kako stoje zadnje ankete, nisam nigdje vidio nijednu zadnjih par dana.

Pa imamo vec zbirnu temu da ne moze biti zbirnija, sa anketom takodjer.

hrvatska/predsjedni-ki-izbori-u-rh-2014-g-t11812.html?start=500

Koliko ste upoznati sa situacijom u BiH, političkim stranputicama te položajem Hrvata u BiH?

- Mi iz stranke “Živi zid” vrlo smo dobro upoznati sa svjetskom geopolitičkom situacijom, pa tako i sa situacijom u susjednoj nam BiH i položajem Hrvata u toj zajednici. Hrvati u BiH su zajednica koja je zapravo na rubu života, bilo ekonomski, bilo socioantropološki promatrano. Poznato nam je da, kao i u Hrvatskoj, pravila igre nameću strane sile, odnosno ljudi koji nemaju nikakve veze niti sa životom ljudi, niti stvarnošću koju žive Hrvati u BiH. Ta pravila se konstantno mijenjaju i to na štetu ljudi i njihovih prava, a u korist tzv. elite. Ta igra neće završiti dok se ne oformi nova, neokaljana aktivističko-politička inicijativa koja će iz nule krenuti krčiti svoj politički put i malo po malo zadobivati povjerenje ljudi. Pozivamo Hrvate da oforme svoju organizaciju “Živi zid”. Mi ćemo im drage volje pomoći savjetima, znanjem, literaturom i iskustvom kojeg nam ne manjka. Vrijeme je da Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, dobiju minimalna prava koja im pripadaju; javnu televiziju, radio i ostale medije na hrvatskom jeziku te na prvom mjestu ekonomske uvjete koji će im omogućiti život dostojan čovjeka.

Na koji način biste Vi vodili vanjsku politiku prema BiH i na koji način biste se postavljali prema hrvatskom pitanju u našoj zemlji. Je li, i u čemu, aktualni predsjednik RH griješio po ovom pitanju?

- Aktualnom predsjedniku zamjeram cijeli njegov mandat, jer nije napravio apsolutno ništa, ni po pitanju Hrvata u RH, pa tako niti Hrvata u BiH. On je jednostavno politički duh, fikus u onom najčišćem značenju. Moja politika prema BiH težit će jačanju povezanosti Hrvata sa zemljom maticom i jačanju komunikacije između ljudi iz BiH i predsjednika. Nakon što “Živi zid” kao parlamentarna stranka provede monetarnu reformu i počne s obnovom zemlje, bit će i više sredstava koja će biti dostupna hrvatskom narodu BiH. Sada golem novac odlazi stranim kreditorima, koji su i stvarni upravljači zemalja kreditnog sustava, a kada njih izbacimo iz jednadžbe, bit će uspostavljeni uvjeti za normalizaciju života Hrvata na ovim prostorima, pa tako i na prostorima BiH.

Kampanja u BiH

Hoće li BiH biti jedna od destinacija tijekom Vaše predizborne kampanje?

- Financiranje naše predsjedničke kampanje limitirano je na donacije naših vjernih simpatizera, a vrijeme koje smo imali za pripremu kampanje bilo je minimalno, stoga molimo naše vjerne pratitelje u BiH da imaju razumijevanja ako ih ne stignemo posjetiti u njihovom gradu. Kada postanem predsjednik, zasigurno ću vrlo skoro i s radošću posjetiti BiH.

kako stoje zadnje ankete, nisam nigdje vidio nijednu zadnjih par dana.

Ako su istinita ova istraživanja onda je poprilično jasno da MK otkida dobar kolač KGK i da će on biti ključ pobjede u drugom krugu. Ako ne podrži nikoga IJ vjerojatno dobiva, ako podrži KGK onda ona gotovo sigurno dobiva izbore.

Isto tako je jasno odakle mu natprosječna potpora u nekim od navedenih županija :
U Bjelovarsko-Bilogorskoj je na vlasti HDSS(hrvatska demokratska seljačka stranka) koja se sa svojom infrastrukturom priklonila na ovim izborima Savezu za Hrvatsku.
U Dubrovačko-Neretvanskoj.... mislim da vam je to jasno, no vjerojatno mu se potpora prepolovila i došla na nacionalnu razinu (vjerojatno se sada mota oko 8-10%) nakon što se izlajao glede trećeg u BiH.

