz SNS-a, ali zavrjeđuje da se posebno istakne.

Vučević. Da, pripada manjoj i pragmatičnijoj struji unutar SNS. Nije omiljen u Beogradu.

Nije isto u Srbiji ne postojni naša verzija penavista , ćuprijaša isuverenista , niti postoji desno krilo sns-a
Niti postoje emisije koje targetiraju jednu manjinu

Opet ovaj žvalonja, u sve se razumi...

Hajde iskreno, vi ste nesposobni sami sebe pogledati kritički.
Ta struja ne postoji jer ste (trenutno?) svi nacionalisti. Osim Čede i Čanka, koji dobivaju koliko ono glasova?
Srpski tabloidi i TV Happy šire ljubav i slogu.
Gledaj, ja nemam ništa od kritike, ona sama neće poboljšati položaj hrvatske zajednice ni za jotu, a samo mi je do toga stalo.
No vi sebe kritizirati nećete.

Hvala na ispravci. Da, svaka čast čovjeku, osobito kad uzmeš u obzir da mu takvi postupci ne mogu donijeti glasove, nego mu ih prije mogu oduzeti, posebno kod SNS-ovih birača.

Da li Srbi u Hrvatskoj imaju srpsku kuću?
Da li Srbi u Hrvatskoj imaju srpski školski centar?
Dali je nekom srpskom velikanu iz Hrvatske obnovljene kuća ?
Da li sva srpska sela imaju struju ,vodu i put ?
Postoji li kod vas autošovinisti poput Čanka i Čede?

Da li Srbi u Hrvatskoj imaju srpsku kuću? Ne, još
Da li Srbi u Hrvatskoj imaju srpski školski centar? Da, već više od desetljeća. Postavit ću video u sljedećem postu. I to u ZG.
Dali je nekom srpskom velikanu iz Hrvatske obnovljene kuća ? Oprosti, čitaš li ti? Što su Tesla i Milanković?
Da li sva srpska sela imaju struju ,vodu i put ? Ne, nažalost. Da te pitam jesi li vidio Tavankut ili hrv. dio Petrovaradina prije obnove?
Postoji li kod vas autošovinisti poput Čanka i Čede Šališ se?

Srpska pravoslavna opća gimnazija "Kantakuzina Katarina Branković"
Osim toga, djeca koja pripadaju srpskoj manjini mogu se školovati po A, B ili C modelu manjinske nastave.
Pri čemu je A model školovanja u potpunosti na srpskom, uz hrvatski kao izborni predmet, C model je školovanje na hrvatskom uz srpski jezik i kulturu, B je hibridni model.
Koji će od roditelja biti izabran najviše ovisi o tome gdje se nalaze i koliko ih ima. Nije isti preferirani model u istočnoj Slavoniji ili pak zapadnoj ili, konačno, u Dalmatinskoj zagori.

P.S. Ono što bi još trebalo poboljšati jest sam broj upisnih mjesta konkretno u ovu Gimnaziju, bilo bi prostora za povećanje, zgrada je nova, financirana od Vlade RH.

Da li Hrvati u Srbiji imaju zajamčena 3 mjesta u vladi Srbije?
Da li Hrvati u Vojvodini imaju zajamčenog zamjenika predsjednika pokrajinske vlade?
Da li Hrvati u svakoj općini imaju zajamčeno onoliko vijećnika i radnih mjesta u općini koliko ih je bilo na zadnjem popisu?
Da li HNV u Srbiji svake godine dobiva milijune eura iz proračuna Srbije?
Da li HNV u Srbiji ima list/portal koji dobiva milijune eura iz proračuna Srbije, a ima naslove npr. kad su požari u Srbiji "Lijepa Srbija lijepo gori"
Da li je Srbija financirala obnovu kuća i povratak prognanih Hrvata iz Vojvodine?
Da li Hrvati imaju sva ova prava (koja nemaju, a Srbi u Hrvatskoj imaju) nakon što su Hrvati u Vojvodini započeli rat i pobili 15.000 Srba u Vojvodini?

Da li Srbi u Hrvatskoj dobijaju poziv za vojne vežbe, kao trenutno kod nas Hrvati što dobijaju.. ?

Vojna obveza je u Hr trenutno suspendirana. Ne moraš služiti vojsku niti ići na vježbe ako se sam ne prijaviš u Pričuvni sastav. Ili si dio aktivnog sastava HV-a.
I onda kad je vojna obveza bila zaista obvezatna, Srbi iz Podunavlja, ali i drugdje, nisu bili dužni služiti prema Sporazumu o mirnoj reintegraciji.
Dakle, u praksi ne.

