SDA i HDZ DIJELE FEDERACIJU? Izetbegović otvoreno: Tako će „hrvatsko pitanje“ biti riješeno u prvoj polovini iduće godine!
12.12.2015. u 14:53

NACIONAL

Lider HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i njegov bošnjački kolega i šef SDA Bakir Izetbegović na korak su do dogovora o podjeli Federacije BiH između ove dvije stranke!


Čović i Izetbegović su se u srijedu u Briselu na konferenciji pod nazivom "Evropska budućnost BiH - 20 godina nakon Dejtonskog - pariskog mirovnog sporazuma" složili da su neophodne izmjene Izbornog zakona i rekonstrukcija FBiH.

Prema tvrdnjama izvora Pressa koji je prisustvovao briselskoj konferenciji, lideri HDZ-a i SDA su pokazali da nemaju krupnih razlika u viđenju političke budućnosti FBiH, jer su, kako kaže, stvari već dogovorili iza zatvorenih vrata, a u Briselu su samo ispipavali puls međunarodne zajednice.

Megakantoni

- Dragan Čović je odavno prestao govoriti o trećem entitetu i to nije ni spomenuo u Briselu. S druge strane, Bakir Izetbegović je potpuno otvoreno rekao da će "hrvatsko pitanje biti riješeno u prvoj polovini iduće godine", kao i da bi "promjene mogle ići u smjeru stvaranja megakantona, njih tri ili četiri". To praktično znači da su njih dvojica postigli dogovor da FBiH podijele tako da dva kantona budu pod kontrolom SDA, a dva pod kontrolom HDZ-a - tvrdi naš sagovornik.

Politički analitičari iz FBiH različito gledaju na Čovićeve i Izetbegovićeve poruke, pa tako politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže da lideri najjače bošnjačke i hrvatske stranke imaju veliku političku moć, ali se pita zašto do sada nisu postigli dogovor.

Sitarski: Korak dalje

Politički analitičar Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja podsjeća da je ova organizacija prije tačno mjesec dana organizovala konferenciju pod nazivom "Konsenzus o promjeni političkog sistema 20 godina poslije Dejtona - realnost ili zavaravanje" na kojoj su bili ključni političari iz cijele BiH.

- Nadam se da su Čović i Izetbegović u Briselu napravili korak dalje od načelne saglasnosti o potrebi ustavnih promjena koju su u Mostaru postigli svi politički lideri. Ako jesu, to je prije svega rezultat ojačanog međusobnog povjerenja u cijeloj BiH - kaže Sitarski.

- Ako u prvoj polovini 2016. godine riješe ono što nam se godinama nameće kao problem, moje pitanje je zašto to nisu do sada uradili?! Šta se to toliko značajno promijenilo, pa da Čović i Izetbegović odjednom pronađu zajednički jezik i imaju rješenje za sve probleme?! - pita Marićeva.

Ona ističe da nije previše optimistična i da ne vjeruje da će Čović i Izetbegović svoje najave sprovesti u djelo.

- I do sada je bilo niz sličnih najava i priča o "historijskom dogovoru", a on je trajao dok ne dođe do glasanja u parlamentima - kaže Marićeva.

Smanjenje administracije

Na pitanje da li bi "prepakivanje" Federacije BiH značilo i "raspakivanje" Dejtona, ona kaže da je Dejton bezbroj puta raspakivan i mijenjan, ali da se većina političara pravi nevješta i da to neće javno da prizna.

- BiH prema Dejtonu ima tri zajednička ministarstva, a danas ih ima devet i to je samo jedan od primjera da je Dejton i te kako raspakovan. Međutim, ekonomija je najveći problem u cijeloj BiH, jer ni ovako komplikovan politički sistem FBiH ne predstavlja problem za njeno ekonomsko jačanje, ali to nikako nije u prvom planu domaćim političarima - kaže Marićeva, dodajući da je interesuje i ko će nositi odgovornost za gubitak radnih mjesta, što bi bilo neminovnost u slučaju ukidanja pojedinih kantona i smanjenja administracije.


