Tuzla: Ispunjenje zahtjeva ili iseljenje iz zemlje

Radnici Fabrike obuće "Aida", Fabrike deterdženata "Dita" i Livnice čelika iz Tuzle, te Fabrike namještaja "Konjuh" iz Živinica rekli su da će svoja prava pokušati ostvariti drugim načinom borbe - iseljenjem iz BiH.

Obespravljeni radnici u obraćanju novinarima saopćili su da žele da napuste BiH i da su već proslijedili zahtjeve prema jednom broju europskih veleposlanstava.

Za srijedu su najavili okupljanje na petlji Šićki brod, odakle će pješice krenuti prema Graničnom prijelazu Orašje.

Analiza Istinomjera: BiH na sigurnom putu ka začelju međunarodnih statistika

Mandat 2010-2014 godine bio je izrazito neuspješan za sve partije na vlasti, koje nisu uspjele ispuniti ni 5 posto svojih obećanja. Kako izgleda rezultat rada vlasti u prethodne četiri godine, možemo vidjeti i iz pozicije Bosne i Hercegovine u različitim međunarodnim statistikama.
Iz godine u godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na začelju gotovo svih lista kojima se mjeri uspješnost država u različitim sferama, od ekonomije do obrazovanja. Godina koja je iza nas nije bila ništa bolja - BiH i dalje zaostaje za većinom zemalja u regionu, a izrazito zaostaje za evropskim prosjekom.

Ekonomija

Mjesto Bosne i Hercegovine u globalnim ekonomskim tokovima nije zavidno. Lista časopisa "Forbes", koja rangira povoljnost poslovne klime u 146 država, pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 84. mjesto. Pogleda li se, međutim, odnos BiH prema zemljama regiona i Evrope, dobija se znatno lošija slika, s obzirom da se iza BiH nalaze još samo tri evropske države - Srbija, Ukrajina i Rusija.

U proteklih godinu dana, Bosna i Hercegovina se spustila za tri mjesta na listi Svjetske banke koja rangira lakoću poslovanja u 189 država (Doing Business Report za 2015). Na ovoj listi, BiH trenutno zauzima 107. mjesto. Najveći pad zabilježen je u kategoriji plaćanja poreza, u kojoj je BiH ove godine rangirana čak 9 mjesta niže nego prethodne.

Tako je, recimo, prosječan broj sati koje investitori potroše na plaćanje poreza u BiH (407 godišnje) skoro duplo veći od prosjeka u Evropi i Srednjoj Aziji (234), dok je u poređenju sa zemljama OECD (175) potrebno izdvojiti skoro tri puta više vremena da bi se izmirile fiskalne obaveze u Bosni i Hercegovini.

U kategoriji pokretanja poslovanja BiH je pala za pet mjesta i trenutno se nalazi na 147. mjestu. U Bosni i Hercegovini potrebno je duplo više dozvola za otvaranje firme, a proces traje tri puta duže i troškovi su triput veći u odnosu na evropski prosjek. Značajnu prepreku pokretanju posla predstavlja i dobijanje građevinskih dozvola, kategorija u kojoj je BiH najlošije rangirana na "Doing Business" listi, gdje zauzima poražavajuće 182. mjesto od ukupno 189 država.

Zanimljivo je da je upravo pojednostavljenje administrativnih procedura i fiskalno rasterećenje poslovanja bilo česta tema u predizbornim obećanjima vladajućih partija. SNSD je, recimo, obećavao povoljne uslove za strane investitore; DNS uslove za priliv direktnih stranih investicija; SDA olakšanje započinjanja biznisa i bolji poslovni ambijent u BiH; a slično obećanje dao je i SDP. No, rezultati su očigledno izostali, pa je BiH još uvijek daleko od privlačnog mjesta za investiranje u odnosu na svoju bližu i dalju okolinu .

Nauka i tehnologija

Svjetski ekonomski forum objavio je "Globalni izvještaj o informacijskoj tehnologiji 2014." koji procjenjuje kapacitete 148 zemlje za korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) za ekonomski rast i unaprjeđenje uslova života. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u oblasti ICT-a, Bosna i Hercegovina zauzima 68. mjesto. Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje obuhvata četiri podindeksa – okruženje, spremnost, korištenje i uticaj novih tehnologija.

Od zemalja regiona najbolje je pozicionirana Slovenija, koja zauzima 36. poziciju, slijede Hrvatska na 46. mjestu, Makedonija na 57. i Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, među 148 rangiranih zemalja. U okviru podindeksa "korištenje tehnologija" vidljiva je razlika između dobrog individualnog korištenja (70. pozicija), te značajno lošijeg korištenja novih tehnologija u poslovanju i državnoj administraciji (92. i 99. pozicija).

Iz ovih rezultata može se zaključiti da su građani/ke BiH daleko napredniji od sopstvenih vlasti kada je u pitanju poznavanje i upotreba novih tehnologija. BiH se nalazi na 40. mjestu po broju osoba koji koriste internet, a na 73. mjestu po broju domaćinstava sa pristupom internetu. Među najlošije ocjenjenim svojstvima BiH u ovom indeksu je zaštita intelektualnog vlasništva (135. mjesto), kvalitet obrazovnog sistema (132.), poslovni kapacitet za razvijanje tehnoloških inovacija (108.), kao i poslovno korištenje interneta (101.).

U izvještaju se navodi da BiH i Srbija zaostaju za regionom zbog nedovoljne razvijenosti ICT infrastrukture i nedovoljnog razumijevanja značaja i potencijala novih tehnologija. Slične rezultate BiH je zabilježila i u UNESCO-vom Globalnom indeksu inovacija (Global Innovation Index), koji rangira 143 zemlje u odnosu na različite parametre u oblasti nauke i kulture. Bosna i Hercegovina se nalazi na 81. mjestu, pri čemu je od svih evropskih država jedino Albanija lošije rangirana od BiH (94. mjesto), dok se sve ostale nalaze ispred. Hrvatska je na ovoj listi zauzela 42. mjesto, Srbija 67, Crna Gora 59. mjesto, a Makedonija 60.

U odnosu na sve evropske države koje su pokrivene ovim istraživanjem (njih 39), BiH se nalazi na pretposljednjem, 38. mjestu. Prema ovoj listi, Bosna i Hercegovina je na 116. mjestu po ulaganju u razvojna istraživanja. Još lošije je ocijenjeno korištenje novih tehnologija u javnoj sferi (e-participacija), gdje je BiH pri samom dnu liste, na 129. mjestu. Jednu od rijetkih dobrih ocjena BiH je dobila za svoju aktivnost na Wikipediji, gdje je rangirana kao 40. država po broju unesenih i obrađenih članaka na ovoj online enciklopediji, koju uređuju sami/e korisnici/e. I ovdje je primjetna razlika između individualnih aktivnosti i, recimo, učinkovitosti vlasti, gdje se BiH nalazi na daleko lošijem 98. mjestu.

U izvještaju se navodi da su razvojna istraživanja generalno neprofitabilna u državama koje nemaju dobar "ljudski kapital". Slabo razvijene ekonomije nisu podsticajno okruženje za razvoj istraživanja i inovacije, naročito zbog toga što ne pružaju uslove da dovoljan broj mladih stekne adekvatno obrazovanje i iskustvo koje bi uložili u razvoj nauke, ali i ekonomije. Znajući da je u BiH već godinama prisutan trend odlaska mladih i visoko obrazovanih ljudi, teško je očekivati neke značajno bolje rezultate i u budućnosti.

Pozicija BiH na ovim listama svakako bi bila znatno bolja da su ispunjena bar neka od brojnih obećanja koja su 2010. godine data u oblasti nauke i tehnologije. U ovakvim obećanjima naročito se isticao DNS, koji je, recimo, obećao da će upravo primjenom “novih tehnologija i naučnih dostignuća” poboljšati domaće tržište rada, ali i povećati konkurentnost na međunarodnom planu. Prema sadržaju predizbornih obećanja možemo samo zaključiti da su političke stranke u BiH vrlo dobro informirane o tome gdje leže problemi u razvoju nauke i tehnologije u BiH, ali i jednako nezainteresirane da po tom pitanju nešto i urade kada osvoje vlast.

