HercegBosna.org

Robbie MO

Listu nedovoljno ekonomskih potencijala/ resursa za RS i bosnjacke zupanije ostavljam Bosnjacima i Srbima, mada cu i ja pokusati dati svoj polovican odgovor.

Znaci, navedite VAŠU listu bar 5 stvari koje su zapuštene ili većinom neiskorištene.

Hrvatski kantoni, moja lista:

1. Energetski i prirodni resursi HBŽ (ugljen, hidroenergija, energija vjetra, minerali, šume).
2. Zračna luka Mostar. Ima prostora za daleko puta više putnika, a na ovo se dovezuje i hercegovacki turizam.
3. Neum kao turistička destinacija više (povećane) kategorije. Grand Hotel Neum pokazuje u kojem smjeru treba ići.
4. Revitalizacija namjenske industrije u Srednjoj Bosni po uzoru na uspjeh Preventa.
5. Novac iz "koeficijenta 2" kojim kanton Sarajevo pljacka svih ostalih 9 kantona.
6. Dijaspora, kako u svijetu tako i u RH.
7. IT sektor.

Junuz Djipalo

Neiskorišteni su potencijalni domovi umirovljenika. Oni ne vole snijeg i zimu te starce cijele EU možemo smještati na pola puta Onom gore. Recimo u Međugorju i sl.

Općenito je Jadran neiskorišten. Zaleđe s dobrim prometnim vezama postaje praktički na obali. Čapljina, Stolac, Ljubuški, Posušje, Grude i TG, čak i Livno su gradovi na moru samo mi još nemamo taj pogled. Samo da se ne događa non-stop da neki krelci drže ljude na granici pola sata (i to ljude koji idu AC da brže stignu) jer im je mrsko i radit i živit. Tu bi gradonačelnici nabrojanih gradova puno više morali skičat.

U Istri je već danas normalno sjesti u auto i otići do mora, stranci su naviknuti tako. Samo smo mi razmaženi pa mislimo da moraš iz apartmana u more uskočit.

SDB · zabranjeni list, 16.11.2012., 8h:

U Hrvatskoj (trenutno sjeverni Jadran) je postalo vrlo isplativo imati kuću s bazenom u prirodi, unutar pola sata vožnje od mora, na miru i čistom zraku. Stranci unajmljuju ko ludi (uglavnom Švabe, no ima i Engleza, uglavnom u Istri).

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Robbie MO je napisao/la:

Hrvatski kantoni, moja lista:

1. Energetski i prirodni resursi HBŽ (ugljen, hidroenergija, energija vjetra, minerali, šume).
...

Privitak:

hbž-šume.jpg

Ugljena ima u Kongori i Tušnici, tj. i u Li polju. No čuje se ona ista priča, bez TE Kongora ili Čelebići, ništa od prave eksplatacije. Bošnje su svoje rudnike spasili uklapanjem u EP, ali EP HZ HB bi to samo uradila ako bi se radila jedna od tih TE.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Odlična karta za HNŽ.

Ali na žalost ne vidim drugih takvih.

KARTA MINERALNIH SIROVINA

http://www.fzzg.gov.ba/file/karta-ms-hnk-2014/72

useless · **Pridružen/a:** 09 vel 2014, 19:07 **Postovi:** 3022

Junuz Djipalo je napisao/la:

Neiskorišteni su potencijalni domovi umirovljenika.

Violetin dom u Grudama.

http://vita-dom.com/virtual_tour/

Robbie MO

Robbie MO je napisao/la:

7. IT sektor.

Citat:

Pokrenut novi poslovni park u Mostaru - SPARK

Mostar je od danas bogatiji za još jedno mjesto koje će omogućiti rast gospodarstva u regiji. Danas je pokrenut SPARK. poslovni park!

Inicijativa o pokretanju novog poslovnog parka u Mostaru priča dolazi od ekipe NSofta, s ciljem promicanja novih tehnologija i cjeloživotnog učenja, realiziranjem novih investicija, te razvijanjem novih proizvoda i usluga. Osobita pažnja bit će posvećena ljudima sa poslovnim idejama u području informacijskih tehnologija, kojima nedostaju sredstva i poslovna znanja za njihovu realizaciju.