I dalje se ne može reći je li Kujundžić štetočina ili ne (iako ga prezirem), jer postoji mogućnost da njegova kandidatura djeluje motivirajuće i izvlači ljude koji inače ne bi glasali, a ako barem dio tih preusmjeti Kolindi, onda joj je napravio uslugu. No vidjet ćemo po broju ljudi koji iziđu na izbore u usporedbi s izborima 2004. i 2009.

Josipović za HMS: Milijun i sto tisuća državljana BiH ima hrvatsku putovnicu

SARAJEVO - To je velika prilika za Bosnu i Hercegovinu. BiH je željela europski put mislim da ga je sad vrlo jasno i dobila. Tim je riječima predsjednik Hrvatske Ivo Josipović prokometirao novi pristup Europske unije prema BiH usvojen u ponedjeljak u Bruxellesu na zasjedanju šefova diplomacija zemalja članica Unije.

Uoči današnjeg (utorak) sastanaka s hrvatskim članom predsjedništva BiH dr Draganom Čovićem u Mostaru, Josipović je dao ekskluzivni intervju Hrvatskom Medijskom Servisu.

HMS: Što će građanima BiH, po vašem sudu donijeti, ovaj novi pristup Europske unije, kojeg je zapravo inicirala Hrvatska ?

Josipović: To jeste put na kojem postoje izazovi, put s očekivanjima Europske unije, ne uvijek lak po onoga tko želi ući u EU, uostalom mi smo to u Hrvatskoj iskusili. Drago mi je da je konačno taj prijedlog prihvaćen, u formalnom smislu. On je guran od strane Britanije i Njemačke, ali je to uvelike i zasluga Hrvatske i naše vanjske politike. Gospođa Pusić je vrlo zaslužna za novi pristup. I ja sam na tome radio. Mislim da je ovo vrlo važan trenutak za BiH, otvara se nova, velika prilika. U toku odlučivanja, razgovarao sam ovdje u BiH s političarima iz svih konstitutivnih naroda. Bilo mi je drago čuti da je i gospodin Čović mišljenja kako je inicijativa dobra.

HMS: Došli ste ovdje u BiH u vrijeme predizborne kampanje, idete po drugi mandat, sutra ćete se koliko znam susresti sa…

Josipović: ….Nisam ovdje zbog kampanje, već sam se u početku mandata novog Predsjedništva želio naći i s hrvatskim članom Predsjedništva gospodinom Čovićem. Evo, sretno se poklopilo i s ovom europskom incijativom. Iako danas ovdje nisam u kampanji, moram reći da cijenim svaki glas hrvatskih državljana koji žive u BiH. I ovdje se nadam podršci.

HMS: Što ste činili i što, ako dobijete novi mandat, možete učiniti da Hrvati u BiH postanu istinski ravnopravni s druga dva naroda, zašto je nužno ustavno preuređenje zemlje, ali i izmjena izbornog zakona kako bi se onemogućilo da im drugi biraju političke predstavnike?

Josipović: Evo, ja sam svih 5 godina vrlo aktivno sudjelovao u razgovorima s političarima iz BiH, u prvom redu s članovima Predsjedništva BIH. Osim službenih, bilo je i neformalnih sastanaka, ne samo s Hrvatima, gdje smo u prijateljskom razgovoru i mimo javnosti razgovarali o odnosima naših zemalja, ali i o europskom putu BiH te problemima koji su mu zapreka. Bilo mi je vrlo zanimljivo čuti kako se gleda na pitanje jednakopravnosti naroda i građana. Dobio sam dojam da su, unatoč razlikama, svi prihvatili da je nužno riješiti unutarnje odnose i uspostaviti harmoniju na svim razinama BiH. Hrvatska je u vrijeme mog prošlog mandata dala vrijedan doprinos otvaranju brojnih pitanja, drukčijem pozicioniranju Bosne i Hercegovine, kada su to prijatelji iz BiH tražili, iznosili smo i mišljenje kako najbolje riješiti napetosti koje opterećuju naše susjede. Jako smo se trudili u međunarodnoj zajednici postići pozitivan odnos prema BiH. Mislim da se rezultati vidljivi. Osim toga, inzistirao sam na zajedničkoj, koherentnoj politici Hrvatske prema BiH, i to smo, već od vlade gospođe Kosor ostvarili. Vlada premijera Milanovića, također, se iznimno korektno i s velikim angažmanom, posebno u EU, odnosi prema BiH.