Obrazovanje

Porazna je činjenica da BiH još uvijek nema razvijen sistem praćenja stanja u obrazovanju, što dobro ilustruje i činjenica da Global Innovation Index (GII) uopšte nema podatke o većini indikatora koji se odnose na obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Uspostavljanje sistema obrazovnih statistika bilo je, recimo, jedno od predizbornih obećanja SDP-a 2010. godine. No, BiH je i danas jedna od rijetkih evropskih zemalja na GII listi za koje nije utvrđeno koliko procenata ukupnog BDP-a izdvaja za obrazovanje, niti postoje procjene uspješnosti njenih đaka i studenata/ica u odnosu na ostale države.

U pogledu etabliranosti bosansko-hercegovačkih univerziteta, niti jedan od 3 najveća univerziteta ne nalazi se na QS listi najznačajnijih svjetskih univerziteta. Bosna i Hercegovina u tom pogledu dijeli 70. mjesto sa još 68 zemalja, među kojima su samo još 4 evropske države (Kipar, Letonija, Moldavija i Albanija). S obzirom na ovakvu rangiranost bh. univerziteta, ne treba da čudi ni podatak da je BiH na 119. mjestu po broju citiranih naučnih članaka, te na 76. mjestu po broju članaka objavljenih u stručnim publikacijama koje se bave naukom i tehnologijom.

Vratimo li se na prethodni zaključak o značaju "ljudskog kapitala" za razvoj istraživanja i nauke, ni ono malo dostupnih podataka o obrazovanju u BiH ne daju povoda za optimizam. Ukupan broj upisanih studenata/ica u visokoškolske ustanove u FBiH u školskoj 2013/2014. godini iznosio je 72.601, što je samo neznatno više nego prethodne školske godine. Ukupan broj upisnih studenata u školsku 2012/2013. godinu iznosio je 72.460. U Republici Srpskoj je, pak, došlo do pada, te je u školskoj 2013/2014. godini upisano 41.988 novih studenata/ica, dok se, recimo, prije dvije godina na univerzitete upisalo 46.547 studenata/ica.

Broj učenika/ca osnovnih škola također opada - u FBiH se u školskoj 2013/14. godini smanjio za 39.312 u odnosu na školsku 2008/09. godinu, dok je u Republici Srpskoj u istom periodu ovaj broj opao za 15.916. Istovremeno, smanjen je i broj osnovnih škola, koji se u FBiH od početka školske 2010/2011. godine do školske 2013/2014. godine smanjio sa 1090 na 1084, dok je u RS broj osnovnih škola u zadnjih pet godina opao sa 753 na 698.

Školske 2013/2014. godine, prvi put u zadnjih 5 godina je zabilježeno i smanjenje broja učenika upisanih u prvi razred srednjih škola u FBiH. U odnosu na školsku 2009/10. godinu, taj broj je smanjen za 24,78 posto, to jest za 5772 učenika/ca. U Republici Srpskoj, u istom periodu, ovaj broj smanjio se za 3316 učenika/ca.

BiH se po prijemu u Vijeće Evrope 2002. godine obavezala da će ukinuti “dvije škole pod jednim krovom”. Međutim, to nije učinjeno ni 12 godina kasnije. Ovakav sistem obrazovanja još postoji u 34 odgojno – obrazovne ustanove. Prema UNESCO-vim istraživanjima iz 2012. godine, čak 15 posto stanovništva u BiH je nepismeno. Podaci za 2014. godinu još nisu objavljeni. Pravna država Transparency International predstavio je Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2014. godinu, koji rangira zemlje svijeta prema percipiranom nivou korupcije. I na ovoj listi Bosna i Hercegovina zabilježila je pad, te je sa prošlogodišnjea 72. mjesta došla na 80. mjesto na listi od 175 zemalja.

U odnosu na zemlje u okruženju, BiH je bolja samo od Kosova, koje je jedino lošije rangirano i nalazi se na 110. mjestu. Kako je navedeno u saopštenju uz izvještaj, ovakav rezultat pokazuje "potpuni izostanak rezultata u borbi protiv korupcije u prethodnom periodu, uzrokovan ne samo nezainteresovanošću institucija vlasti za antikorupcione reforme, već i kočenjem rada institucija za provođenje zakona od strane izvršne vlasti, čiji predstavnici su i sami akteri najvećih korupcijskih afera."

Sve je to, očekivano, u potpunoj suprotnosti sa onim što su upravo nosioci vlasti najavljivali da će raditi kada osvoje izbore. Skoro da nema partije koja nije dala bar neko obećanje vezano za borbu protiv korupcije, no HDZ, HDZ 90, SDP, SDA, SP RS i ostale stranke koje su obnašale vlast nisu poduzele skoro ništa da ta obećanja i ostvare.

Stanje ljudskih prava

Prema podacima iz izvještaja organizacije Freedom House, “Slobode u svijetu” za 2014. godinu, Bosna i Hercegovina je okarakterisana kao djelimično slobodna zemlja, gdje je na skali od 1 do 7 (1 = najbolje, 7 = najgore) dobila ocjenu 3 za slobode, građanske slobode i politička prava. Ovaj godišnji Izvještaj o globalnim političkim pravima i građanskim slobodama pokriva 195 zemalja svijeta. Global States of Mind Report 2014 (Gallup Poll) navodi da je BiH u kategoriji djelimično slobodnih zemalja pokazala najveće nezadovoljstvo vladajućim strukturama, te da samo 8% građana/ki BiH ima pozitivno mišljenje o vlastima u državi. Istovremeno, BiH je u kategoriji djelimično slobodnih zemalja na drugom mjestu po visini percepcije korupcije (91 posto).

BiH je ove godine zauzela 103. mjesto na skali koja ocjenjuje slobodu medija. To na papiru znači da je djelimično medijski slobodna, a u praksi da se radi o najgorem padu slobodnog novinarstva u posljednjih deset godina. Izvještaj Freedom House-a pokazuje da je BiH, kada je riječ o slobodi medija, na najgorem nivou u posljednjih 10 godina, pri čemu se zemlje okruženja nalaze čak 30 mjesta iznad Bosne i Hercegovine.

Bosne i Hercegovine uopšte nema u indeksu "Global Gender Gap 2014", koji mjeri stepen ravnopravnosti spolova u 111 država (pored BiH, jedina zemlja iz okruženja koja nije obuhvaćena ovim istraživanjem je Kosovo). Zanimljivo je da BiH, koja ima jednu državnu Agenciju za ravnopravnost spolova, dva entitetska "Gender centra" i bezbrojne parlamentarne komisije i odbore za ravnopravnost spolova, nije uopšte pokrivena ovim istraživanjem.

MMF obustavio isplatu novca BiH
Objavljeno 23.01. - 1:03

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) neće razmatrati novu tranšu kredita BiH krajem siječnja, kako je ranije bilo najavljeno, rekao je danas Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Atoyan je rekao da misija MMF-a za BiH nije u poziciji preporučiti Izvršnom odboru ove financijske institucije razmatranje osmog pregleda po stendby aranžmanu, zbog, kako je naveo, nedovoljnog napretka u pogledu preostalih pitanja, ne preciziravši o čemu je riječ.

“Trenutno smo u procesu planiranja misije koja bi s vlastima vodila razgovore u okviru konsultacija po članu četiri. Riječ je o konsultacijama koje su obvezne za sve članice MMF-a”, kaže Atoyan.

Misija MMF-a, koju je predvodio Ron van Roden, boravila je od 3. do 12. prosinca prošle godine u BiH, s ciljem nastavka razgovora u okviru osmog pregleda po stendby aranžmanu. Izvršni direktori MMF-a su 26. rujna 2012. godine odobrili zahtjev BiH u vezi s dvogodišnjim stendby aranžmanom. Kombinirani šesti i sedmi pregledi zaključeni su 30. lipnja, kada je, također, odobreno uvećanje stendby aranžmana za oko 95,7 milijuna eura, da bi BiH ispunila urgentne potrebe platnog bilansa izazvane katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH u svibnju. Zaključenje pregleda i uvećanje programa omogućili su doznačavanje iznosa od 191,4 milijuna eura.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, mišljenja je da do isplate tranše u ovom trenutku neće doći zbog sporog formiranja vlasti u BiH.