SPARK otvara 100 prilika da svoje ideje pretvorite u stvarnost. Vjerujemo da će vas stipendije u vrijednosti od 20,000 do 200,000 KM, te visina investicija u startupe do 1,000,000 KM zapanjiti. U SPARKu ćete dobiti 100 mogućnosti za rad i uspjeh, 100 mogućnosti za ostvarenje snova. U SPARKu imamo tri vrste prijava. Možete se prijaviti na edukacijske programe, kao cijeli projektni tim sa idejom, ili kao pojedinac spreman za rad na svojoj ideji. Prijave na ove programe će biti otvorene 18.5.2015.

Osim što će SPARK pomagati u pokretanju novih tvrtki, nudit će usluge i postojećim tvrtkama u različitim područjima poslovanja. Kako bi ostvario svoju viziju, SPARK će surađivati s različitim uspješnim organizacijama koje pružaju potporu privatnom sektoru, ali i sa drugim organizacijama mjerodavnim za poslovni rast i razvoj.

„Stalno tražimo ljude s tehnološki naprednim poslovnim idejama i nudimo im stručne savjete, u paketu s punom paletom usluga potrebnih za pretvaranje ideja u uspješnu startup tvrtku.“, rekli su nam u SPARKu.

SPARK od početka srpnja 2015. možete pronaći na adresi Blajburških žrtava b.b. u Mostaru, a za više informacija posjetite web stranicu spark.ba.

--> spark.ba

useless · **Pridružen/a:** 09 vel 2014, 19:07 **Postovi:** 3022

Kakva je priča sa tim NSoftom? Sve češće čujem za njih u zadnje vrijeme, izgleda da se dobro šire.

Robbie MO

Navodno su u zadnjih godinu dana zaposlili 25 programera, i traze jos 25. Sire se brzo, a osnovani su 2008., znaci tek su godinu dana stariji od ovog foruma.

Odi na njihovu web/FB stranicu.

BBC

A jesu vam potencijali, neke posebne firme.

useless · **Pridružen/a:** 09 vel 2014, 19:07 **Postovi:** 3022

Nije poanta u firmi, nego u rastu IT sektora. To i jest velik potencijal kod nas, jedini trošak ti je laptop, ako imaš znanje možeš finu lovu zaradit. Da je malo više aktivnosti po tom pitanju u srednjim školama bilo bi ekstra. Mislim da imamo dosta IT talenta, npr. iz moje male uličice u selu troje ljudi završilo FER, proširiš krug jedan kilometar i naći ćeš još dosta ljudi sa FESBom ili mostarskom elektrotehnikom.

starmo · **Pridružen/a:** 07 stu 2009, 10:11 **Postovi:** 61

Junuz Djipalo je napisao/la:

Neiskorišteni su potencijalni domovi umirovljenika. Oni ne vole snijeg i zimu te starce cijele EU možemo smještati na pola puta Onom gore. Recimo u Međugorju i sl.

za ove stvari je Blidinje idealno.
Ljeti penzioneri nisu za vrućina po moru nego im je idealno šetati po hladovini munike po Risovcu.
Jer se ne može živjeti od par vikenda sa skijanjem na Risovcu.

Trebaju proširiti potencijal na umirovljenike ljeti i biciklizam (što je onaj iz konobe Vilinac do sada pokušavao promovirati...)

Robbie MO

Uzgoj smilja u Hercegovini je primjer male tržišne niše koja doživi boom. Prošle godine se izvezlo oko 2 mil. KM smilja, što je dosta za jednu eteričnu biljku.

BBC

Zašto se o Kadulji malo priča ?

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Citat:

Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije
19. lipnja 2015., 14:00

Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije su posebna priča i koliko je meni poznato, kod nas ne samo da su najveće u regiji nego i u čitavom svijetu. U Elektroprivredi HZHB, posljednjim tarifnim postupkom i Rješenjem FERK-a broj: 07-02-1592-82/25/09 od 21.07.2010. godine odobrena prosječna cijena na pragu 0,05852 KM/kWh ili 58,51 KM/MWh, odnosno 29,91 €/MWh.

Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata i njegovom izmjenom (sl. novine F BiH 44/02, 57/09) utvrđena je naknada u iznosu od 0,01 KM/kWh ili 10 KM/MWh odnosno 5,11 €/MWh i prihodi su općina na čijem se području nalazi akumulacija.