Vi spominjete dva vrlo konkretna, važna pitanja, jedno je pitanje ustavnih odredbi i pitanja „Sejdići Finci“, a isto tako i pitanje izbornog zakonodavstva. To su zaista važne stvari. Kao predsjednik susjedne države, ne mogu ulaziti u konkretna rješenja. To je unutarnja stvar BiH. Ali, mislim da smo iz Hrvatske pomogli da se ipak stvori konsenzus o tome, da su to pitanja koja se trebaju riješiti i da jednakopravnost naroda i građana treba biti rezultat procesa dogovaranja u BiH. Ali, zaista nitko izvana ne može to pitanje riješiti osim vas ovdje u BiH. I zato smo mi iz drugih zemalja prijatelj, poticatelj, ali nikako oni koji odlučuju ili koji želi odlučivati ili nametati bilo kakvu odluku. Uostalom, ni ja ne bih dozvolio da meni izvana nameću rješenja za Hrvatsku.

HMS: Proljetos je Europski parlament usvojio jednu vrlo važnu rezoluciju o BiH u kojoj se preferira načelo federalizacije u uređenju BiH nasuprot tendencijama separatizma i centralizma. Dijelite li i Vi to to stajalište da je federalizam taj neki srednji put kojeg bi se trebalo držati u preoblikovanju BiH u održivu, modernu, demokratsku BiH?

Josipović: Sigurno. BiH je zemlja s vrlo specifičnom poviješću pa i sadašnjošću i zapravo ona se temelji, ona postoji po tom jedinstvu i zajedništvu konstitutivnih naroda. Naravno, i državljani koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda moraju biti ravnopravni, kao što kaže presuda Sejdić-Finci. Ali, ako to nužno zajedništvo nije artikulirano tako da se svi konstitutivni narodi i pojedinci osjećaju u svojoj domovini „kao kod kuće“, ako traume i strahovi koje ima svaki od naroda nisu svladani, ako nema povjerenja, onda postoje ozbiljni politički problemi. U ovih pet godina koliko pratim događaje u BiH, čini mi se da postoji napredak, evolucija u razmišljanju političara u BiH o međusobnim odnosima i budućnosti vaše zemlje. Breme prošlosti je teško, opterećuje, izaziva nepovjerenje. Ali, izgrađen je, mogu reći, konsenzus o europskoj budućnosti zemlje, svijest da treba urediti unutarnje odnose na bolji način. Sada, nakon posljednih izbora, kada su izabrani političari legitimni i s aspekta odlučivanja konstitutivnih naroda, otvara se perspektiva bržeg rješenja temeljnih odnosa u BiH na način da svi budu zadovoljni.

HMS: Hrvatska, i u vašem mandatu i ranije pomagala je i pomaže Hrvate u BiH. No, ponekad to isticanje riječi pomoć nailazi na reakcije u stilu-pa mi puno više pomažemo Hrvatskoj, jer ona ovdje ima značajno tržište, nego što se to nama vraća.?

Josipović: To je nešto drugo. Trgovina ima svoje zakonitosti, i točno je, mi imamo suficit u odnosu na BiH. Ali, interakcija naših ekonomija je tolika da nikako ne bih pristao na tezu da je BiH jedan teritorij s kojeg mi vučemo neprincipjelno neku nepripadajuću korist. Hrvatske tvrtke iznimno ulažu u BiH. Dakle ovdje Hrvatska i otvara radna mjesta, otvaraju se novi pogoni i proizvodnje, mislim da je to svima jasno i očito.