“Pregovori s MMF-om o zadnjoj tranši, ako se sjećate, traju od prije izbora i tad je rečeno od strane bh. lidera da oni ne mogu da jamčiti da će ispoštovati uvjete zbog izborne kampanje. Sad, kad su izbori prošli, problem je formiranje vlasti. Dakle, opet je problem na našoj strani”, rekao je Latal za “Nezavisne novine.

Podsjetio je, također, da nova njemačko-britanska inicijativa uključuje i aktivnosti međunarodnih financijskih organizacija, ali da će taj dogovor moći biti realiziran tek kada se inicijativa počne sprovoditi.

“Kako vidite, mi nismo došli ni do prvog koraka koji podrazumijeva deklaraciju Predsjedništva BiH o europskim načelima. Prema mojim informacijama, pregovori su u tijeku s međunarodnim financijskim institucijama o njihovom jačem uključivanju u proces reformi, ali to će doći na red tek kada ova inicijativa de fakto krene”, naveo je Latal.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke, rekao je da, ako je istina da je MMF povukao tranšu, to predstavlja znak da međunarodne institucije nisu zadovoljne ekonomskim reformama koje se ne sprovode i da nas više ne žele financirati.

“Bojim se da će se entitetske vlasti sada sve više kratkoročno zaduživati objavljivanjem skupih kratkoročnih trezorskih zapisa. Mislim da je vrijeme da vlasti preispitaju svoje ekonomske prioritete i da počnu razmišljati o smanjenju administracije koja predstavlja veliki trošak”, rekao je on.

Srbija privlači velike kompanije, BiH samo deklarativno o stranim investicijama

Zbog velikog broja nezaposlenih i brojnih ekonomskih problema, države Balkana posljednjih godina poduzimaju određene napore kako bi privukle što više stranih investitora.
Srbija privlači velike kompanije, BiH samo deklarativno o stranim investicijama
Prema podacima do kojih je došla Anadolu Agency (AA), velike napore za privlačenje stranih investicija posljednjih nekoliko godina poduzima Srbija, dok potencijalne investitore u Hrvatskoj muče visoke cijene, Crna Gora nije provela sve planirane mjere, a u Bosni i Hercegovini privlačenje investicija, uglavnom, ostaje mrtvo slovo na papiru bez konkretnog napretka.

Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Tako je Srbija u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu i 300 miliona eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po završetku statističke obrade za cijelu proteklu godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da su u domenu stranih ulaganja u Srbiji još uvijek najviše prisutne investicije iz oblasti automobilske industrije i prije svega, industrije komponentaša u autoindustriji.

"Ušle su velike kompanije poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su prisutni i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, odnosno stavljaju nas na tu neku globalnu mapu“, rekao je Miloradović.

Naglasio je da strane investitore u Srbiju sve više privlači usklađivanje legislative sa evropskom praksom što ekonomski sistem čini mnogo transparentnijim i efikasnijim.

"To je usklađivanje zakona sa evropskom praksom, novi zakoni o radu, stečaju, privatizaciji. Također, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima", istakao je Miloradović.

Hrvatska uprkos visokim cijenama atraktivna za strane ulagače


Ipak, ekonomisti isto to ne mogu kazati za Hrvatsku gdje su visoke cijene infrastrukture i rada velika prepreka za strane ulagače koji, uprkos tome, i dalje ulažu značajan kapital u ovu državu.

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, za AA napominje da se "često govori o klimi za ulaganja, ali rijetko o strukturi tih uvjeta".

“Uglavnom se zaboravlja da je osnovni uvjet za investitora, bilo domaćeg ili stranog to da se isplati ulagati. Nijedan investitor ne dolazi, bilo domaći ili strani, da razvije neku državu, nego da zaradi. Ako ne postoje uvjeti da se zaradi, ostvari profit, bude sigurnost ulaganja, onda nema niti investicija”, kaže Jurčić.

Upozorava da su cijene za strane ulagače u Hrvatskoj vrlo visoke što, kako kaže, većina stranaca izbjegava kada želi uložiti svoj novac u jednu državu.

"Ako gledamo Hrvatsku u odnosu na BiH, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, u odnosu na regiju, gdje manje-više imamo približno iste uvjete, uz mali nivo razlike sigurnosti ulaganja, cijene inputa, kao što su infrastruktura, komunalije i cijena rada, onda tu Hrvatska nije u prednosti u odnosu na navedene zemlje, jer su cijene istog rada u regiji jedan, dva ili tri puta niže nego u Hrvatskoj“, istakao je Jurčić.

Napominje kako u Srbiji ima puno više stranih investicija nego u Hrvatskoj.

"Jedan razlog je što je Srbija veća zemlja, a drugi je da je cijena iste kvalitete rada i iste kvalitete infrastrukture 50 posto jeftinija nego u Hrvatskoj. Uz to postoji političko opredjeljenje srbijanske vlade da štiti i podupire stane ulagače. Kada bi Hrvatska imala deset posto srbijanskih ulaganja bili bi jedna od najbrže rastućih zemalja u Evropi", zaključuje Jurčić.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na devet mjeseci 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

Koncept "One stop shop" u Crnoj Gori


Crna Gora je zabilježila određeni napredak kada je riječ o stvaranju potrebnih uslova za ulaganje iako nisu implementirane sve planirane mjere za privlačanje stranih investicija, istakla je Ana Nives Radović, ekonomska analitičarka iz Podgorica.

"Došlo je do pomaka kada je u pitanju biznis ambijent u Crnoj Gori, ali kada vidimo da izostaju neka ključna imena iz oblasti biznisa, turizma i ugostiteljstva, onda možemo govoriti da su oni pronašli brojna druga tržišta“, kazala je Nives Radović.

Inače, u Crnoj Gori je za 11 mjeseci 2014. godine evidentirano 446 miliona eura direktnih stranih investicija.

Uprkos određenom napretku, Radović je mišljenja da političke veze i dalje igraju važnu ulogu kada neko želi da uloži novac u Crnoj Gori.

"Bilo koja strana investicija u Crnoj Gori imala je političku povezanost sa nekim iz vlasti. Biznis ambijent je netrasparentan, jer ako pogledamo ko su investitori koji dolaze, uz čast izuzecima, koji su zaista uradili nešto značajnije u Crnoj Gori, i pokrenuli njenu ekonomiju, jedan broj njih zalazi u kategoriju sumnjivih”, naglasila je Nives Radović.

Kako bi privukla strane investitore, Crna Gora je još 2009. godine pokrenula koncept "One stop shop“. Projekat je zamišljen kako bi investitori na jedno mjesto dobili sve potrebne dozvole za pokretanje biznisa.

“Kada je u pitanju koncept 'One stop shop', što podrazumijeva izdavanje svih dozvola na jednom mjestu, ta ideja je inicirana 2009. godine, ali je još uvijek u nekoj fazi koja nije konačna. Jer, još uvijek svu dokumentaciju i dozvole ne možete dobiti na jednom mjestu. Sistem je centralizovan, i ako želite da investirate na sjever države, ipak morate doći po neka dokumenta u Podgorici. To koči razvoj opština“, smatra Nives Radović.

Ipak, iz Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore (MIPA) za AA je saopćeno da država radi na poboljšanju biznis ambijenta, što potvrđuju izvještaji Doing Business Svjetske banke, gdje Crna Gora napreduje iz godine u godinu.

"MIPA, kao Agencija Vlade Crne Gore za privlačenje investicija, u cilju privlačenja investitora, organizuje konferencije, promotivne skupove, prezentacije, sajmove, online prezentacije, bavi se izradom publikacija i svega ostalog što može biti od interesovanja potencijalnom investitoru sa slobodnim kapitalom, koji želi da ga locira u stranu zemlju", saopšteno je iz MIPA-e podsjećajući da je u Crnoj Gori firmu moguće osnovati u periodu od četiti do šest dana.

Bosna i Hercegovina je, kako navode iskusni ekonomski stručnjaci, prethodnih godina uradila vrlo malo ili, bolje rečeno, skoro ništa kako bi privukla strane investitore. Uglavnom se nije mnogo pomaklo od deklarativnih izjava i sastanaka bez konkretnih ekonomskih rezultata.

BiH bez većeg napretka po pitanju privlačenja stranog novca


Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor Gavran za Anadolu Agency je izjavio da u Bosni i Hercegovini tokom 2014. godine, ali i prije toga, nije učinjen neki veliki napredak kako bi se u državu privukao strani kapital. Naglasio je kako je bh. entitet Republika Srpska ipak, mnogo više uradio na privlačenju stranog novca nego ostatak BiH.