(The Bosnia Times, Press)

Meni sasvim lično sve je ovo jadno i ponižavajuće.Ovo Čovićevo turčenje.Opet kad vidim onog psiho Vučka.I nije.U svakom slučaju nije vam za verovati.

....osim tu i tamo neke mlake podrške patuljka
Hrvatske...

Čović je stvarno vrhunski diplomat - doslovno nema ništa iza sebe, osim tu i tamo neke mlake podrške patuljka Hrvatske, a uspio je postati i ostati dobar sa svima - i to bez muljanja u smislu da za svakoga ima drukčiju priču.

Isto bi bilo i sa Putinom, kad bi Predsjedništvo BiH dobilo poziv - do Rusa je.

Zar nemate vi Bošnjaci pametnijeg posla. Kao da brinete o Komšiću koji je podudlao kitu Čoviću.

Da vidimo kako će dežurni odvjetnici i branitelji svakog čina kojeg Čova uradi opravdati klanjanje turskoj zastavi:



Je li živ zaba1111? Da nije možda gledao jesu li mu cipele čiste?

Da vidimo kako će dežurni odvjetnici i branitelji svakog čina kojeg Čova uradi opravdati klanjanje turskoj zastavi:



Je li živ zaba1111? Da nije možda gledao jesu li mu cipele čiste?

Čović: HDZ BiH je za veći izborni prag
Objavljeno 17.12. - 17:35

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović uvjeren je da će u Parlamentarnoj skupštini BiH do kraja veljače biti usvojeno novo rješenje Izbornog zakona BiH.

Čović, koji je i lider HDZ-a BiH, rekao je na konferenciji za novinare u Sarajevu da smatra da sadašnji izborni prag nije adekvatan i da bi volio da on bude pet posto.

“Nije dobro da taj prag ostane nizak i da na svakoj razini imamo desetine političkih stranaka. Mišljenja sam da bi taj izborni prag trebao biti veći kako bismo smanjili broj stranaka u parlamentima na svim razinama na tri, četiri ili pet”, rekao je Čović i dodao da to pitanje nije dominantno HDZ-u BiH i da mu neće robovati, prenosi Srna.

Prema njegovim riječima, HDZ BiH je za zatvorene liste, ali mu neće smetati ni otvorene liste.

“Jedino što želimo je izbjeći mogućnost da trgujemo i pravimo izborni inženjering kroz Izborni zakon BiH”, istaknuo je Čović./HMS/

Dragan Čović se pred papom stidio Audija, a sad kupio novi


Dragan Čović se pred papom stidio Audija, a sad kupio novi

Izvor: NAP


Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uskoro će se ulicama glavnog grada Bosne i Hercegovine provozati u luksuznom i skupocjenom Audiju A8. Onaj koji je kupio 2012. godine, Audi A8 W12, vjerovatno je "dotrajao". A, prije samo pola godine, govorio je da ga je sramota što se vozi u skupocjenom vozilu.

Kada je u junu ove godine u Sarajevo poglavar Rimokatoličke crkve Papa Franjo i provozao se u Ford Focusu, bh. političari trebali su osjetiti stid. Neki su tvrdili i da jesu.

Dragan Čović je tada izjavio: "Ja idem u Audiju A8 s aerodroma, papa ide u nekom tamo autu. Šta reći na to sve? To je nešto što bi nama morao biti nekakav motiv ako nešto što nas dalje motivira se bavimo politikom - da možemo politiku raditi i na drugačiji način."
A, bavljenje politikom na drugačiji način je, izgleda, značilo nabavku novog i boljeg Audija.


Kako je izvijestila agencija NAP, za potrebe Dragana Čovića kupljen je Audi A8.