HMS: Ali hrvatske tvrtke imaju tržište ovdje…

Josipović: Imaju tržište, to je ta interakcija od koje obje strane moraju i trebaju imati korist . Isto tako, bio sam u tvrtkama u Hrvatskoj gdje su investitori iz BiH. To je jedna normalna interakcija u kojoj Hrvatska, istina, bolje stoji, ali i koristi koje BiH ima od Hrvatskog gospodarstva su daleko od zanemarljivih. Obje države imaju korist od naših razvijenih gospodarskih odnosa. Kad govorimo o pomoći koju Hrvatska pruža Hrvatima u BiH, u pravilu za kulturne, znanstvene i obrazovne svrhe, znam da su očekivanja velika, sredstva ograničena. Sigurno, u ovoj krizi je novaca manje nego što bismo željeli, i mnogi ostanu razočarani jer ne dobiju za ovaj ili onaj projekt. Međutim, mislim da je politika koju danas Vlada Hrvatske vodi dobra i korektna. Temeljem natječaja izabiru se najbolji projekti, u pravilu oni većeg značaja. Tako se ne rasipa novac na previše malih, ne osobito važnih projekata, već se sredstva koriste za zaista vrijedne projekte. U neka druga vremena kad je bilo više novaca, Hrvatska je pomogla ili investirala ovdje u neke kapitalne objekte, Sveučilišta, bolnice …….. Ali, ono što je važno, ti veliki projekti, znanstveni i obrazovni, služe i Hrvatima, ali i drugim građanima BiH.
josipovic hms

HMS: Da se malo dotaknemo i vaše predsjedničke kampanje. Iako kažete kako ste stigli u državnički posjet u BiH, je li slučajnost to što ste u isto vrijeme u Mostaru kad i vaša protukandidatkinja gospođa Kolinda Grabar Kitarović?

Josipović: Da, slučajnost je. Gospođa Grabar Kitarović je ovdje po jednom poslu, onom predizbornom. A ja sam u neslužbenoj državnoj posjeti gospodinu Čoviću, članu predsjedništva BiH. Imam i jedan dug prema Sveučilištu, predavanje o hrvatskoj vanjskoj i obrambenoj politici. Sve to po sadržaju nije kampanja. Da je manje obveza i da ima više vremena za kampanju, rado bih i u BiH predstavio svoj program. Uostalom, milijun i sto tisuća državljana BiH, od kojih su mnogi i u inozemstvu, ima hrvatsku putovnicu,

HMS: Ali će te, koliko znam, nakon boravka u Mostaru, posjetiti i Široki Brijeg i Livno?

Josipović: Da, s obzirom da se vraćam autom onda ću, kao i uvijek, posjetiti neke institucije, s građanima popiti kavu. Ali, neće biti kampanjskih aktivnosti ni prezentacije programa. Žao mi je što za to nema vremena. Ako bude drugog kruga u izborima, svakako ću nastojati doći i u BiH u kampanju. Po povratku u Hrvatsku, vraćam se kampanji.

HMS: Srž Vaše predizborne kampanje su ustavne promjene. U najkraćem, što sadrže Vaši prijedlozi ustavnih promijena?

Josipović: Polazim od činjenice da je najvažniji i najvidljiviji problem hrvatskog društva gospodarstvo. Surađujući i prateći rad dviju hrvatskih vlada, gospođe Kosor i gospodina Milanovića, proučavao sam koji su to razlozi da, unatoč naporima vlada, nema rezultata ili nisu onakvi kakvi bismo željeli. Shvatio sam da razlog zašto ne uspjevamo privući investitore, ne uspjevamo ojačati ekonomiju i povećati zaposlenost jest u tome da ta naša želja da dobijemno investicije i investitore nailazai na zapreke u institucionalnom okružju koje nije povoljno za gospodarstvo. Naime, mi imamo ustavne odbredbe koje su poslužile stvaranjju naše države ali su dosegle svoj limit. Kao što su to i učinile danas uspješne zemlje Poljska i Estonija, za gospodarski uzlet i mi moramo promijeniti institucionalni okvir države. Razgovarao sam doslovno sa stotinama različitih gospodarstvenika i zapravo su mnogi odustajali od investicija upravo radi ovih problema. Mi smo sada u prilici da konačno i do kraja zaustavimo klijentelističku Hrvatsku i da sustav prilagodimo očekivanjima građana o više demokracije i o zdravoj ekonomiji. Moj predizborni program nisu samo ustavne promjene, to je udarna pesnica programa, jer je to najjači alat kojeg predsjednik ima među svojim ovlastima. Tu je i gospodarski dio programa , koji od hrvatskog gospodarstva očekuje da postane gospodarstvo 21. stoljeća. Dakle, očekujem velike, strateške promjene u hrvatskom društvu i predlažem program koji će ih ostvariti. Za predsjednika Hrvatske natječu se četiri kandidata. Očekivali bi da onaj tko brani mandat želi zadržati postojeće stanje, a da izazivači predlažu promjene. A evo, kod nas je obrnuto.