Naknada se obračunava za protekli mjesec najkasnije do 10-og u mjesecu, a plaćanje se vrši do 15-og u mjesecu. Pa gdje to ima u svijetu?

Naime, energija koju proizvode Hidroelektrane JP „EPHZHB“ najprije se prijenosnom mrežom, pa distributivnom plasira do krajnjih potrošača. Gubici na prijenosnoj i distributivnoj mreži naravno postoje i kreću se oko 15%, što znači da se jedan dio te energije izgubi na gubicima, a na nju plaćamo spomenutu naknadu, kao i ostale naknade koje ću poslije spomenuti.

Električna energija koju mi fakturiramo našim kupcima očitavamo na brojilima krajem mjeseca npr. 30.4., a datum dospijeća računa je 25.5. Naplativost te energije nije 100%, a iz ovih prethodnih podataka da se zaključit da spomenutu naknadu plaćamo praktično avansno, bez uzimanja u obzir što se dio te energije na tom „putu“ do kupca „izgubi“ i ne naplati u stopostotnom iznosu.

U 2013. godini općinama je uplaćeno 24.086.100,00 KM, a u 2014. – 17.558.100,00 KM, a da ih nitko ne upita u što troše ova ne mala sredstva.

Naknada je uvedena Zakonom o vodama F BiH (sl. novine F BiH 46/07) i u 2013. godini po osnovu ove naknade plaćeno je 2.348.300,00 KM, a 2014. godine 1.755.800,0 KM. Ovu naknadu dijele proračun F BiH, proračun županije-kantona i Agencija za vodno područje sliv Jadranskog mora Mostar. Od 2010.godine općinama je uplaćeno cca 115 milijuna KM koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno naknada u tom periodu cca 135 milijuna KM.

Zakonom o vodama HNŽ-HNK od 28.06.2013. godine, „nezakonitim“ zakonom uvedena je „nezakonita“ naknada od 0,005 KM/kWh ili 5 KM/MWh, odnosno 2,56 €/MWh i u 2013. godini isplaćeno je 3.288.500,00 KM, a u 2014. godini 6.114.540,00 KM. Odluke pojedinih sudaca su u najmanju ruku skandalozne da ne kažem malo težu riječ u ovom slučaju.

Također pojedine općine uvode tzv. „komunalne naknade“ na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta cifra je cca. 5.000.000,00 KM godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.

Kada zbrojimo naknade za korištenje voda dolazimo do iznosa od 0,016 KM/kWh odnosno 16 KM/MWh ili 8,18 €/MWh što predstavlja 27,34 % u odnosu na prosječnu cijenu proizvodnje na pragu HE. Uzimajući u obzir, kako sam već naglasio, da se dio te energije izgubi zbog tehničkih i drugih gubitaka, a i stupanj naplativosti nije 100% ispada da preko 35% prosječne cijene na pragu HE iznose spomenute naknade.

Kada se zbroje sve spomenute naknade u 2013.godini isplaćeno ukupno cca 35.000.000 KM raznoraznih naknada,a svih poreza i doprinosa 27.072.800 KM,u 2014.godini cca 31.000.000 KM,a poreza i doprinosa u iznosu od 27.280.500 KM.

Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom TE (Sl .novine FBiH 80/14) uvedena je naknada u iznosu od 0,0015 KM/kWh ili 1,5 KM/MWh odnosno 0,77 €/MWh što je više od 10 puta manje nego naknade koje plaćaju HE i uvedena je tek od 01.01.2015. godine.

U Republici Hrvatskoj plaćaju se dvije naknade i to:

Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije (Narodne novine RH 22/2013) uvedena je naknada u iznosu od 0,795 lp/kWh koju plaćaju HE i TE jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze i primjenjuje se od 01.01.2013. godine, što iznosi 7,95 KN/MWh ili 1,0534 €/MWh odnosno 2,0602 KM/MWh. (srednji tečaj na dan 13.06.2015. godine 1€ = 7,546890 KN).

Uredbom o visini naknade za korištenje voda (Narodne novine RH 82/10, 83/12 i 10/14) uvedena je naknada u iznosu od 7,5% od cijene 1 (jednog) kWh ostvarene prosječne cijene ostvarene na pragu svih HE pojedinog obveznika snage iznad 5 MW, a 5% za snage ispod 5 MW. Naknada služi za financiranje vodnog gospodarstva.

Naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije koju plaća J.P. „EPHZHB“ u FBiH prema naknadama koju plaćaju HE u Republici Hrvatskoj veće za cca 300% ili 3( tri) puta slovom i brojem.

Primjera radi NE Krško sa godišnjom proizvodnjom od cca 6000 GWh plaća sljedeće naknade (Podaci za 2014. godinu)

– Vodna naknada 5,213... milijuna € ili 10,19 milijuna KM

– Naknada za ograničenu upotrebu prostora 5,265 milijuna € ili 10,29 milijuna KM

– Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 0,442 milijuna € ili 0,86 milijuna KM

što ukupno iznosi 10,92 milijuna € ili 21,35 milijuna KM. Prema tome naknade koje plaća NE Krško iznosi 1,82 €/MWh ili 3,56 KM/MWh ili vjerovali ili ne 4,5 puta manje od naknada koje plaća J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, a ima godišnju proizvodnju veću za više od 3 puta (300%)

Odluke pojedinih Sudova i sudaca, pogotovo prezimena Tanović i Bošnjak u najmanju ruku se skandalozne (usudio sam se komentirati iako neke još nisu pravosnažne).

U prosincu 2011., siječnju i veljače 2012. godine CHE Čapljina je koristila crpni rad u noćnim satima, a u dnevnim turbinski. Za 6 sati crpnog rada potrebno je nabaviti 1320 MWh, a u turbinskom radu se dobije 1000 MWh. Općina Čapljina je tužila J.P. „EPHZHB“ i sud u Čapljini i Mostaru je presudio da i na ovu proizvodnju od crpnog rada isplati naknadu 10 KM/MWh što nema veze sa zdravom pameti.

Sve općine na čijem se području nalaze hidro akumulacije, vjerojatno ponukane prvostupanjskom presudom sutkinje Rabije Tanović od 26.06.2014. godine da se po tužbi Prozor-Rama isplati 6.638.968,49 KM sa zakonskim zateznim kamatama, a kao razlog je navedeno povećanje prosječne cijene na pragu HE Rama tarifnim postupkom iz 2010. godine u odnosu ne 2007. godinu. Glavni razlog pokretanje tarifnog postupka 2010. godine je što je izmjenom Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata naknada povećana 100%, što na razini godine iznosi cca 8,5 milijuna KM povećanje naknade, a što je na kraju dovelo do povećanja prosječne cijene na pragu HE Rama, a i ostalih HE.

Općina Čapljina podnijela je tužbu u iznosu od 17.417.147,04 KM, općina Neum u iznos u od 5.157.566,60 KM, a općina Ravno 4.907.328,20 KM, sa pripadajućim zateznim kamatama kao razliku spomenute naknade za CHE Čapljina. Primjera radi CHE Čapljina tarifnim postupkom iz 2010. godine odobreni su ukupni troškovi od 16.970.000,00 KM godišnje, a tužbe iznose ukupno 27.482.041,84 KM, što nema veze sa zdravom pameti. Općina Jajce podnijela je tužbu u iznosu od 3.736.549,70 KM, sa zakonskim zateznim kamatama, a općina Grude u iznosu od 810.063,88 KM sa zakonskim kamatama. Ukupan iznos spomenutih tužbi je 38.667.623.82 KM. Tarifnim postupkom iz 2007. godine odobren je godišnji prihod od 63.599.000,00 KM, a tarifnim postupkom ia 2010. godine 77.470.000,00 KM za sve HE u sastavu J.P. “EPHZHB“. Sapiens sat je sasvim dovoljno izgovoriti.

Što na kraju zaključiti već da oni koji donose zakone po ovoj problematici, a i načelnici općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije podnošenjem tužbi, pojedini sudovi i pojedini suci, u suradnji sa „vještacima“ imaju za cilj doslovno uništenje J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, ako se ostvare crne slutnje. Ili je možda bolja varijanta da naše HE proglasimo kao TE ili NE, pa onda opstojnost J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar ne bi bila ugrožena.