Luksuzni automobil, čiji osnovni paket košta vrtoglavnih 142.000 KM, stigao je u Sarajevo, i uskoro će biti isporučen Predsjedništvu BiH.Predsjedništvo BiH raspisalo je početkom oktobra ove godine tender za nabavku novog vozila, a u tenderskoj dokumentaciji već data je navedeno da će građani Bosne i Hercegovne novi automobil za potrebe jednog od članova Predsjedništva BiH platiti čak 171.000 KM.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović uputio blagdansku čestitku

AUTOR:
Vecernji.ba

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović uputio je blagdansku čestitku u kojoj svim katolicima želi sretan i blagoslovljen Božić, te svim narodima i građanima Bosne i Hercegovine sretnu i uspješnu Novu 2016. godinu.


„Razmatrajući godinu iza nas, ne može se ne zamijetiti da je bila drugačija od prethodnih. Postigli smo određene pomake na skoro svim segmentima života i društva, obilježili nekoliko značajnih obljetnica, ali i ugostili mnoge svjetske zvaničnike. Napredak je posebno vidljiv kada je u pitanju reformska agenda i put ka članstvu u Europsku uniju. Na tome putu nailazili smo na mnoge prepreke, te smo morali izvršiti mnoge prilagodbe, a sve s ciljem boljitka za sve narode i građane Bosne i Hercegovine. Sada kada smo na korak do cilja, potrebno je još više, zajednički raditi da se taj posljednji korak i napravi.

Ovo blagdansko vrijeme neka nam posluži da se, dijeljenjem radosti i dobrih želja, još više okrenemo i približimo jedni drugima. Međusobnim razumijevanjem, tolerancijom, jednakopravnošću, možemo postići mnogo više, kako bismo osigurali bolju budućnost za sve nas u Bosni i Hercegovini. Nadahnuti rezultatima koji su postignuti u prethodnoj godini, neka nam cilj bude da u predstojećoj zajedničkim radom postignemo još više.
Svim katolicima želim sretan i blagoslovljen Božić, te sretnu i uspješnu Novu 2016. godinu svim narodima i građanima Bosne i Hercegovine."

INTERVIEW : DRAGAN ČOVIĆ, predsjedavajući Predsjedništva BiH

„Činim sve što je u mojoj moći da ubrzam procese, otkočim zastoje i relaksiram političke odnose“

Lider HDZ-a i hrvatski član Predsjedništva BiH rezimirao je u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ angažman u 2015. godini, govorio o brojnim državničkim posjetama, komentirao svoju ulogu posrednika između zavađenih bošnjačkih političara i otkrio zašto je postao „časnik za vezu“ između zvaničnog Sarajeva i Banje Luke



Kraj je godine, vrijeme kada se svode računi i rezimiraju poslovni rezultati. Kako biste Vi ocijenili 2015. godinu, jeste li zadovoljni radom Predsjedništva BiH i Vašim osobnim angažmanom?

U ovoj godini se nije moglo više napraviti, posebno jer je početak bio izrazito nepovoljan. To se prvenstveno odnosi na kontinuirane izazove oko uspostave vlasti. Prilično turbulentan proces stabilizacije političkih prilika na razini Federacije BiH okončan je tek prije nešto više od mjesec dana, ulaskom u vlast SBB-a. Moram naglasiti da je sve to vrijeme Predsjedništvo BiH djelovalo jedinstveno, gradeći konsenzus kao pozitivno postignuće i izbjegavajući preglasavanje kao negativnu i nepoželjnu praksu. U vanjskoj politici smo djelovali usuglašeno i sukladno ustavnim ovlastima, gdje smo se primarno fokusirali na revitalizaciju procesa europskih integracija, ali i rješavanje političkih izazova u zemlji. U takvim okolnostima Predsjedništvo je bilo stabilizirajući čimbenik, i tu dolazimo do naša dva ključna postignuća: na vanjskopolitičkom planu to je vraćanje BiH na europski put, a na unutarnjem uspješno rješavanje svih izazova političke prirode koji su predstavljali prijetnju europskom putu. Duboko sam uvjeren da ćemo i u narednoj godini djelovati na isti način, pa čak i uz pojačanu motivaciju i s povoljnije pozicije sa stanovišta ispunjenja EU zahtjeva i podnošenja aplikacije za članstvo.