HMS: Vi, međutim, nudite nešto što zapravo kao predsjednik Hrvatske možete predložiti, ali bez potpore Hrvatskog sabora se ne može provesti?

Josipović: Može, može… Naime, točno je kako je redoviti put, onaj kojim ću ja ići u ustavne promjene, pretpostavlja dvotrećinsku podršku u Saboru. Kad prođu ove predizborne strasti, siguran sam da će stranke i njihovi čelnici razumjet da ovako više ne ide. I nadam se da će se dogoditi što se dogodilo 2010. godine. Tad sam krenuo s ustavnim promjenama u pogledu pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva. Mnogi su se smijali i rekli: gle, tko će to izglasati. Ali, na kraju su izglasali, jer je stvorena takva društvena klima u kojoj nije bilo moguće odbiti promjene. Ako se to ne dogodi, okupit ću stranke i civilne udruge da prikupimo potpise i iniciramo referendum.

HMS: Često vam zamjeraju i javnost i oporba pogotovo, da niste dovoljno kritični prema aktualnoj Vladi Hrvatske. Može li, po vašem mišljenju, vlada premijera Milanovića izvući zemlju iz krize do kraja svog mandata?

Josipović: Moram se osvrnut na ovo prvo pitanje. Ja sam radio i s vladom gosopđe Kosor, vladom desnog centra i vladom gospodina Milanovića, vladom lijevog centra i imao sam potpuno jednak odnos prema njima. Uz sve dobro što su napravile obe vlade, vlada gospođe Kosor na ulasku u EU, Vlada gospodina Milanovića na sređivanju stanja ne samo u financijama nego i u mnogim drugim aspektima društva, nisu dakle, kad je riječ o gospodarstvu bili uspiješni. Istina, gospodin Milanović ima još godinu dana da popravi stanje i da nešto učini, iako nije realno očekivati da će se u godini dana cijela kriza riješiti. Ali, dobro. Dakle, iz oporbe sada idu s tom tezom da ja nisam dovoljano kritičan prema ovoj vladi. Međutim, ja sam se ponašao jednako prema obje vlade, a to znači da sam slijedio duh ustava, jednako sam bo partner i jednoj i drugoj vladi. Zato, prigovor nimalo ne stoji i služi u predizborne svrhe. Predsjedniki nije oporba nego bi oporba trebala raditi svoj posao. Potreba da zazivaju predsjednika kao glavnog oporbanjaka pokazuje, prije svega, slabosti oporbe.

HMS:Za kraj, kako vidite budućnost ovog dijela Balkana…?

Josipović: Ja se nadam da se ovdje neće dogoditi pogreške iz nekih drugih dijelova svijeta . Dakle, ono što zovemo zapadnim Balkanom jest dio Europe. Ali, europska budućnost regije nije odgovornost samo europksih institucija. To je, prije svega, odgovornost i lidera Zapadnog Balkana. Ne bi se smjelo dopustiti da vodstva država ne vode računa o svojoj ogromnoj odgovornosti za budućnost. Dakle, sasvim je sigurno da sve zemlje u regiji mislim na BiH, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, moram reći i Tursku, vidim kao europske zemlje. Trebat će vremena za pripreme i ispunjenje uvjeta koji vas čekaju. Koliki će broj godina biti potrtbni, ovisi o mnogo stvari, ali najviše o tempu kojim će te zemlje obavljati reforme i ispunjavati one uvjete kakve je ispunila i Hrvatska.

