Valamar Adria holding: Prihodi u 2013. porasli 7,6%; snažan rast na Krku


Valamar Adria Holding prošle je godine ostvario porast ukupnih poslovnih prihoda za 7,6 posto, na ukupno 1,06 milijardi kuna, izvijestili su danas iz te tvrtke temeljem privremenog godišnjeg nerevidiranog izvješća dodajući da će u turističke tvrtke u svom portfelju ove godine uložiti 350 milijuna kuna.

Prihodi od prodaje iz strateške turističke djelatnosti prošle su im godine, kako ističu, iznosili 1,05 milijardi kuna, što je za 71 milijun kuna ili 7,3 posto više nego u 2012., a zabilježili su i porast od oko 2 posto s ukupnih 4,17 milijuna noćenja.

Pritom napominju kako je važan rast noćenja ostvaren u destinaciji Krk, kao posljedica ulaganja i širenja kamp ponude, dok su u Poreču i Dubrovniku imali pad broja noćenja za 2 odnosno 1 posto u odnosu na 2012., a na destinaciji Rabac 1 posto više. Za porast prihoda od prodaje kažu da je najvećim dijelom rezultat rasta prosječne cijene od oko pet posto.

Operativna dobit iz poslovnih aktivnosti u prošloj godini iznosila je 41,3 milijuna kuna ili 12 posto manje nego u 2012., što objašnjavaju planiranim i pojačanim investicijskim održavanjem turističkih objekata koja su zadnjih godina bila odgađana, a koja su nužna za održavanje konkurentnosti.

Konsolidirani ukupni prihodi Valamar Adria Holdinga d.d. u prošloj su godini iznosili 1,17 milijardi kuna, a od ukupno 114,5 milijuna kuna bruto dobiti, 73,2 milijuna kuna odnosi se na dobit iz financijskih aktivnosti koja je najvećim dijelom realizirana uslijed prodaje dionica iz portfelja.

Uslijed jednokratnog efekta povećanja vrijednosti odgođene porezne imovine pri pripajanju društva Dubrovnik Babin kuk Riviera Adriji d.d., iskazana je konsolidirana neto dobit od 180,3 milijuna kuna.

Članica Uprave Ivana Budin Arhanić najavljuje nova ulaganja za ovu godinu od 350 milijuna kuna, čime će se ukupna ulaganja Valamar grupacije u zadnjih 12 godina 'popeti' na ukupno 2 milijarde kuna.

Najavljuje i da su u pripremi projekti za slijedeći investicijski ciklus od 2015. vrijedni više od 400 milijuna kuna.

Od ulaganja za ovu godinu najvažnije su u hotel Valamar Dubrovnik President, hotel Argosy u Dubrovniku i hotel Zagreb u Poreču, a najveće ulaganje od 188 milijuna kuna bit će u Valamar Isabella Island Resort na otočiću Sveti Nikola preko puta porečke rive.

Predsjednik Uprave Valamar Adria holdinga Georg Eltz istaknuo je da su prošle godine za ukupna davanja u državni, gradski i županijske proračune te u sustav turističkih zajednica izdvojili 312 milijuna kuna ili 24 milijuna kuna više nego 2012.

Ističe i da su sva ulaganja, kao i mnoge druge kompanije u turizmu, ostvarili kroz razvojne kreditne linije i mjere poticaja za zaposlenike grupacije, ali da za ovu godinu zbog povećane međustope PDV-a i udvostručene naknade za korištenje voda očekuju dodatna opterećenja na profitabilnost, i to za oko trideset milijuna kuna.

Eltza zabrinjavaju najave novih poreza i povećanja davanja koji nikako ne bi smjeli predstavljati novo opterećenje, a s druge strane uvjeren je i da je turizam najvažniji sektor za pokretanje značajnih investicija u Hrvatskoj, posebno ako se umjesto rastućih poreznih pritisaka oslobodi kapacitet turizma za financiranje rasta kroz nova ulaganja.

http://www.seebiz.eu/valamar-adria-hold ... /ar-82108/

Grupacija Valamar vodeća je turistička grupa u Hrvatskoj, s ukupno 10 posto kategoriziranih hrvatskih smještajnih kapaciteta. U svojim hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima na jadranskoj obali istovremeno prima 39.000 gostiju.

http://www.valamar.com/hr/valamar-grupa#

Hotel Dubrovnik President na Babinom Kuku.