Priča da se u ovoj zemlji ništa ne isplati proizvoditi, potvrda je ono što sam iznio. Izgleda da je isplativije kupovati električnu energiju na tržištu i prodavati nego proizvoditi u vlastitim hidroelektranama, a neke su u pogonu više od 60 godina. Što će ce tek desiti ako dođe do pravog otvaranja tržišta električne energije u BiH? Uz ovolike parafiskalne namete nemoguće je biti konkurentan na tržištu, a mnogima su puna usta otvaranja tržišta električne energije.

Naši političari pričaju priču o rasterećenju „gospodarstva“, a ja kažem da oni možda misle da mi nismo „gospodarstvo“ jer je u nazivu našem nazivu „privreda“. Opterećenje Elektroprivreda ovakvim parafiskalnim nametima je opterećenje i gospodarstva i privrede, institucija i svekolikog puka, koji su puno veći od fiskalnih nameta bar što se tiče JP „EPHZHB“ jer ima samo hidro-energiju.

Uvođenjem bar malo reda u ovu oblast i ne dozvoliti kako kome padne na pamet od općinskih vijeća i K-Ž skupština uvođenje kojekakvih naknada ili bar propisati da ove naknade koriste za investiranje u infrastrukturne projekte na svom području, a ne u kupovinu novih automobila, plaće uposlenicima i sl.

Svođenjem ovih naknada u realne okvire stvorio bi se prostor za rasterećenje Elektroprivreda ,a time i rasterećenje ostale privrede i svih onih koji električnu energiju koriste u svojim svakodnevnim aktivnostima.

Generalni direktor

Nikola Krešić, dipl.ing.el.

FEDERACIJA.

Citat:

3.2.4 Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije
Obveznici plaćanja ove naknade su pravna i fizička lica koja koriste vodu za proizvodnju električne
energije u hidroelektranama, čak i u slučaju kada se voda isporučuje hidroelektrani koja se nalazi u
drugoj državi. Iznos naknade dobije se množenjem ukupne količine proizvedene električne energije
u obračunskom period, izražene u kilovat-satima, sa iznosom naknade po kwh, a to je 0,001
KM/kwh.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Citat:

Službene novine Federacije BiH", broj 44/02

ZAKON
O IZDVAJANJU I USMJERAVANJU DIJELA PRIHODA PODUZEĆA OSTVARENOG KORIŠTENJEM HIDROAKUMULACIONIH OBJEKATA

Članak 1.
Ovim zakonom utvrđuje se visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata, izgrađenih na potopljenim područjima sa svrhom proizvodnje električne energije i pitke i industrijske vode ( u daljnjem tekstu: naknada).
Članak 2.
Javno poduzeće i druge pravne osobe koje ostvaruju prihod korištenjem hidro akumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužni su po odredbama ovog zakona plaćati naknadu.
Članak 3.
Naknada iz članka 1. ovog zakona iznosi 0,005 KM po proizvedenom kilovat/satu (kWh) električne energije, odnosno 0,005 KM po utrošenom kubičnom metru (m3) vode.
Članak 4.
Naknada se utvrđuje na osnovi ukupno proizvedenih kWh (kilovat sati) za protekli mjesec, odnosno na osnovi ukupno iskorištene pitke ili industrijske vode, izražene u m3 za protekli mjesec.
Naknada se obračunava za protekli mjesec najkasnije do desetog u mjesecu , a plaćanje se vrši do petnaestog u mjesecu.
Konačan obračun naknade vrši se do 31. siječnja za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju i ukupno iskorištenu pitku ili industrijsku vodu za prethodnu godinu.
Članak 5.
Naknada se uplaćuje u proračun općine ili grada na čijem je području izgrađen hidro akumulacioni objekt.
Članak 6.
Ako je hidro akumulacioni objekt izgrađen na području dvije ili više općina , sredstva ostvarena od naknade , raspoređuju se razmjerno površini potopljenoj hidro akumulacionim objektom.
Članak 7.
Ako hidro akumulacioni objekt koriste dva ili više javnih poduzeća ili drugih pravnih osoba zajednički, naknada se utvrđuje razmjerno dijelu korištenja objekta , odnosno proizvedene električne energije, izražene u kWh (kilovat satima) ili iskorištene pitke ili industrijske vode izražene u m3.
Članak 8.
Kontrolu obračuna, izdvajanja i uplate naknade vrši Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo financija.
Članak 9.
Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 70.000,00 KM kaznit će se za gospodarski prijestup javno poduzeće ili druga pravna osoba, ako ne plati naknadu iz članka 2. ovog zakona i ako ne utvrdi naknadu na način iz članka 6. ovog zakona.
Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u javnom poduzeću ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM.
Članak 10.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela dohotka organizacija udruženog rada koje koriste hidro akumulacione objekte ("Službeni list SRBiH", br. 23/76 i 31/91) i drugih posebnih propisa , koji na drugačiji način reguliraju ovu materiju.
Članak 11.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, v.r.
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.