Radili smo predano na jačanju međunarodnih partnerstava, izgradnji dobrosusjedskih odnosa, napose s našim prvim susjedima, o čemu svjedoči i sporazum o granici koji smo u rujnu potpisali s Crnom Gorom. Imajući u vidu posebnu težinu vanjske politike i regionalne suradnje u očima EU, takav pristup je znatno pomogao u stvaranju pozicije pogodne za podnošenje aplikacije za članstvo u EU. Predsjedništvo BiH je postavilo i nove standarde u odnosu na prethodna razdoblja, broj redovitih sjednica održanih u 2015. je za 30 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, s tim da je broj vanrednih sjednica bio gotovo dvostruko veći. Uveli smo praksu digitalnih sjednica, dosljedno pridržavanje odredbi poslovnika o radu, kvalitetnije planiranje aktivnosti. Imajući u vidu sve naprijed rečeno vjerujem da imam opravdane razloge biti zadovoljan postignutim u 2015. godini.

DIPLOMATSKA TURNEJA OD ZAPADA DO ISTOKA

U proteklih mjesec dana bili ste iznimno aktivni, boravili ste u Briselu, bili ste u službenom posjetu Turskoj i Saudijskoj Arabiji. Možete li, u najkraćem, rezimirati kako je prošla Vaša „diplomatska turneja“ od Zapada do Istoka?

Protekli mjesec je bio veoma intenzivan, mada treba reći da smo i u prethodnom razdoblju realizirali veliki broj aktivnosti te vrste. Ipak, ovaj put raspored je bio toliko gust da smo Brisel, Ankaru i Rijad uvezali u gotovo jedinstven plan putovanja, imali smo tek kratku stanku od nekoliko dana prije nego što smo odlaskom u Rijad zaključili našu, kako ste je nazvali, diplomatsku turneju. „Turneju“ smo počeli u Briselu gdje smo Bakir Izetbegović i ja sudjelovali na konferenciji „Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“. Na konferenciji smo, zajedno s kolegama iz Europskog parlamenta, visokim dužnosnicima EU i SAD rezimirali proteklih 20 godina razvoja daytonske BiH, te razgovarali o njenoj budućnosti. U najkraćem, konstatirali smo ono što je potvrđeno i rezolucijom Europskog parlamenta o BiH koja je usvojena prije nekoliko dana - da je BiH potreban daljnji institucionalni i politički razvoj temeljen na daytonskom konsenzusu, kojim je postignut mir i uspostavljen postojeći ustavni okvir. Složili smo se da taj okvir pruža dovoljno prostora za prilagodbu sustava potrebama svih njegovih građana, sa ciljem unapređenja kvaliteta života i uspostave ravnopravnosti i jednakosti, a da se pri tom ne dovedu u pitanje načela na kojima je sustav temeljen. Jedno od postignuća konferencije je i jasno naglašena spremnost rješavanja tzv. hrvatskog pitanja, koje se najvećim dijelom prelama kroz izborno zakonodavstvo. Uoči konferencije smo se susreli s visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Europske komisije Federicom Mogherini, te europskim povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom. Razgovori su bili ohrabrujući i vrlo konkretni a ticali su se prioritetno nastavka provedbe reformske agende, mehanizma koordinacije i prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. U ovom trenutku pitanje tradicionalne trgovine je još uvijek otvoreno, ali jasno je da će nakon dva ili tri kruga razgovora i ono biti završeno. Kolege iz EU su prepoznali napredak, kao i našu snažnu motiviranost i opredijeljenost da do kraja iskoristimo obnovljeni pristup Europske unije. Potom smo se uputili prema Ankari sa iskrenom željom da razmotrimo modalitete unapređenja naše suradnje sa Turskom, kako u segmentu bilateralnih odnosa tako i suradnje u okviru međunarodnih multilateralnih organizacija. Držim da je Turska logičan partner za takve razgovore iz više razloga. Naša perspektiva je europska i tome težimo. Istovremeno, zbog naše geopolitičke pozicioniranosti i relativne nerazvijenosti, nameće se potreba jačanja primarno gospodarskih veza i sa drugim zemljama koje imaju snažne investicijsko-gospodarske potencijale i interes za ulaganje u BiH. Da je ta procjena točna mogao sam se iz prve ruke uvjeriti u razgovoru sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji mi je jasno dao do znanja da Turska pridaje veliku pozornost gospodarskom razvoju naše zemlje, da će nastaviti snažno pomagati bh. gospodarstvo kroz razvojne projekte. Pozitivne dojmove smo stekli i u razgovoru sa drugim visokim dužnosnicima, predsjednikom Skupštine İsmailom Kahramanom, turskim premijerom Ahmetom Davutoğluom, te predstavnicima Odbora za vanjsku trgovinu. Jednako značajan i produktivan bio je i posjet Saudijskoj Arabiji, jednoj uistinu fascinantnoj zemlji, gdje sam imao prigodu susresti se s članovima kraljevske obitelji, kompletnim državnim i vojnim vrhom, koji su vrlo otvoreno pokazali interes za jačanjem gospodarske suradnje. U najkraćem, kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud nam je na uvjerljiv način dao do znanja da gaji poseban odnos prema BiH i da je njegova zemlja spremna nastaviti podržavati naš razvoj na još konkretniji i efikasniji način. Uvjerio me je da su iskreno voljni pomoći razvoj svih dijelova BiH, za sve građane i narode, kroz razvojne projekte usmjerene na oblasti u kojima vlada materijalna i životna oskudica.