Bio sam na tom Babinom Kuku davne 2007.godine i stanje je bilo katastrofalno. Ne znam kako je sada.

Elektroindustrija
Prihod Končara 2,6 mlrd. kn, neto dobit 156,6 mil. kn
U sljedećoj godini planira se nastavak rasta prihoda i dobiti te nova ulaganja, ali i restrukturiranje tvrtki kćeri koje su u problemima

Koncern Končar ovu će godinu završiti sa 2,6 milijardi kuna konsolidiranog prihoda od prodaje te neto dobiti od 156,5 milijuna kuna, što je 11 posto više od plana, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik uprave Končara Darinko Bago, a informacija je objavljena na stranicama Zagrebačke burze.

Realizirani prihodi od prodaje šest su posto viši nego godinu prije. Ukupne investicije vrijedne su 116 milijuna kuna, a najviše se ulagalo u nove proizvodne pogone te visokonaponski laboratorij u Končar D&ST-u.

Ono što Končar čeka ove godine, primjerice, razvoj je energetskog naponskog transformatora, 123 kilovoltnog (kV) prekidača i nastavak razvoja 145 kV metalom oklopljenog plinom izoliranog postrojenja te nekoliko projekata u području naprednih mreža.

Do kraja godine procjenjuje se da će biti 2,4 milijarde kuna vrijednih ugovorenih poslova, što je osam posto više u odnosu na početak godine.

U sljedećoj godini očekuju neto dobit od 137,5 milijuna kuna, četiri posto veće prihode od prodaje te investicije vrijedne 120 milijuna kuna, uz dodatnih 20 milijuna za istraživanje i razvoj. Nastavit će se s restrukturiranjem društava kćeri koja su u teškoćama, a riječ je, primjerice, o Končar ugostiteljskoj opremi.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... -kn-909547

Znate li tko su?
Hrvatska prednjači u regiji: Imamo čak 260 multimilijunaša

Nedavna analiza World Wealth Reporta (WUWR) 2012-2013 pokazala je da je Hrvatska lider u regiji.

Nedavna analiza World Wealth Reporta (WUWR) 2012-2013 pokazala je da je Hrvatska lider u regiji kada su u pitanju multimilijunaši. Naime, procjenjuje se da se u Hrvatskoj nalazi 260 mutimilijunaša. Prema kriterijima WUWR-a, multimilijunaš je svatko čije bogatstvo iznosi više od 30 milijuna dolara.

U Srbiji je tek 90 multimilijunaša, u BIH 85, dok ih je u Crnoj Gori svega 21. Istraživaje jedne od najuglednijih svjetskih konzultantskih kuća za financijski sekstor Boston Consulting Group pokazalo je da ukupno bogatstvo privatnih domaćinstava u svijetu u 2012. godini iznosio je 135,5 bilijuna dolara.

Bilježi se porast od 7,3 posto, a najviše novih bogataša dolazi iz Istočne Europe, Latinske Amerike i azijsko-pacifičke regije. U kategoriju ultramilijunaša, onih čije bogatstvo iznosi više od 100 milijuna dolara, spada 13,8 milijuna ljudi.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatsk ... asa-570042

Ima li kakva paralela u broju multimilijunasa s razvijenim zemljama poput Austrije, Irske, Norveske?

SVE VEĆI BROJ BOGATIH
Hrvatska će za deset godina imati 300 multimilijunaša


Unatoč šestogodišnjoj ekonomskoj krizi, skupina multimilijunaša u Hrvatskoj neprekidno se povećava, piše Novi list. U prošloj godini broj ljudi čije bogatstvo prelazi 30 milijuna dolara, odnosno 167 milijuna kuna, u našoj zemlji dostigao je 220, odnosno tri posto više nego 2012. godine. Prije deset godina bilo ih je 128, a njihov se broj u međuvremenu povećao za 72 posto – prema najnovijem izvješću 'The Wealth Report 2014', koje je u ožujku objavio Knight Frank, vodeća svjetska konzultantska kuća za pitanja imovine, sa sjedištem u Londonu i podružnicama u 48 država

Broj iznimno bogatih osoba u Hrvatskoj povećava se znatno brže od svjetskog prosjeka.