Citat:

Službene novine Federacije BiH", broj 57/09

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZDVAJANJU I USMJERAVANJU DIJELA PRIHODA PODUZEĆA OSTVARENOG KORIŠTENJEM HIDROAKUMULACIJSKIH OBJEKATA

Članak 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02) u članku 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01".
U istom članku dodaje se novi stavak (2) koji glasi:
"Naknada iz stavka (1) ovog članka procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje Regulatorno povjerenstvo za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije".

Članak 2.
U članku 6. na kraju rečenice brisati točku i umjesto nje staviti zarez i dodati riječi: "i razmjerno količini prikupljene vode s područja dviju ili više općina."

Članak 3.
Iza članka 8. dodaje se novi članak 8a. koji glasi:
"Naknade utvrđene ovim Zakonom dužna su plaćati javna poduzeća i druge pravne osobe koji koriste hidro akumulacijske objekte, bez obzira imaju li sjedište na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine ili drugih država".

Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krešić

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić

Amidza

@Novem, mozes li mi jednom za svagda, objasniti po kojem se osnovu sbk i hnk smatraju "hrvatskim kantonima", iako je jasno da im je etnicka struktura izmjesana?

Unaprijed zahvalan.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Amidza je napisao/la:

@Novem, mozes li mi jednom za svagda, objasniti po kojem se osnovu sbk i hnk smatraju "hrvatskim kantonima", iako je jasno da im je etnicka struktura izmjesana?

Unaprijed zahvalan.

Ne trošim vrijeme na tebe. :kava

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 13:41 **Postovi:** 6120

Izvrsni citati, ali krivi racun. Nije 0.5 eura, nego 5 eura ili tocnije 10 km po MW/s.
Sto je vise nego dovoljno, slicna naknada je i u Hr.
Medjutim Kresic je u pravu, zahtjevi koje su iznijele pojedine opcine i HNZ su neizdrzivi pritisak na ephzhb i to je neodrzivo, je li zakonito ne znam niti u to ulazim.

Uglavnom federalni zakon je los, neprecizan i cini se da se tumaci proizvoljno kako ko ima bolje politicke veze. U oci upada preraspodjela koja odredjuje da se pare dijele po kriteriju dotoka vode, sto je van pameti i posljedica je utjecaja livanjskih zastupnika, naime nemoguce je utvrditi koliko je vode odakle doslo, a i obesetecenje se ne moze davati za protok koji bi se u svakom slucaju dogodio, sa i bez HE, nego se daje za potpoljenju povrsinu i za skladistenje vode na odredjenom teritoriju.

Ovo mora biti regulirarano federalnim zakonom jer cemo u suprotnom imati kaos, svaka ce opcina odredjivati svoju naknadu i to je za EPHZHB neodrzivo.
4 -5 milona km koje hep isplati za BJ je , obzirom na proizvodnju , realna i prema federalnom zakonu odredjena cifra, medjutim problem je sto BJ zahvaca veliku povrsinu i u tom smislu je naknada premala, ali to se najbolje moze rijesiti ukljucivanjem potopljene povrsine , pored proizvedene energije, u naknadu i na tome treba aktivno raditi, a ne trabunjati kako netko zaradjuje toliko, nama daje ovoliko , a mi bi vise.
Mediji u tom smislu mogu odraditi svoje i dignuti problem na pravu razinu.

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 13:41 **Postovi:** 6120

Rekoh uozbiljimo se, jer to jedini nacin da se nesto napravi.