HMS: Rekli ste i Tursku? Neke utjecajne članice EU protive se ulasku Turske u EU, iako je ona zemlja kandidatkinja?

Josipović: Pa protive se sada jer Turska nije pokrenula i dovršila one reforme koje bi trebalo provesti za članstvo u EU. Podsjećam, Turska je počela pregovore kad i Hrvatska…… Turska je velika, i europska i azijska zemlja, i mislim da je europrzacija Turske u interesu i EU i Turske.

Rekoh da je ovan Sinčić otkačen ali neloš lik:

"Dr. Danica Ramljak i ja odavno smo krenuli svatko svojim putem, odabrali smo svoje strane na moralnim i ljudskim poljima - iz čega je i proizišlo da ni naša politička stajališta nisu ista. Bez obzira što dr. Ramljak ima potrebu stalno isticati da nije članica nijedne stranke i da je politički "neopredijeljena", svima koji nas poznaju potpuno je jasno tko je na kojoj strani. Ja sam i ovaj put na strani Hrvatske, na strani istine i pravde. Vjerujem u istu Hrvatsku koju sam u Domovinskom ratu branio jedinim što sam imao, svojim životom i svojim tijelom - na kojem su mi ostale neizbrisive uspomene na srpsku agresiju.

Upravo stoga danas svim svojim bićem podržavam gospođu Kolindu Grabar Kitarović te se ujedno distanciram od svake izjave svoje sestre Danice i pitanja koja je potpisala, a zapravo su proizvod - pouzdano znam - Josipovićeve prljave predizborne kuhinje. Kuhinje u kojoj je pri sastavljanju pitanja, kako bi cijela priča bila još apsurdnija, sudjelovao jedan bivši veleposlanik, kasnije ministar u vladi RH. Da dr. Ramljak uistinu traži odgovore na "svoja" pitanja, uputila bi ih na adrese predsjednika RH i Vlade. Jer kako potvrđuju sve stručne osobe s kojima sam razgovarao, ta pitanja nisu u kompetenciji i mjerodavnosti bilo kojeg veleposlanika ili veleposlanice.

Za razliku od dr. Ramljak, ja gospođu Kolindu podržavam čistog srca, ne očekujući ništa - kao što ništa nisam niti očekivao niti tražio kada sam kao dragovoljac otišao u Domovinski rat. Činim to jer sam i ovaj put na strani Hrvatske, jer vjerujem u bolju Hrvatsku.", stoji u statusu Boška Ramljaka.

1. a) Kujundžić je osoba velike taštine i samodopadnosti, koje u javnosti/medijima neuspješno pokušava prikriti, dok one očevidno isplivavaju na privatnim sastancima i druženjima. K tome, okružen je kojekakvim politički polupismenim i anakronim tipovima u Savezu za Hrvatsku, čak i sumnjivim elementima, od komunističkih recidivista, preko generala upitne vjerodostojnosti, pa sve do ostalih taštih lidera marginalnih političkih opcija.

b) Što se tiče BIH, osim praznih afirmativnih floskula na deklarativnoj razini, nisam dosad čuo nikakvu konkretniju inicijativu.


Ivkošić je pak zadnji koji ima neki kredibilitet kritizirati ga, kod njega je na snazi klasični jednopartijski mentalni sklop, i to derivacija koja se nekritički prilagođava trenutnom rukovodstvu partije. Npr. za razliku od Dujmovića koji je također "vjeran pas" iste političke opcije, ali skloniji kritici rukovodstva kod kojeg prepoznaje anomalije u odnosu na njezin deklarativni svjetonazorski put, koji u načelu sam podržava.


2. a) Kod Kolinde je općenito najviše upitno do koje će mjere biti eksponent američke politike u RH, a do koje eksponent hrvatske politike prema SAD-u, odnosno u kojem će omjeru uspjeti to iznivelirati. Nema dvojbe da će to ići u oba smjera, samo je pitanje u kolikoj mjeri u kojem smjeru i koje će se teme s njezine strane plasirati i pokriti onaj udio za koji će se ona izboriti.

b) Ukoliko bi se jasno odredila prema BIH te kreirala jasnu i proaktivnu politiku, usklađenu sa zahtjevima hrvatskih političkih predstavnika/hrvatskog naroda, mogla bi lobistički utjecati na promjenu paradigme američke vanjske politike prema BIH, budući da ima jake kontakte i veze prema tom snažnom čimbeniku. Na njoj je da se izbori da to uđe u paket njezinih inicijativa prema SAD-u. Međutim, zasad nisam primijetio nikakvu izjavu koja bi me posebno obradovala u tom smislu.