Od 2003. do 2013. broj ultramilijunaša u svijetu porastao je sa 105,6 tisuća na današnjih 167,7 tisuća, odnosno za 59 posto. Prema prognozama Knight Franka, do 2023. populacija tih ljudi skočit će na 215 tisuća, ili za 28 posto. U Hrvatskoj se očekuje još brži rast te povećanje njihova broja na 293, ili za 33 posto, unatoč slabim gospodarskim izgledima zemlje.

Najviše bogatih ljudi živi u SAD-u i Njemačkoj, najvećim gospodarskim silama Zapada. Hrvatska se po broju multimilijunaša svrstala na 55. mjesto u svijetu, što je razmjerno visoko mjesto s obzirom na mali broj njezinih stanovnika i slabost gospodarstva. Uz Knight Frank, do sličnih zaključaka došla je još jedna globalna konzultantska kuća, Wealth-X, koja je prošle godine procijenila da u Hrvatskoj ima oko 260 multimilijunaša 'težih' od 30 milijuna dolara. Prema objema kućama, Hrvatska po koncentraciji multimilijunaša po stanovniku spada među 'najbogatije' države u široj regiji, jer premašuje Sloveniju i sve balkanske države osim Grčke.

http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/32 ... unasa.html

Da li ti bogati pojedinci znače opće dobro.....ili su pak bogataši u našem slučaju oni koji skupljaju mrvice siromaha da bi svoje bogatsvo činili većim. To je duboko moralno pitanje na koje ni jedna vlast do sada nije odgovorila. Ukazalo se da su Hrvatski bogataši bogati zato što postoje brojni siromasi - komentirao je listu najlukrativnijih pojedinaca u državi sociolog Antun Šulendić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... ata-391974

U Švedskoj ima 19, a u Austriji 10 milijardera, tako da je broj milijunaša vjerojatno daleko veći nego kod nas. Te su države jako orijentirane na malo i srednje poduzetništvo tako da je to logično. S druge strane, u većini tranzicijskih zenalja je naglasak stavljen na velike strane investicije pa je broj bogataša malen.

Za 2014. dalje loše prognoze. Hrvatska je u EU prošla najdugotajniju krizu, ako isključimo Grčku. Javni dug ode na 70% BDP-a do kraja godine.

Rast od 5 posto
Hrvatska je od turizma u 2013. zaradila 7,2 milijarde eura

Prema podacima Hrvatske narodne banke, Hrvatska je u 2013. godini od turizma, odnosno putovanja ostvarila 7,2 milijarde eura prihoda, što predstavlja godišnji rast od 5 posto. Prošle je godine udio prihoda od putovanja u BDP-u iznosio 16,5 posto, što predstavlja rast udjela za 1 posto u odnosu na godinu prije.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... ura-930276

POSLOVNI REZULTATI 2012.
Đuro Đaković: Snažan rast prihoda i dobiti


Ukupni konsolidirani prihodi Grupe u prošloj su godini iznosili 1,07 milijardi kuna, što je 34,6 posto više nego u 2011.

Prihodi od prodaje iznosili su 1,04 milijarde kuna, pri čemu je na domaćem tržištu ostvareno 860,9 milijuna kuna ili 82 posto prihoda od prodaje. Na inozemnom tržištu ostvareno je preostalih 187,6 milijuna kuna, ili 17,9 posto prihoda od prodaje.

Glavnina prihoda, kako se navodi, dolazi iz osnovnih djelatnosti grupe, proizvodnje borbenih oklopnih vozila, teretnih vagona i izgradnje industrijskih objekata.