"Kada je riječ o privlačenju stranih investicija, jedina konkretna stvar koja se desila je izmjena Zakona o privlačenju stranih investicija, koji je ipak, još uvijek u proceduri. Ovaj zakon je u skladu sa evropskim standardima o stranim investicijama. Izmjene u zakonu su dobre i pozitivne, ali je potrebno da bude i usvojen. A dobro znamo da u BiH zakoni mogu biti odbačeni vrlo lako, bez obzira koliko kvalitetni bili", istakao je Gavran.

Naveo je da su uslovi za strana ulaganja u BiH trenutno vrlo slabi i nepovoljni.

"Poslovno okruženje za strane investicije u BiH je nepovoljno, preopterećeno raznim dadžbinama i porezima. Ipak, u RS-u je 2014. godine ostvaren napredak, jer je uspostavljen jednošalterski sistem gdje je, na jednom mjestu, moguće registrovati preduzeće. To je itekako značajno za privlačenje investitora, što je stvorilo veliko olakšanje za ulagače u RS. Time su pobijeni dosadašnji argumenti da isto to nije moguće učiniti i u Federaciji BiH", naglasio je Gavran.

Napomenuo je da BiH ima ozbiljan problem i sa slabim imidžom u svijetu ponajviše zbog ekonomske i političke nestabilnosti. Prema njegovom mišljenju, bh. političari moraju početi ozbiljno raditi na konkretnih problemima kako bi kreirali potrebne uslove za veći dolazak stranih investitora.

"Može se zaključiti da su vlasti u BiH samo deklarativno govorile o privlačenju stranih investicija do sada, dok konkretnih pomaka nije bilo na stvaranju potrebnog ambijenta. Već dugi niz godina, od rata do sada, imamo skoro iste zahtjeve koji se odnose na kreiranje boljeg i povoljnijeg ambijenta za ulaganje u bh. ekonomiju", istakao je Gavran.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno 283,5 miliona eura, što najbolje pokazuje da je BiH, među državama regiona, najlošija kada su u pitanju strane investicije.

Od sutra dug Sarajevogasa veći za još 20 miliona KM

Objavljeno: 05. 02. 2015 - 18:32 Novosti » Iz minute u minutu AAATimesArial 0 0 Google +0

Predstavnici Vlade Kantona Sarajevo danas su na sastanak s predstavnicima Vlade Federacije BiH i čelnih ljudi Energoinvesta, BH-Gasa, Sarajevogasa i Toplana-Sarajevo, a povodom problema nagomilanih dugovanja kantonalnih preduzeća za gas, ponovo došli bez konkretnih prijedloga, saopćio BH-Gas.

Iz te kompanije ističu da preduzeće Sarajevogas ne izmiruje obaveze prema njima za uredno isporučen gas, zbog čega se i dalje narušava likvidnost BH-Gasa.

Ističu da, iako direktori Sarajevogasa i Toplana-Sarajevo tvrde da imaju naplatu od svojih potrošača više od 95 posto, preduzeće Sarajevogas izmiruje prema BH-Gasu fakturu iz aprila 2014.

Podsjećaju da je s 31. januarom 2015. dug Sarajevogasa prema BH-Gasu iznosio 50 miliona KM, plus zatezne kamate od skoro 11 miliona KM, te dodaju da će sutra Sarajevogasu biti ispostavljena nova faktura nakon koje će taj dug biti uvećan za još 20 miliona KM.

Zbog dugovanja Sarajevogasa i njegovog vlasnika, Vlade Kantona Sarajevo, BH-Gas nije u stanju da izmiruje redovno svoje obaveze prema dobavljaču Gazprom Exportu.

Iz BH-Gasa tvrde da se takvim odnosom Vlade Kantona Sarajevo direktno nanosi šteta građanima i preduzećima koja redovno koriste gas u Kantonu Sarajevo i uredno ga plaćaju, a dovodi se u pitanje i sigurnost snabdijevanja gasom potrošača u Bosni i Hercegovini.

- BH-Gas se ograđuje od bilo kakvih posljedica, jer odgovornost je apsolutno u rukama Vlade Kantona Sarajevo, koja je vlasnik preduzeća koja gomilaju dugovanja za gas i tako dovode u pitanje opstanak sistema - saopćeno je iz te kompanije.

Autor: Fena

Malo sabura, Bakir je obećao 100.000 radnih mjesta. I allahom se zakleo.

09.02.2015. u 15:49

Ide li Merkur stopama Tuša: Stečaj, dugovanja i fizičke prijetnje dobavljačima

Piše: I. P.
Slovenski trgovinski lanac Merkur pravi slične probleme kao i Tuš, tvrde bh. dobavljači.

Prema riječima oštećenog dobavljača koji se obratio redakciji portala Klix.ba, Merkur je pred zatvaranjem, a pokrenut je i stečajni postupak.

"Mi smo u sličnoj situaciji kao dobavljači Tuša. Imaju neizmirena dugovanja prema dobavljačima, a kada uđemo u objekat kako bismo istakli problem naplaćivanja, uposlenici Merkura zajedno sa osiguranjem fizički prijete mojim kolegama", rekao je dobavljač koji je htio ostati anoniman.

Kako nam je rečeno, njemu i drugim bh. dobavljačima vezane su ruke, dok je jednoj od firmi Merkur dužan čak više od 40.000 konvertibilnih maraka. On je dodao da je posljednji incident zabilježen u petak, kada su uposlenici zaprijetili predstavnicima dobavljačke kompanije iz Konjica.

Pored činjenice da nam predstavnici firme nisu htjeli dati komentar, Klix.ba saznaje da je kompanija Prevent, tačnije njihov ogranak Prevent Safety, među oštećenim dobavljačima.

"Slovenska kompanija ne želi dugove kompenzirati robom ili na neki drugi način. Zvali smo tržišnu inspekciju, a oni su rekli da to nije njihova nadležnost. S druge strane govore da je jedini put preko suda", zaključio je naš sagovornik.

Podsjećamo, bh. dobavljači zahtijevaju da se preispita odlazak slovenskog maloprodajnog lanca Tuš sa našeg tržišta, a nakon što su slovenski vlasnici navodno oštetili državu, te bh. radnike i firme za više miliona eura.

Afera je nedavno prerasla i u zvaničnu istragu koju vodi SIPA, a nezvanično i Tužilaštvo BiH radi na cijelom slučaju.

Slučaj Tuš: Organizovani kriminal, režirane krize i loši zakoni
Piše: I. P.
Predstavnici poslodavaca, vlasti i privrednih subjekata u BiH danas su održali sastanak u Sarajevu kako bi se pronašao najbolji način da se izbjegne ponavljanje slučaja "Tuš".
Slučaj Tuš: Organizovani kriminal, režirane krize i loši zakoni
Povod sastanka bio je akumuliranje pojava koje privredne subjekte u BiH dovode u izuzetno težak položaj zbog ponašanja stranih firmi.

Na sastanak su pozvani predstavnici privrednih komora RS i FBiH, Udruženja poslodavaca RS, FBiH i Distrikta Brčko, te predstavnici nadležnih ministarstava iz Federacije BiH i Republike Srpske. Ipak, predstavnici iz manjeg bh. entiteta se nisu pojavili.

Kada te firme uđu u krizu koja se može desiti svakom, ali izgleda da su ovdje režirane, onda bh. poslodavce ostavljaju u izuzetno teškom položaju neispunjavajući svoje obaveze prema njima, rečeno je u ime Udruženja poslodavaca FBiH koje je iniciralo sastanak.

Istaknuto je da zakon mora olakšati pristup stranim investitorima na tržište Bosne i Hercegovine, ali se ne smije dozvoliti da razne ugledne firme iz inozemstva otvaraju odjeljenja sa početnim kapitalom od 2.000 KM i da ničim ne garantuju da će pokriti obaveze koje nastanu radom. Tako se od ministarstava traži da se definiše da firma kao što je Tuš mora garantovati dobavljačima da će njihove obaveze biti izmirene bez obzira na način.