Poziv na vežbe dobijaju rezervisti, aktivna profesionalna vojska je stalno aktivna, nema šta da se poziva.

U pričuvni sastav, tj. rezerviste, se sam prijavljuješ, kao i u Civilnu zaštitu, država te nema što pozivati jer je vojni rok kao obveza ukinut, tj. suspediran.
A ne možeš u pričuvnike bez vojnog roka.
Neka me Mag ispravi, ako griješim. Ipak nije moje područje.

Eto vidiš.
To je zato jer vi ne verujete svojim nacionalnim manjinama.
A mi svojim verujemo.

Evo sad će kolega sa foruma @Buenos, da dobije poziv za vojnu vežbu, iako je Bunjevac.

Nedostaje ti duhovitosti.

Karijeristi oko vođe nedaju kadru iz provincije pristupa, zato ne vidim to kao iskrenu dobrotu. Ali to je samo moje mišljenje...

Određeni broj aktivnih političara u vladi "na prstima" obavlja svoje dužnosti, ima ih u medijima tu i tamo ali ništa određeno ne pričaju, potajno se valjda nadajući da će ex nosač gajbi pasti za koju godinu. Ja to vidim kao njihovo čuvanje političke biografije za neka druga vremena.

No, kakva god gesta poštivanja bila, iskrena ili neiskrena. Prihvata se u ovakvim vremenima, jer zajednica mora opstati.

Taj pragmatizam su usvojili i Mađari, ne krivi im ih ni malo. Zašto bi oni ili Hrvati trebali biti nekakva oporba onome što Srbi biraju? Ako Srbi nemaju oporbu za formiranje nove vlade, to je njihov problem.

Mada moram reći, Tadićevi resorni ministri su s manjinama imali daleko bolju kominikaciju. Osobito na pokrajinskoj razini.

Ma Vođa će u Srbiji vladati do smrti, nema šanse da ga netko skine...
Što se Mađara tiče, nijedna manjina se trenutačno s njima ne može mjeriti po pravima i utjecaju. Ne samo što ih je najviše, ne samo što su u Parlamentu, već su i u vlasti i u pokrajinskoj i na državnoj razini.
A Vučić to nije morao učiniti, nisu mu trebali, sam može do gotovo pedeset posto.
Srpsko-mađarski odnosi su na svakom polju na historijskom maksimumu, pa se to, logično, odražava i na položaj mađarske manjine. Vučko i Orban vole se javno.
Pa, Orban je nedavno Zagreb polijepio plakatima s porukom da se Srbiju pusti u Europsku uniju. Neusporedivo je to s Hrvatima.

Čak i da toga nema, Srbi Mađarsku poštuju i boje je se zbog podjednake veličine i broja stanovnika.
Mađare se mazi i Mađari mogu (gotovo) što hoće. Nijedna manjina u Srbiji ne može što hoće, no oni su najbliže tomu, a Hrvati najdalje.
P.S. To vrijedi za SVM dokle god slijede svaki Vučićev mig oko nacionalne politike, dotle im se nitko ne miješa u nacionalna prava i ispunjava im se što god požele i pomisle. Dobro svima.

P.P.S. Ovome treba nadodati da je Mađarima i mađarskoj državi iskreno stalo do prava Mađara u Srbiji. Njihovi nacionalisti nemaju stav "Srbija me ne zanima".

Ne bojimo se mi Madjara.
Nemamo zašto.

Madjari su sused i manjina za poželeti.
Nikada nikakav incident uradili nisu.
Kulturni i mirni ljudi.

Zajedno su rame uz rame ginuli sa nama na Kosovu.

Madjarska i Orban, su jednostavno normalni saradnici.
Ne glume budale, kao neki, nego sve što je na obostranu korist se radi bez ikakvih debilnih prepreka.

Mi njima 3,5mlrd kubika gasa, oni nama naprave stadion u Bačkoj Topoli, i tako, svi zadovoljni.

Saradnja sa normalnim ljudima.

Mađare volim i ja, bez obzira na vlast. Ali još nedavno ste ih mrzili zbog Drugog rata.
Ako su oni, kao najveća manjina, mirni i kulturni kakvi su tek drugi, tj. kakvi mogu biti, pa vas to nije spriječilo u maltretiranju.
Give me a break...