Prema planu poslovanja za 2013. Grupa Đaković očekuje ukupan prihod na razini 1,2 milijarde kuna, a kako navode u izvješću, očekuju ispunjenje poslovnog plana kako je predviđeno Gospodarskim planom poslovanja za ovu godinu.

Na kraju prošle godine u društvima Grupe Đuro Đaković bilo je zaposleno ukupno 1.099 radnika.

Đuro Đaković Holding je pak u 2012. godini ostvario neto dobit od 1,9 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 4,3 milijuna kuna.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 243,8 milijuna kuna i bilježe rast od 183,3 posto. Glavninu prihoda, 91,92 posto, čine poslovni prihodi koji su u odnosu na 2011. povećani za 280,2 posto, na 222,6 milijuna kuna.

Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 205,8 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na 2011. kada su iznosili 54,9 milijuna kuna.

Holding je u 2012. povećao i ukupne rashode, za 204 posto, na 240,7 milijuna kuna. Pritom poslovni rashodi čine 95,67 posto ukupnih rashoda, a bilježe rast od 224 posto i iznose 230,3 milijuna kuna.

Financijski rashodi ostvareni su u iznosu od 10,4 milijuna kuna i veći su 28,5 posto.

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulag ... obiti.html

Pad prihoda
Đuro Đaković završio poslovnu godinu s gubitkom od 64,7 milijuna kuna


Holding "Đuro Đaković" tijekom 2013. godine ostvario je ukupne prihode u iznosu od 615.486.501,00 kuna, dok su rashodi bili 680.165.844,00 kuna, pa je prema nerevidiranim podacima rezultata poslovanja prošlu poslovnu godinu završio sa 64,7 milijuna kuna gubitka. U Upravi društva su optimistični, jer kako tvrde, uspoređujući prošlu godinu s dvije prijašnje u kojima je program proizvodnje borbenog oklopnog vozila BOV dominantno utjecao na porast prihoda, 2013-u godinu obilježio je značajan porast udjela prihoda ostvarenih kroz druge programe. Stoga ističu kako ukupni prihodi u 2013. godini ipak pokazuju trend rasta, ako se u usporedbi s prijašnjim godinama izuzmu prihodi od BOV-a.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... una-918741

Grupacija u problemima
Đuro Đaković tone u gubitke, prihodi 
u prvih 
9 mjeseci 
51% manji nego lani


Unatoč optimističnim najavama uprave, u Sindikatu metalaca Hrvatske tvrde da grupacija Đuro Đaković tone u gubitke i da ugovoreni poslovi od 400 milijuna kuna za 2014. nisu dovoljni. Prihodi u prvih devet mjeseci ove su godine, kažu, 51% manji nego lani.

U sindikatu drže da osnovni razlog negativnog poslovanja leži u nedovoljnoj uposlenosti kapaciteta, za što optužuju upravu.

– Od silnih velikih riječi i obećanja uprava je ostvarila tek mrvice. Od odgovornosti se ne može izuzeti ni država kao najveći dioničar, koja je postavila ovu upravu – kaže regionalni sindikalni povjerenik Antun Štivić. On napominje da se od lanjskih 805 milijuna u prvih devet mjeseci ove godine došlo na mizernih 397 milijuna kuna ukupnog prihoda.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... ani-902266

Ovakvo što treba i RH stoga je dobro da se počelo razvijati gospodarske i političke kontakte s tom prijateljskom zemljom.

VLADARI KARLOVCA
‘Na oružju smo zaradili dovoljno da za 100 mil. kn kupimo Karlovačku banku’

Ivan Žabčić i Marko Vuković, inženjeri iz Karlovca i vlasnici jedine hrvatske tvornice oružja HS Produkt koja 99 posto proizvodnje izvozi u SAD, ima 2000 zaposlenih, godišnji prihod od pola milijarde kuna i dobit oko 170 milijuna, odlučili su spasiti Karlovačku banku i spremaju njezin novi uzlet na bankarskom tržištu

http://www.zabranjeni.hr/template/article ... id=1147029

Karlovac bio nespreman i izgubio posao za Porsche

Da nema HS produkta, PPK, KIM-a, Alstoma i još nekih većih poduzeća, gospodarski podaci za Karlovačku županiju bili katastrofalni. Zahvaljujući njihovom porastu izvoza, kretanja su bolja u odnosu na ona na nacionalnoj razini, kazao je Zlatko Kuzman, prvi čovjek Gospodarske komore Karlovačke županije na sjednici Gospodarskog vijeća.