Zehra Selimović iz Ministarstva vanjske trgovine BiH je objasnila da ministarstvo reguliše politiku i principe učešća stranih ulagača i time se ne može utjecati na način registracije firmi u BiH, a u obzir ulazi i obaveza nediskriminacije stranih kompanija.

"U entitetskim zakonima određeno je da ulagač odgovara do visine uloga koji je 2.000 KM u FBiH i jedna KM u RS-u, a najveći problem je upravo to", rekla je Selimović.

Profesor ekonomije Milić Simić istakao je činjenicu da zakonska regulativa u BiH omogućava neprihvatljivo ponašanje stranih kompanija.

"Svi mislimo da osnovni kapital od 2.000 predstavlja garanciju, a to nije slučaj. On danas ima funkciju da se odrede odnosi između članova društva, tj. koliko ko participira. Rješenje je da u ugovoru i obligaciji povjerilac osigura sigurnost naplate – uključite u ugovor sredstvo osiguravanja ugovora! To je osnovni princip u tržišnoj ekonomiji svugdje u svijetu", objasnio je Simić.

On je dodao da je praksa u BiH da se ugovori potpisuju usmeno, a ne pismeno.

"Ugovori se dogovaraju mobitelom na autoputu prema Zenici i onda dođemo u tešku situaciju. Ne može se tražiti izlaz prema sadašnjim zakonskim rješenjima", zaključio je Simić.

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovisnke komore BiH rekao je da je Tuš počeo raditi dobro i na zadovoljstvo svih strana.

"Ali tada su Slovenci shvatili da bi mogli ići u prevarne radnje. Mi sad sa sigurnošću možemo reći da je ovdje riječ o organizovanom kriminalu. Da to nije organizovani kriminal ne bi se moglo za kratko vrijeme 'ostvariti' preko 20 miliona KM", rekao je Bojić koji želi da održi razgovor sa čelništvom Slovenije i kompanije Tuš kako bi se došlo do mogućeg rješenja naplate.

Ukoliko se to ne desi, rekao je Bojić, onda slijedi pravno gonjenje u kojem će bh. strana da istraje.

Podsjećamo, bh. dobavljači zahtijevaju da se preispita odlazak slovenskog maloprodajnog lanca Tuš sa našeg tržišta, a nakon što su slovenski vlasnici navodno oštetili državu, te bh. radnike i firme za više miliona eura.

Afera je nedavno prerasla i u zvaničnu istragu koju vodi SIPA, a nezvanično i Tužilaštvo BiH radi na cijelom slučaju.

Poluprazna Skenderija čeka bolje dane: Radnici štrajkuju, nema novca za isplatu dugovanja
Piše: M. N.

Blizu 115 radnika KJP Centar Skenderija stupilo je danas u jednosatni štrajk upozorenja kojim su htjeli skrenuti pažnju na to da ovo preduzeće propada, te da plaće i druge obaveze prema radnicima kasne. Uprava preduzeća nije ispoštovala zahtjeve radnika od 5. februara i ukoliko to ne učine, ne isključuje se mogućnost stupanja u generalni štrajk.

"Uputili smo zahtjev da se sačini dokument o isplati dugovanja, što do danas nije riješeno. Opravdanja direktora su da Skenderija trenutno nema sredstava za isplatu dugovanja. Mi smo preduzeće koje se samo finansira. Živimo od usluge. Problemi su nastali mnogo ranije i na to smo ukazivali, čak je sindikat vodio neke pregovore s Ministarstvom privrede i Vladom KS, ali dogovori koje smo tada postigli su ostali samo slovo na papiru", rekao je Salem Alibegović, predsjednik Sindikata JKP Skenderija.

Isplata dugovanja do marta

Od Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine JKP Skenderija traže da se odmah isplati topli obrok za oktobar 2014. godine, jer im je isplaćena samo plaća, a da se preostale obaveze izmire od 1. marta ove godine.

"Tražimo da se do 1. marta sačini akt prema kojem će se definisati način isplate zaostalih obaveza iz 2011. i 2012. godine, a nanesene su umanjenjem plaće koja nije bila u skladu s našim Pravilnikom o plaćama. Zahtijevamo od sadašnje i buduće Vlade KS i Uprave preduzeća da se aktivno uključe u rješavanje ovih problema. Krajnje je vrijeme da se pokaže dobra volja KS i da se u budućnosti stvori dobar i pozitivan ambijent za poslovanje jednog velikog kompleksa koji puno znači gradu Sarajevu", rekao je Bego Gljiva, član Sindikata JKP Skenderija.

Istakao je kako očekuju da se odgovornost ne prebacuje na uposlenike jer oni snose najmanju odgovornost i izvršavaju obaveze onako kako im nadređeni nalože.

"Izašli smo jer vidimo da Skenderija, koja je samostalno i veoma dobro poslovala od 1969. godine, dolazi u kritičnu situaciju, gdje je upitan opstanak. Nije akcenat samo na našim plaćama, nego opstanak preduzeća koje je bilo poznato na međunarodnom nivou. Uposlenici samo žele da se radi. Skenderija ima brojne aktivnosti i sajmove uprkos teškoj sitaciji. Nadamo se da će ovo preduzeće opstati, zato smo ovo i pokrenuli", rekla je Amela Okan, menadžerica sajamskih manifestacija Skenderije.

Potrebno privući privrednike

Ministar Emir Hrenovica razgovarao je s radnicima i kazao kako su za ovu situaciju odgovorni menadžment i Nadzorni odbor, koji su trebali pronaći rješenje i djelovati.

"Nadzorni i Upravni odbori ne zanima trenutna situacija, zanimala bi ih kada bi primali naknadu od 2.000 KM i tada bi bili aktivniji. Predstavnici oba odbora su trebala danas biti ovdje jer su oni ti koji imaju saradnju s Menadžmentom. Prije dva dana smo smirivali situaciju jer broj privrednika u Skenderiji rapidno pada, a samim tim nedostaju sredstva za ove plaće i ostale obaveze. Trebaju se pozvati svi oni koji mogu i trebaju da učestvuju u radu Skenderije, jer je ovo brend i zlato koje treba da se koristi, da dođu pošta, banke i ostali, te da se naprave programi osmišljavanja rada Doma mladih", rekao je Hrenovica.

Kazao je kako će 300.000 KM planiranih za pomoć privrednom gradu Skenderija i 100.000 KM za pomoć osmišljavanju događaja (4-5 sajmova), pomoći da se situacija malo poboljša.

"U posljednjih 4-5 godina izdvojeno je 10 miliona KM za Skenderiju, a na koji način i koliko transparento je izvedeno i potrošeno to ne znam. Ima nekih prijava u Tužilaštvu, ali ne mogu u to da ulazim", rekao je Hrenovica.

Prebacivanje odgovornosti

Dodao je kako JKP Skenderija treba privući privrednike i dati im na dvogodišnji ugovor gratis tri prva mjeseca, da ne plaćaju najam, te da podignu kredit kako bi riješili finansijsku situaciju. Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović kazala je da se loptica prebacuje s jednih na druge, a da radnici ispaštaju.

"Ono što je bolno jeste da institucije koje su odgovorne za trenutno stanje u Skenderiji i koje bi trebale biti odgovorne za to da ovaj centar nastavit biti brend, prebacuju odgovornost s jednih na druge - Ministarstvo privrede i Vlada KS kao vlasnik prebacuju odgovornost na menadžment i obratno. Radnici nisu ti koji bi trebali tražiti posao i osigurati kredite, oni su tu da zarade svoje plaće i naplate ih", rekla je Beširović.

Ako ne budu ispunjeni uvjeti koje su postavili, radnici su kazali da će u skladu sa zakonskim propisima nastaviti sindikalnu borbu i ne isključuju mogućnost stupanja u generalni štrajk.

Samo sabur, jebali vi nane svoje.

Na dnu Evrope: Stranci u BiH ne mogu očekivati dobru zdravstvenu njegu
Bosna i Hercegovina je među najneorganizovanijim državama Evrope kada je riječ o ljekarskoj usluzi.

GRAS-u isključena struja, ne rade tramvaji ni trolejbusi


Piše: M. N.
Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću GRAS isključena je električna energija. Građani Sarajeva neće se moći prevoziti tramvajem niti trolejbusom.