3. a) Josipovića ne bih ovdje posebno komentirao, tu je sve jasno, iz kojeg obiteljsko-političkog miljea dolazi, kakvim je ljudima (bio) okružen (Dejan Jović, Saša Perković, Budimir Lončar...) i kakve je štitio (Perković, Mustač), te na kakvim se mutnim poslovima okoristio (ZAMP), pa sve do licemjernog ukazivanja na vjerskim manifestacijama i neuvjerljivih pokušaja oportunističkih državotvornih istupa. Osim toga, eksponent je britanske politike.

b) Što se tiče BIH, relativno korektan, barem na deklarativnoj razini, u svakom slučaju napredak u odnosu na resurs-efendiju.

Neki upućeniji forumaši u privatnim razgovorima sa nekima od aktera o kojima pišemo imaju određena saznanja. Pa oni koji ispadaju mlaki i nedorečeni ili mlitavi u javnosti, zapravo su privatno fanatici kakvima ni najveće picajzle nebi mogle naći prigovora.

Fanatici što se tiče ispravnih stvari.

I potpuno drugačiji od slike u javnosti.

A kad bi javnost mogla znati za te privatne stavove koji se zbog nenaklonosti medija i javne scene ne mogu prezentirati, mislim da bi mnogi, pa i forumaši ovdje koji su kritički nastrojeni imali nadu.

Kad se radi o sadržaju politike, posebno su mi važni odnosi između Hrvatske i SAD-a. Moja pitanja Vama fokusirana su uglavnom na taj odnos i to kroz područja vanjske, sigurnosne i ekonomske politike. Zbog toga Vas ljubazno molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Dojam je u javnosti i Vaši kritičari ističu da ste se u svom mandatu prečesto sastajali s čelnicima država u regiji, a premalo s liderima zemalja EU, SAD-a i ostatka svijeta. Kako to komentirate i zašto Vam je fokus na regiji?

2. Kako vidite status Hrvata u Bosni i Hercegovini i što ste kao predsjednik poduzeli da u toj susjednoj zemlji njihov položaj bude zadovoljavajući? Podržavate li reviziju Daytonskog sporazuma u kojem je SAD pod vodstvom predsjednika Clintona odigrao ključnu ulogu?

3. Što ste kao Predsjednik RH poduzeli da međunarodna zajednica nađe kvalitetno dugoročno rješenje za BiH i koji je rezultat?

4. Koliko ste Vi i Vaši suradnici i na koji način aktivno radili da se ojačaju hrvatsko-američki odnosi, posebice na polju gospodarstva, zaštite okoliša, znanosti i tehnologije?

5. Što je konkretni rezultat Vaše nedavne posjete SAD-u, susreta s potpredsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu?

6. Zašto ste nakon razgovora s bivšim potpredsjednikom SAD-a Alom Goreom promijenili svoje stavove prema eksploataciji nafte i plina u Jadranu? Jeste li ekonomske interese stavili ispred političke suradnje s ORaH-om i gospođom Mirelom Holy?

7. Mnogo je kritika na rad naše diplomacije. Što ste kao Predsjednik poduzeli da u diplomaciju odu kompetentni diplomati koji će adekvatno predstavljati Hrvatsku u svijetu?

8. Vodili ste u inozemstvo nekoliko gospodarskih delegacija. Koje zemlje ste posjetili i koji je konkretan rezultat, a ne samo politička obećanja?

9. Sigurnosna politika i međunarodna borba protiv terorizma važno je područje za SAD i za Hrvatsku. Neugodno pitanje koje se s pravom ističe je pitanje je li "lex Perković" poremetio inače tradicionalno dobre hrvatsko-njemačke odnose i na koji način ste Vi pridonijeli da se ti odnosi poprave?