Prisustvovali su neki poduzetnici, no sjednica je bila namijenjena i novim gardonačelnicima i načelnicima kako bi se upoznali sa stvarnim stanjem i pomogli razvoje u svojim sredinama. 'Ukoliko prvi ljudi općina ili gradova ne razumiju složenost gospodarske situacije i ukoliko se ne trude stvoriti preduvjete za dolazak investitora, ništa se neće dogoditi, neće biti novih radnih mjesta', dodao je Kuzman.

Lanjski pozitivni indeksi na tragu su ‘pozitive’ koju poduzetnici imaju već dvije godine za redom, a ona se pretočila i u poslovanje u prvoj polovici ove godine.

'Poduzetnici Karlovačke županije imaju osam milijardi kuna ukupni godišnji prihod. Od toga 7,5 milijardi ‘razade’ poduzetnici, a oko 550 milijuna kuna odnosi se na prihod obrtnika i slobodnih zanimanja. Dodajmo tome i dvije milijarde u šoping centrima u županiji. Ono po čemu je naša županiaj nespecifična u odnosu na druge sredine je da prerađivačka industrija, i to metalskih proizvoda i hrane i pića, ostvaruje 58 posto dobiti i koja je imala gotovo dva puta veći prihod lani', kazao je Kuzman.

Investicije velikih tvrtki rastu, ove su godine veće za čak 13,2 posto što je najveći razlog njihove konkurentnosti u svijetu. Prvi čovjek Gospodarske komore kazao je da u tome prednjače tvrtke sa metalnim proizvodima, posebice HS koji ima nove proizvodne pogone, a gradi i nova postrojenja.

Zahvaljujući njima i Alstomu koji stalno zapošljavaju, županija nema i veći broj nezaposlenih. Njihov broj mogu smanjiti samo nove investicije. Karlovačka je županija, sam sam svjedok tome, u prošlim godinama izgubila velike ulagače, koji danas u drugim sredinama zapošljavaju na tisuće djelatnika, jer nije bilo razumijevanja.

'Primjerice, u Karlovcu je 3.300 zaposlenika moglo raditi kožne presvlake za Porsche, a ne u Varaždinu. Novi zakon koji je u proceduri nudi bolje uvjete investitorima za ulaganje. No, mi moramo imati spremne poslovne zone sa potpuno riješenim imovinsko - pravnim odnosima i određenim nivoom komunalne opremljenosti kako bismo mogli namamiti ulagače. Asfaltiranje cesta je važno, ali ulaganje u nova radna mjesta još je važnije jer ono omogućava dotok novca za asfaltiranje', dodao je Kuzman.

Napominje da su neke županije, u žestokoj borbi za nove investitore, angažirale i profesionalne agente koji tragaju za ulagačima na zapadu. Istaknuo je velik posao karlovačke gradske uprave koja je novim prostornim planom omogućila da velike tvrtke legalizira i prošire proizvodnju. (Agencija VLM)

https://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo ... 04515.html

Karlovačka županija

Ukupni prihodi 2012.

PPK Karlovačka mesna industrija 723 milijuna kuna
Karlovačka pivovara 717 milijuna kuna
HS produkt 487 milijuna kuna
Alstom 477 milijuna kuna
KIM mlijekara Karlovac 304 milijuna kuna

http://issuu.com/nestar/docs/400naj2012/78

Prihodi 2012.

INA 27,5 milijarde kuna
OMV 4,28 milijarde kuna
Petrol 2,6 milijarde kuna
Lukoil 1,7 milijarde kuna
Tifon 1,56 milijarde kuna

Prihodi 2012.