Livnici čelika „Tuzla“ isključena električna energija
Objavljeno: 27. 02. 2015 - 12:48 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial

Elektrodistribucija BiH podružnica Tuzla je Livnici čelika „Tuzla“ isključila električnu energiju zbog dugovanja u iznosu od 260.000 KM bez zateznih kamata.

Livnici je Elektrodistribucija Tuzla u više navrata najavljivala isključenje struje u pismenoj, kao i u usmenoj formi zbog duga, ali, kako tvrdi, Ševal Begić, direktor Livnice, za ovaj problem krivi resorno ministarstvo koje nije ispoštovalo dogovor koji je transparentno sklopljen i potpisan prije dva mjeseca.

- Prije dva mjeseca između Livnice i mene kao direktora i nesposobnog sada bivšeg ministra energetike i rudarstva Mulage Fejzića je postignut dogovor da resorno ministarstvo, kao predstavnik većinskog vlasnika mjesečno plaća utrošenu količinu električne energije. Nakon dva mjeseca, nesposobni i bezobrazni ministar Fejzić napuštajući funkciju nije ispoštovao dogovor, a nije uplaćena ni jedna marka za struju u Livnici. On ništa nije uradio pametno, osim što je gubio vrijeme i drugima smetao. Sada Livnica nema struje, a za posljedicu toga je započeti remont servis opreme zaustavljen - istaknuo je Begić.

Dalje je naveo da je sada stanje u Livnici haotično, jer nema grijanja, a komisije za popis ne mogu da rade, jer ništa bez struje ne može da radi, a sve, kako kaže, zahvaljujući bivšem ministru Fejziću.

- Pošto nije ispoštovan dogovor sa resornim ministarstvom kojeg je predstavljao Fejzić, da bi se priključila struja potrebno je uplatiti najmanje 256.000 KM bez kamate, tako da smo sada svezanih ruku. I privatno i poslovno ću tužiti nesposobnog bivšeg ministra Mulagu Fejzića i neće mu biti mjesto više ni da vodi šiktu na Površinskog kopu „Dubrave“ u sastavu Rudnika „Kreka“, što je radio prije nego je postao ministar - naglasio je ogorčeni Begić.

On tvrdi da je resorno ministarstvo ispoštovalo dogovor o plaćanju električne energije, kao i da je i u dogovorenom roku uplatilo određenu uplatu za dijelove iz uvoza, kaže, do sad bi remont servis bio završen i od 1. marta bi Livnica počela raditi.

- Jedinu nadu imam u sastanak koji treba da se održi u utorak, 3. marta, sa novim premijerom Begom Gutićem i novim ministrom industrije, energetike i rudarstva Srđanom Mićanovićem. Nadam se da će ovi ljudi imati sluha, ako ni oni ne budu imali sluha ne vidim nikakvog rješenja za Livnicu - zaključio je Begić.

Zbog dugova budžetskih korisnika 700 stanova u Vogošći bez grijanja

Blizu 700 stanova u sarajevskom naselju Vogošća već danima nema grijanja, a kako stvari stoje, u skorije vrijeme neće ni imati i to zbog činjenice da firmi koja ovo naselje snabdijeva grijanjem nedostaje pogonskog goriva.

Naime, portalu Klix obratili su se građani ovoga naselja primjedbom da se već danima smrzavaju u svojim stanovima i da uprkos padavinama i niskim temperaturama nema izgleda da bi njihovi radijatori do kraja grijne sezone mogli biti topliji.

Uzrok tome, kako su nam pojasnili u preduzeću Bags Energotehnika, jeste zapravo činjenica da u ovom preduzeću više nemaj uglja kako bi mogli i dalje grijati.

Budžetski korisnici i Vodovod dužni 115 hiljada KM

"Samo održavamo sistem kako sve ne bi zaledilo i popucalo. Nemamo sredstava za kupovinu pogonskog goriva, jer su dugovi prema nama ogromni i iznose blizu 350.000 KM. Dužni su nam budžetski korisnici, od Općine, MUP-a i škola pa sve do građana. Jednostavno nemamo novac za nabavku goriva i iako smo za pomoć molili nadležne u Kantonu Sarajevu, na zahtjev nam nikada nije odgovoreno. Nema vlasti ni budžeta iz kojeg bi nam se moglo pomoći", kazao je za Klix Mensud Karović, šef službe za proizvodnju i distribuciju toplotne energije Bags Energotehnike.

Prema riječima Karovića, dobavljač ove firme je prestao dobavljati ugalj zbog duga od 220.000 KM i nepostojanja garancija za dobavljanje.

"Uputili smo sve urgencije prema nadležnima, ali trenutno smo nemoćni i oni moraju regaovati", kazao nam je Karović.

U ministarstvu privrede KS kazali su nam kako subvencija Bags Energotehnici, koja im se u iznosu od 200.000 KM uplaćuje svake godine, nije realizovana zbog neusvajanja budžeta u Kantonu Sarajevo.

Ministarstvo finansija KS mora uplatiti

"Izvršili smo im uplatu od 50.000 KM i to je ono što možemo za sada. Međutim, s obzirom na to da budžetski korisnici ovoj firmi duguju 55.000 KM, te Vodovod i kanalizacija još 60.000 KM, uputili smo urgenciju Ministarstvu finansija KS da izvrši tu uplatu, kao i Vodovodu i kanalizaciji, kako bi oni mogli raditi barem neko vrijeme", kazao nam je Nurija Memić, v. d. pomoćnika ministra privrede KS.

Problem su i dugovanja građana prema ovoj firmi, koja iznose blizu 240.000 KM, a zbog kojih ispaštaju oni koji svoje obaveze redovno plaćaju. No, kako su nam kazali u Bags Energotehnici građani neće platiti grijanje za period u kojem ga nije bilo, jer plaćaju samo ono što potroše.

Tvornica transportnih uređaja iz Tuzle zaustavila proizvodnju

Objavljeno: 06. 03. 2015 - 14:11 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial

Sindikalna organizacija Tvornice transportnih uređaja(TTU) d.d. Tuzla zbog teškog materijalnog i socijalnog položaja radnika donijela je odluku o stupanju u štrajk u krugu tvornice, te su radnici od danas zaustavili i proizvodnju u ovom privrednom društvu.

Mehmed Terzić, predsjednik Sindikalne organizacije TTU-a kazao je da su radnici na rubu egzistencije i da ne mogu više nastaviti raditi, jer tri mjeseca nisu dobili ni marke od plate.

- Radnici TTU-a su zaustavili proizvodnju i radnici od danas ne rade ništa. Jedan od razloga je da radnici nisu dobili platu za decembar, januar i februar i nemaju nikakvih sredstava kako bi ishranili svoje porodice. Mi smo jučer iznijeli ovaj problem Srđanu Mićanoviću, ministru industrije, energetike i rudarsva TK-a i tražili 130.000 KM koje su obećane još od prošle vlade za repromaterijal. Trebali su isplatiti prije mjesec dana i to se nije dogodilo - kazao je Terzić.

Dalje je naveo da nova Vlada TK-a hoće da sprovede finansijsku konsolidaciju, međutim, kako kaže, to je samo obećanje i bacanje radnicima "luga u oči", kako bi otišla firma u stečaj.

- Nova Vlada je obećala da će TTU podržati. Evo, ona je podržala da ovi radnici nemaju tri mjeseca platu i da TTU krene u štrajk. Naš direktor Abdulah Đulović danas je naredio portiru da zabrani ulazak medijima u tvornicu, zašto je to uradio ne znamo. Mislim da nema niko pravo da zabrani novinarima da uđu i snime, slikaju i uzmu izjave one istine kakva jeste - istaknuo je Terzić.

mehmed-terziu0107-predsjednik-sindikalne-organizacije

Mehmed Terzić, predsjednik Sindikalne organizacije TTU-a

Direktor Đulović je kazao da je postoji odluka da se sve izjave daju vani, te da nije usmjerena protiv medija.

- Ta odluka postoji od ranije o tome da se sve izjave daju vani, ali ta odluka nije usmjerena protiv medija, nego samo protiv dezinformacija. Mediji su uvijek dobro došli - rekao je Đulović.

Dodao je da je uz radnike i da su radnici u pravu o njihovim problemima i o svim prethodnim navodima radnika vezano za kantonalnu Vladu. Tvrdi da ukoliko nova Vlada ne bude imala sluha za njihove probleme, kaže, podnijet će ostavku, jer je ostavljen u najtežoj situaciji.