10. Hrvatska je na samom europskom dnu po ulaganju u obrazovanje, znanost i tehnologiju, a SAD je vodeća sila upravo u tim područjima. Zašto ništa ne učimo od prijateljske zemlje i od naše snažne dijaspore?

BONUS PITANJE: I imam jedno dodatno pitanje koje izlazi iz fokusa hrvatsko-američkih odnosa i pitanja vanjske politike, ali je teško, pa ću Vam ga postaviti kao bonus: Zašto izbjegavate dati ocjenu rada Vlade Zorana Milanovića iako od Vas to traži gospođa Kitarović, a, naravno, zanimalo bi i građane?

Srdačno zahvaljujem na Vašim odgovorima napisala je Ramljak.

Ona Danica postavila 10 pitanja i Josipoviću, ajd barem je pošteno, iako je moralo biti iznuđeno:

Večernji list se otvoreno svrstao uz Josipovića, a Markićka ih dobro i argumentirano oplela po tom pitanju:

Josipovićevi"komunikacijski stručnjaci" Marko Rakar i Ivan Tolj

...

Slučaj drugog Josipovićevog "komunikacijskog stručnjaka"

Sličan je slučaj vrhbosanskoga svećenika vlč. Ivana Tolja, bivšeg hercegovačkoga franjevca. Njegov stric fra Drago koji je nekad bio provincijal mjerio je sjemeništarce i bogoslove upravo po svome bratiću. Doveo malog Ivana u školu, gurao ga u nebesa.

No, mlađahni Ivan je brzo isplivao na površinu. Još u JNA sprijateljio se s Davorom Butkovićem. Bili su nerazdvojni! Preko noći, bez ikakva iskustva došao je na čelo izdavačke kuće ZIRAL. Napravio manjak od četiri milijuna maraka ili prevedeno od šesnaest milijuna kuna.

U vrijeme rata, izravno je u razmjeni medijima zanimljivih informacija sudjelovao sa Butkovićem, Pukanićem, novinarima Slobodne Bosne i Alijom Delimustafićem. Papir koji mu je stizao iz donacija prosljeđivao za potrebe sarajevskog Dnevnog avaza. Dani su prolazili, informacije curile, papir nestajao, a čudne knjige financirane…. I sve tako do razrješenja.

S tom "velikom" odlikom postao je prijatelj i suradnik Ratka Mačeka, kreatora Sanaderove Fimi medije. U međuvremenu je došlo do pada Ive Sanadera pa je vlč. Tolj završio u okružju Ive Josipovića, koga posljednjih pola godine, nakon posjete raznim Documentama i homoseksualnim udrugama, dovodi na fotografiranja župnicime od Međimurja do Prevlake.

Zanimljivo, za sve to vrijeme vlč. Tolj upravlja "sa trista Styrijinih novinara", savjetuje Ivu Josipovića, prijateljuje s Milanom Bandićem i vlč. Franjom Topićem. Uz sve ove aktivnosti obnaša i dužnost župnika u selu Gornja Močila, nadomak Bosanskog Broda.

Naravno, vlč. Tolj zna kako je njemu tijekom uspona bila potrebna moćna zaštita - od strica fra Drage, preko Ive Sanadera, do Ive Josipovića. Na isti način je vlč. Ivan u svoju zaštitu nedavno uzeo mlađahnog Dadu Milasa, također bivšeg hercegovačkog franjevca, koji je prije određenog vremena došao u sukob s crkvenim autoritetima i napustio franjevački red.

U međuvremenu uskočio je Josipovićev "komunikacijski stručnjak koji upravlja s trista novinara" i mlađahnog Milasa najprije "čarobno pretvorio" u svećenika Vrhbosanske nadbiskupije bi ga na posljetku poslao na "dodatnu izobrazbu i edukaciju" u austrijski Graz.

U konačnici, sustav zaštite kakav gledamo na primjeru Marka Rakara i vlč. Ivana Tolja u budućnosti bi i od mlađahnog Dade Milasa mogao napraviti novog komunikacijskog stručnjaka predodređenog za upravljanje "s trista ili više novinara".

Zanimljivo je da o svim ovim slučajevima crkveni poglavari šute! Zašto?

http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/4 ... -ivan-tolj