Konzum 13,5 milijarde kuna
Tisak 3,3 milijarde kuna
Plodine 3,19 milijarde kuna
Lidl 2,6 milijarde kuna
Merkator 2,56 milijarde kuna
Kaufland 2,5 milijarde kuna
Spar 1,98 milijarde kuna
Metro 1,84 milijarde kuna
Tommy 1,78 milijarde kuna
DM 1,6 milijarde kuna
Diona 1,18 milijarde kuna
Studenac 1,12 milijarde kuna
KTC Križevci 1,1 milijarde kuna
Brodomerkur 0,95 milijarde kuna
Pevec 0,8 milijarde kuna
Bauhaus 0,68 milijarde kuna
Roto Dinamic 0,65 milijarde kuna
Muller 0,57 milijarde kuna
Kerum 0,56 milijarde kuna
Baumax 0,46 milijarde kuna
Narodni trgovački lanac 0,38 milijarde kuna
Brodokomerc 0,32 milijarde kuna

Ukupno: 43,63 milijarde kuna
Domaći: 31,39 milijarde kuna (72%)
Strani: 12,23 milijarde kuna (28%)

Todorić: 20,01 milijarde kuna (45,8%)
Ostali domaći: 11,38 milijarde kuna (26%)

Baš nam fali još jedan veliki nacionalni lanac uz Konzum.

Bilo bi zanimljivo kada bi stavio i broj lokacije te broj zaposlenih, pa da usporedimo profitabilnost i prihode po jedinici stranih i domaćih lanaca. Ovako na prvu, Muller ima 15 poslovnica i negdje 400 poslovnica, a ima jednake prihode kao NTL kojeg je puna Dalmacija.

Posao u Moskvi
Todorić diže 600 milijuna eura kredita: Ovo je perfektan posao za Agrokor

Kredit znači veliko povjerenje i odlično će se odraziti na naše poslovanje, kaže vlasnik Agrokora

Ovo je perfektan posao za Agrokor – poruka je Ivice Todorića, vlasnika i predsjednika Uprave Agrokora nakon što je potpisao kredit od 600 milijuna eura s najvećom ruskom bankom Sberbank.

Agrokor je ovim ugovorom postigao dva cilja – poslao je poruku stranim i domaćim kreditorima da može dobiti daleko povoljnije uvjete financiranja od onih koji mu se nude u proteklih nekoliko godina i da je dovoljno velik da svoje poslove financira u središnjicama najvećih svjetskih banaka. Iznos kredita koji se u kunama vrti oko 4,5 milijarde kuna iskoristit će se, prije svega, za zatvaranje obveznice izdane još 2009. na koju se plaća kamata od gotovo 10 posto.

Isplata ulagača u obveznice dvije godine prije roka, sa sredstvima koja su gotovo upola jeftinija nego ona obveznička prema procjenama donijet će Todorićevu koncernu uštede od 30-tak milijuna eura godišnje, odnosno do 55 milijuna eura ukupno. To će znatno uljepšati bilancu Agrokora u tjednima kada finalizira preuzimanje Mercatora.

– U ovoj recesiji ovaj kredit znači veliko povjerenje i odlično će se odraziti na naše poslovanje u kratkom roku kroz smanjenje nekih troškova. Nećemo komentirati veliku akviziciju na kojoj radimo, ali mogu reći da sve ide svojim tokom – poručio je iz Moskve Todorić.

U Agrokoru, kao i od početka pokušaja preuzimanja Mercatora, vrijedi silenzio stampa kada je riječ o toj akviziciji, ali doznajemo da su financijski spremni i da se za zatvaranje procesa čeka dogovor pedesetak banaka i sastajanje njihovih Nadzornih odbora. Nakon akvizicije Mercatora i konsolidacije tvrtki Agrokor će postati tvrtka s prihodima koji se procjenjuju na oko sedam milijardi eura, što je iznos koji godišnje ostvari cijeli hrvatski turizam. Plan je u srednjem roku izaći na tržište kapitala s inicijalnom javnom ponudom.

Međutim, prije nego što dionice Agrokora budu ponuđene u Londonu ili na sličnom financijskom središtu, Todoriću je bilo bitno istaknuti da mu je kao predstavniku hrvatskog gospodarstva velika čast potpisati ugovor u društvu jednog od najuglednijih bankara u svijetu.