Sindikalna organizacija TTU-a je uputila poziv za sastanak svim sindikatima Tuzlanskog kantona i Federacije BiH, kao i kompletnoj novoj Vladi TK-a za ponedjeljak, 9. marta, u prostorijama TTU.

- Ako se u ponedjeljak nova kantonalna Vlada ne odazove na ovaj sastanak, kao i ako ne dođe do dogovora, mi ćemo biti primorani spontano doći pred sjedište Vlade, jer ne mogu više garantovati gladnim radnicima da to ne čine. Za spontano okupljanje ne odgovara predsjednik sindikata, jer ljudi mogu doći samovoljno zbog nerješavanja njihovih problema. A, nakon deset dana stupamo u generalni štrajk u skladu sa zakonom - poručio je Terzić, predsjednik Sindikalne organizacije TTU-a.
- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/167355/tvorni ... 7CGbb.dpuf

ALARMANTNO Prihodi od PDV-a pali za čak 11 posto!
Objavljeno 17.03. - 16:56
Uprava za neizravno oporezivanje BiH

Lošu ekonomsku situaciju u BiH, koju građani svakodnevno osjete na svojoj koži, potvrdili su i analitičari u prvim ovogodišnjim presjecima podataka o ekonomskom stanju u državi. Prema prvim službenim podatcima za ovu godinu, naime, smanjeni su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u siječnju, i to za čak 11 posto u odnosu na isti mjesec 2014., saznaje “Dnevni avaz”.

Pad prihoda od PDV-a može biti poguban za stanje u cijeloj državi, s obzirom na to da o njemu ovise sve razinei vlasti.

Hitne mjere

Da je BiH uzela loš zamah na početku godine, otkrivaju i podaci sažeti u Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj ove godine, a koje je obznanila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.

U zaključcima ovog dokumenta, koje je usvojilo i Vijeće ministara, konstatirano je da raspoloživi podaci ne ukazuju na pozitivne pomake u pogledu ekonomske aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu te je „potrebno poduzeti mjere i aktivnosti koje će poboljšati stanje u ekonomiji BiH“.

Između ostalog, na osnovu raspoloživih entitetskih podataka o industrijskoj proizvodnji u BiH, analitičari DEP-a konstatiraju da je u prvom mjesecu ove godine došlo do slabljenja industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na isti mjesec lani.

– Oslabljena izvozna tražnja, pad svjetskih cijena robe u velikoj mjeri negativno su se odrazili na poslovanje izvozno orijentirane prerađivačke industrije koja ima ključnu ulogu u strukturi i kretanju ukupne industrijske proizvodnje u BiH – navodi se u dokumentu.

Pad proizvodnje

Zbog toga je FBiH u siječnju 2015. zabilježila pad industrijske proizvodnje (u odnosu na siječanj 2014.) od 1,7 posto, dok je u RS zabilježen skroman rast od 0,3 posto. U analizi je navedeno i da neto prihodi od neizravnih poreza bilježe godišnji pad od dva posto u siječnju 2015., i to kao posljedica smanjenja bruto prihoda od 0,3 posto i rasta povrata od 8,2 posto.

– Smanjenje neto prihoda prije svega je bilo rezultat smanjenja prihoda od PDV-a od 11,2 posto i putarina od 2,6 posto – navodi se u informaciji.

Također, konstatirano je da su oslabljena izvozna potražnja i pad svjetskih cijena robe s jedne strane te niska razina poslovne aktivnosti u BiH i slaba domaća potražnja odredili razinu i kretanje bh. vanjskotrgovinske razmjene tijekom siječnja 2015. Tako je, prema preliminarnim podacima, ukupna robna razmjena iznosila 1,622 milijarde KM i u poređenju s istim mjesecom prethodne godine smanjena je za 2,2 posto.

Novalić: Milijarda maraka duga nas ubija!
Postby Cohers » 19/03/2015 23:38

Budući premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) dao je jučer, dan prije sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta na kojoj se očekuje imenovanje Vlade, intervju u kojem s velikom dozom ozbiljnosti, ali i zabrinutosti, govori o stanju koje zatječe u većem bh. entitetu. Stvari ne želi bojiti u ružičasto. Našu konstataciju o tome da mu Vlada Nermina Nikšića u amanet ostavlja ukupan dug od 859 miliona KM korigira te kaže da je dug FBiH oko milijardu KM.

- Zaboravljate da ima više od 107 miliona KM kamata. Nasljeđujemo i deficit od 646 miliona KM. On se planira pokriti sa 200 miliona KM upravo iz standby aranžmana sa MMF-om, a ostalo će biti pokriveno trezorskim zapisima i obveznicama...

Stanite! Govorite o nastavku aranžmana sa MMF-om, koji je zakočen, zato što vlasti nisu uradile tražene reforme. Računate li na nastavak?

- Mi smo već u jednom pripremnom periodu razgovarali sa MMF-om. To nam je prebitno da uspostavimo stabilnost budžeta, i to zbog socijalnog sektora. Dogovorili smo da aktuelni standby aranžman, koji je u osnovi kratkoročan, pretvorimo u jedan dugoročniji.

Zašto?

- Pa, budžet nam je preopterećen. I bit će još najmanje dvije godine. Jednostavno, ubija nas ta milijarda KM koju vraćamo! Mi vraćamo dug MMF-u tako što ćemo se dodatno zadužiti kod MMF-a. Ali, dugoročniji aranžman dat će nam više daha.

Početak aprila

Dobro, ali teško je povjerovati da će MMF tek tako prijeći preko uvjeta poput novog zakona o radu, na kojem je, uzgred, u prošlosti sve puklo.

- Zakon o radu bit će i dalje uvjet, ne samo zato što to oni hoće. Možda će taj zakon opet biti nešto poput prethodne saglasnosti, jer je to bilo tako i u Srbiji.

Kada bi se onda mogao očekivati nastavak standby aranžmana?

- Prvi kontakt bit će odmah na početku aprila, pa ćemo vidjeti kako dalje.

Kakvo je stanje u fondovima? Penzije konstantno kasne. Kako zaustaviti ovaj trend? Hoće li vlast zbog biti primorana na smanjenje penzija?

- Mi smo odlučni da ne smanjujemo penzije. Mi smo u socijalnom smislu mnogo napetije društvo od, naprimjer, Srbije. Svako ko bi spomenuo smanjenje penzija sebi bi otvorio vrata pakla. Trebamo priznati da je penzijski fond već sada u minusu. Posljednja tri povećanja penzija od po pet posto data su bez pokrića. Fond je izveden iz ravnoteže. Pogotovo se to odnosi na posljednjih populističkih pet posto povećanja. Mlijeko je proliveno, ne možemo sada zbog toga plakati. Naravno, ne možemo govorit ni o rastu penzija.

Šta ćete onda činiti? Povećati poreze?

- Direktni porezi na neto platu definitivno će ići dolje, i to po svaku cijenu! Bit će rigidno smanjenje poreza.

Slobodni strijelci

Nikšićeva vlada konstantno se zaduživala emisijom obveznica. Privreda od toga ima malo koristi. Kakav je Vaš stav?

- Privreda od toga nema uopće koristi! Taj vid zaduženja zapravo temporalno krpi budžet. Ali, dokle god mi ne smanjimo javnu potrošnju ili ne smanjimo opterećenje vraćanja dugova, mi ne možemo govoriti o napuštanju tog načina zaduživanja. Takva je realna situacija.

U kojem sektoru trenutno gori? Imamo jedan nezapamćeni haos u sektoru poljoprivrede. Šta je s ostalima?

- Donekle smo insistirali da taj sektor bude čvrsto u rukama SDA ili HDZ-a, da, jednostavno, ne dolazi u ruke slobodnih strijelaca, koji su i razorili taj sistem. U poljoprivredi trenutno vlada jedna velika netransparentnost. Tu gori, imate pravo! Mislimo uvesti jedan agrofond da bi se transparentnije po bankarskim metodama radilo da poticaji dođu na prava mjesta.

Treba prodati dio "BH Telecoma"

Šta je s planom o privatizaciji 14 preduzeća. Hoće li to i ovog puta biti mrtvo slovo na papiru?