Članak 1.
U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02) u članku 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01"

.A kad smo vec kod energije, uskoro ce se znati ima li ista od TE kongora, a cini se da bi sve moglo zavrsiti pozitivno.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

zaba1111 je napisao/la:

Rekoh uozbiljimo se, jer to jedini nacin da se nesto napravi.

A kad smo vec kod energije, uskoro ce se znati ima li ista od TE kongora, a cini se da bi sve moglo zavrsiti pozitivno.

Ovdje se radi o

3.2.4 Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije
Obveznici plaćanja ove naknade su pravna i fizička lica koja koriste vodu za proizvodnju električne
energije u hidroelektranama, čak i u slučaju kada se voda isporučuje hidroelektrani koja se nalazi u
drugoj državi. Iznos naknade dobije se množenjem ukupne količine proizvedene električne energije
u obračunskom period, izražene u kilovat-satima, sa iznosom naknade po kwh, a to je 0,001
KM/kwh.

Evo ti odluka iz 2007.
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/za ... e/224b.htm

dok ti citiraš:

U Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/02) u članku 3. broj "0,005" zamjenjuje se brojem "0,01".

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

Krešić je do svojih 8,18 eur ili 16 KM došao tako da je:

0,01 KM/KWh x 1000 = 10 KM (Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacijskih objekata)

0,005 KM/KWh x 1000 = 5 KM (HNŽ naknada)
te plus ostatak za komunalne naknade kako piše

Visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije iznosi 0,001 KM po kWh proizvedene energije.

i s plaćanjem 0,01 te dodatno 0,001 KM iznos je doista mali kad uzmemo u obzir da računaju samo jednu elektranu, a ide u 4. I daleko ipod iznosa koje plaća HZ HB. Koliko je on opravdan, to je drugo pitanje. Moguće je da si u pravu, jer HEP postupa kao da su sva postrojenja, tj. samo jedno "Orlovac" u BIH (na što sam naletio čitajući onaj upit zastupnika, inače bi bila još veća sirotinja), što je naravno prednost ali i nedostatak, jer od ostalih kW-ta nemamo ništa.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27473

To je ta nejasna zavrzlama iz koje se ne vidi što se za što plaća.
Iz ovog citata plaća se uredno onih 0,001 KM/kW

Privitak:

001.jpg

dočim dalje u nastavku dopisa onih 0,01 što čini 10 KM/MWh koje spominje Krešić da se plaća,
čak ni ovi iz ministarstva (?) to ne znaju dali HEP plaća.

Privitak:

002.jpg

http://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarn ... rev=search

zato je jedino pametno računati po proizvodnji HE Orlovac, što na kraju približno daje zaključak da plaćaju i jedno i drugo, ali samo za tu HE.

protein · **Pridružen/a:** 20 sij 2011, 20:26 **Postovi:** 1431

Robbie MO je napisao/la:

5. Novac iz "koeficijenta 2" kojim kanton Sarajevo pljacka svih ostalih 9 kantona.

Sarajevo lako moguće ne povlači više od onoga koliko doprinosi u taj šugavi zajednički proračun. Dakle nije točno da Sarajevo pljačka, već FBiH pljačka za račun svoje uhljeb-birokracije i bošnjačkih sredina poput Goražda, Tuzle i Zenice.

Problem nije koeficjent 2, već su problem svi ostali kriteriji po kojima se raspodjeljuje novac. Treba tražiti čiste račune tj. povrat poreza tamo gdje je ubran, a ne solidarizirati se s neperspektivnim krajevima poput Tuzle i Zenice koje su zinule za još.

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 13:41 **Postovi:** 6120

Dakle HEP placa ono sto je propisao federalni zakon i to tako i treba biti, sve opcinske i zupanijske naknade su uvedene kasnije kako se ko sjetio i treba ih ukinuti jer stvaraju kaos, npr HNZ se sjeto uvesti posebnu naknadu i sad svi mi iz HB to placamo, ne znam je li to zakonito, ali u svakom slucaju to treba dici na visu razinu .
A naknada za BJ se moze podici samo uvodjenjem i naknade za potopljenu povrsinu, ali tada treba smanjiti naknadu po kilovatu jer bi oboje bilo preveliko opterecenje za elektroprivrede.

HercegBosna.org

Top 10 neiskoristenih ekon. potencijala u HB (hrvatskim zupanijama), bosnjackim kantonima i RS

Online