Komentirajući transakciju, Herman Gref, predsjednik Izvršnog odbora Sberbank grupe, istaknuo je da je veliki ugovor s Agrokorom dokaz i jačanja suradnje između dviju država te najavio jaču aktivnost Sberbanke u cijeloj regiji. Ugovor s Agrokorom jedna je od najvećih dosadašnjih korporativnih transakcija Sberbank Europe, koji će financirati 100 milijuna eura kredita dok će Sberbank Rusija sudjelovati sa 500 milijuna eura.

Suradnja Sberbanke i Agrokora neće se zadržati na financiranju. U dugom razgovoru čelnici partnerskih kompanija dogovorili su pomoć ruske banke u otvaranju tržišta Rusije za Agrokor. Todorić već ima u planu neku akviziciju na ruskom tržištu, ali nije govorio o detaljima osim da će novi projekt koji priprema vjerojatno biti vezan uz proizvodnju sladoleda, mineralne vode ili margarina. Suradnja je dogovorena i na turističkim aktivnostima pa je Gref obećao da će slati više turista u Hrvatsku. Zapravo, Sberbanka postaje najjači Todorićev partner pa bi u budućnosti odnos mogao prometnuti u strateško partnerstvo.

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... -55-932153

Bakir si čupa kose, brat mu Turčin oće uložit 400 milijuna Eura u Hrvatsku.
http://www.zabranjeni.hr/vjerujem-u-vas-t ... a/1182747/

Ako prođu svi njihovi planovi za Zadarski turizam dodaj tome još 250 milijuna eura.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja:
Agrokor mora prodati ili dati u zakup 96 prodavaonica Konzuma ili Mercatora
Za proizvode iz društava Agrokorovog koncerna čiji je tržišni udjel veći od 40 posto, Konzum će 30 posto police morat prepustit konkurentima

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzi ... ora-932816

Adris 3,37 milijarde + Croatia Osiguranje 2,63 (Ante Vlahović 6 milijarde)
Vindija 3 milijarde + Koka 1,3 (Dragutin Drk 4,3 milijarde kuna)

Trebalo bi dodati na popis.

Mada ne znam jel u prihode Vindije uključena i Koka. Na 400 najvećih je navedeno odvojeno.

Znači kad se oduzmu državne tvrtke imamo Todorića, Rogića, Tedeschija, Čermaka, Vlahovića i Drka.

Agrokor sa Merkatorom (2013. 2,76 milijuna eura, 21 milijarda kuna) ide nebu pod oblake.

Što se mene tiče ja bi lagano recimo Drku prodao Podravku, Tedeschiju recimo Belupo, Čermak da preuzme OMV i stvori drugu jaku domaću naftnu kompaniju.

Siguran sam da prihodi Podravki nebi padali da je Drk vlasnik umjesto stranačkog uhljeba, ili da će CO padati sad kad je Adris vlasnik.

Domaće poduzetnike koji su se dokazali treba upregnuti da povuku naprijed i ono što stoji na mjestu. Tvrtke rastu, a država dobije prihod. Svi zadovoljni.

Eh da smo imali još 2-3 Todorića da recimo Plivu ili Končar razviju...

Zanimljivo će biti i hoće li Debeljak u Brodosplitu uspjeti...opcija sa Končarom je izgleda propala.

Trebalo bi te velike poduzetnike vezati uz državu i pomagati im koliko se da uz naravno njihovu pomoć društvu.

Baš me zanima što će biti s Čermakom. On je prvo razvio firmu pa prodao OMV-u, pa razvio Tifon pa prodao.

Sad se pričalo da bi ponovno preuzeo OMV Hrvatska (zapravo sad vidim da sam zaboravio da je kupio OMV). DIOKI je propao, elektrana u Slavonskom Brodu se spominjala...

Bilo bi jako dobro da on uspije u energetskom biznisu. Čovjek očito zna. Bivši radnici, suradnici ga jako hvale.



OMV Hrvatska je imao 2012. 4,28 milijarde kuna prihoda.