- Svjedoci smo da je država, jednostavno, nemoćna i nestručna da upravlja realnim sektorom. Izostavimo li tu energetski sektor, jer nam treba nezavisnost, te, naravno, komunalni sektor, ja se ne bih libio privatizirati sve ostalo. Mi možemo govoriti i o djelimičnoj privatizaciji dijela „BH Telecoma“, kao pritisak na korporativno upravljanje. Privatizaciju je trebalo davno provesti.

U 2015. Federacija BiH će se zadužiti 680 miliona KM. Planirano je da se 200 miliona KM namakne od MMF-a, odnosno 4. faze stand-by aranžmana. Federacija će se dodatno zadužiti i od Svjetske banke (54 miliona KM), emitiranja obveznica (110 miliona KM), te emitiranja trezorskih zapisa (320 miliona KM).

EU ukinula proizvodne kvote za mlijeko, potrebna hitna akcija vlasti u BiH
Objavljeno 02.04. - 15:22
Foto: Ilustracija

Europska unija (EU) odlučila je nakon 30 godina ukinuti proizvodne kvote za mlijeko, što znači da će mljekari u zemljama EU moći proizvoditi mlijeko u neograničenim količinama.

Ova bi odluka mogla utjecati i na domaću proizvodnju mlijeka u BiH ukoliko se uvoz mlijeka poveća, a pozicija naših mljekara ne promijeni, i zato je potrebno razumijevanje i hitna akcija vlasti u BiH.

Zastupnik u Parlamentu BiH Senad Šepić razgovarao je s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudinom Dedićem i direktorom “Meggle” iz Bihaća Kemalom Hrnjićem te inicirao hitnu akciju i djelovanje institucija BiH u zaštiti interesa poljoprivrednih proizvođača i građana BiH.

– Iako je ova odluka u EU uvođena postupno zadnjih godina, sada kada je konačno stupila na snagu potrebno je da sve institucije u BiH hitno i koordinirano rade da pomognu i zaštite bh. proizvođače mlijeka, jer veliki broj građana BiH živi i hrani svoje obitelji na ovaj način – rekao je Šepić.

Kako kaže, veća i redovitija podrška, podsticaji za proizvodnju i zaštita bh. proizvođača mlijeka najvećim dijelom su na entitetskim ministarstvima, a podizanje standarda i omogućavanje izvoza mlijeka iz BiH u zemlje EU je posao za državna ministarstva i Parlament BiH.

Dodao je da će već na narednoj sjednici biti intenzivirane aktivnosti oko izmjena zakona koji trebaju ovo osigurati i regulirati.

Istakao je da se politika “mora okrenuti ljudima” i rješavati njihove konkretne probleme te da je u razgovoru s odgovornim ljudima vidio spremnost da se ovom pitanju tako priđe i iznađe najbolje rješenje za sve poljoprivredne proizvođače i proizvođače mlijeka iz cijele BiH, priopćeno je iz Političke akademije SDA.
Šarović: Naš cilj je izvoz mlijeka u EU

Na novinarsko pitanje u vezi s problemima proizvođača mlijeka, Novoimenovani ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je novinarima danas u Sarajevuda nisu u Ministarstvu zaprimili bilo kakav zahtjev bilo koga, bilo koje institucije koji se tiče prekomjernog uvoza mlijeka.

– Možda je to medijima najavljeno, ali u službenoj formi toga nema. Ukoliko bilo kakav zahtjev te vrste bude zaprimljen on će se procesuirati na način kako je to predviđeno odgovarajućim zakonima, odnosno odlukama vijeća ministara – kazao je Šarović.

Po njegovim riječima, pitanje prekomjernog uvoza bilo kog proizvoda iz bilo koje zemlje ili regije CEFTA-e ili EU reguliran je odlukom o prekomjernom uvozu i zaštitne mjere donosi Vijeće ministara BiH.

– To je prava adresa, a prethodni postupka može se voditi u okviru Ministarstva ukoliko je podnesen na odgovorajući način po točno utvrđenim procedurama od ovlaštenog predlagača – kazao je Šarović kako javlja Fena.

On ističe da je pitanje izvoza ili uvoza mlijeka u BiH ozbiljno pitanje te da će se ovo Ministarstvo ozbiljno pozabaviti tim pitanjem u okviru nadležnosti koje ima.

– U ovom poslu svako treba raditi svoj posao i nema potrebe za prebacivanjem odgovornosti na bilo koga. Potpuno je jasno da BiH nije ispunila uvjete za izvoz mlijeka u EU – kazao je Šarović.

Dodao je da ovo Ministarstvo ima namjeru preuzeti inicijativu i zajedno s drugima koji su nadležni to pitanje riješiti i „neće se na bilo koji način sakrivati od bilo koga i vodit će ovaj proces”.

– Naš cilj jeste da ispunimo uvjete za izvoz mlijeka u EU. Ali svi drugi, kada su u pitanju poljoprivrednici, trebaju raditi svoj posao i kada su u pitanju podsticaji i politika u poljoprivredi itd.- kazao je Šarović.

Naveo je da postoji još par pitanja koja treba riješiti uključujući izmjenu zakonodavstva.

Najavio je da će već sljedeći tjedan imati prve sastanke s ministrima poljoprivrede entiteta./HMS/

PONIŽENI I GLADNI Šefik i Džemail: Dolazimo u Sarajevo izvršiti samospaljivanje
Objavljeno 06.04. - 13:50
"Ne možemo gledati da naše obitelji umiru": Foto: Avaz

Razvojačeni borci Armije R BiH iz Živinica Šefik Muminović (55) i Džemail Zahirović (59) godine su proveli u rovovima braneći državu, oboljeli su od PTSP-a, a nisu ostvarili nikakva prava. Obojica u očaju najavljuju da će dići ruku na sebe, piše Dnevni avaz.

– Mi smo se još jednom najavili u Ministrastvo boračka pitanja TK-a odakle smo dobili odgovor da su nemoćni. Mi smo gladni i cijele naše obitelji. Na ovaj čin nas je dovela dugogodišnja neimaština, prevara i bijeda u kojoj smo zapali. Načelnik općine Živinice Asim Aljić nas nije htio primiti. Poniženi smo od društva u kome smo dali zdravlje, rekli su sarajevskom listu Muminović i Zahirović te dodali:

– Ispred općine Živinice krećemo u ponedjeljak 13. travnja 2015. godine u 9 sati pješke prema Sarajevu do Vlade Bosne i Hercegovine gdje ćemo izvršiti javni čin spaljivanja u znak prosvijeda zbog toga što nam društvo za koje smo se borili nije osiguralo dostojanstven život. Mi ne možemo gledati da naše obitelji umiru. Mi smo već odavno mrtvi kao ljudi. Ali svoj ponos ne damo i mi ćemo se javno spaliti ispred Vlade BiH ako ne riještite naš socijalni status trajno, kazali su bivši borci za portal “Avaza”.

Muminović je bivši pripadnik 210. brigade Sprečanskog odreda, a poslije rata radio je pet godina u Rudniku Đurđevik, gdje je dobio otkaz dok je bio na bolovanju.

– Obećali su mi da će zaposliti moje dijete u rudnik da ih ne tužim. Ali ništa. Slagali su. Išao sam kod direktora, ali me nije htio primiti. U kući su svi nezaposleni – žena, sin, kći, snaha i ja. Nemamo što jesti. Pokušao sam samoubojstvo, ali su me spasili u posljednji trenutak. Obraćao sam se Ministarstvu za boračka pitanja u TK i kazali su da mi ne mogu pomoći. Ne vidim izlaz iz ove situacije. Svi me odbacuju. Jedino mi preostaje da se ubijem – kazao je očajni Muminović.

Džemail Zahirović bio je pripadnik elitne 121. jedinice za posebne namjene Armije R BiH. Dva puta je ranjen, ali i pored 40-postotne invalidnosti, nema nikakva primanja.

– Kad je rat počeo, skočio sam u obranu države. Nema ratišta na kojem nisam bio. Što nam je dala država?! Imam šestero djece. Jedna kćerka je prošle godine umrla od neimaštine. Nitko ne radi, a svi radno sposobni. Molio bih političare da se probude, da pomognu borcima koji su ostavljeni od svih. Ako danas jedem, sutra nemam. Ovakav život je nepodnošljiv – ispričao nam je Džemail “Avazu”.HMS/