OSJETIO SAM POTREBU DA RAZGOVARAM S DODIKOM

U međuvremenu Vas je u BiH dočekala nova politička kriza, odnosno, oštra reakcija i prijeteće poruke vlasti u Republici Srpskoj nakon akcije SIPA-e u Bosanskom Novom. Je li smirivanje tenzija bio glavni razlog Vašeg odlaska u Banju Luku i sastanka s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom?

Točno je da sam kao predsjedatelj Predsjedništva BiH osjetio potrebu razgovarati sa gospodinom Miloradom Dodikom kako bi se rasvijetlile okolnosti događaja u Bosanskom Novom, koji nas je sve zabrinuo. Kada dođe do takvog incidenta, koji lako može predstavljati zapaljivu iskru u društvu koje još uvijek nije zaliječilo duboke rane iz prošlosti, onda je svatko tko ima institucionalnu i političku odgovornost dužan dati svoj doprinos smirivanju situacije. Kada se nakon nekog vremena primire strasti, za rješavanje problema ostaju nam ustav i zakoni, koje su dužni poštivati svi institucionalni akteri istinski opredijeljeni za vladavinu prava. U ovom konkretnom slučaju naknadno se ispostavilo da nije bilo prekoračenja nadležnosti i da su ispoštovani važeći sporazumi o suradnji policijskih agencija, pa je događaj u Bosanskom Novom, kazao bih, u javnosti potpuno nepotrebno eskalirao, čemu su uvelike doprinijeli i pojedini mediji koji, često puta, umjesto da smiruju dodatno podgrijavaju atmosferu sukoba. Ispostavilo se da je, uz dosljedno poštivanje ustavnih i zakonskih ovlasti, potrebno unaprjeđivati komunikaciju između sigurnosnih agencija na različitim razinama i jačati njihovu međusobnu suradnju, kako bi se izbjegli mogući nesporazumi. Ipak moram kazati da „incident“ u Bosanskom Novom nije bio jedini povod za susret sa predsjednikom RS-a. Razgovarali smo i o nizu drugih pitanja koji opterećuju unutarnje odnose i europski put BiH. Gospodinu Dodiku sam iznio svoje stavove o važnosti aktualnog trenutka i potrebe da iskoristimo postojeći reformski zamah i priliku da napravimo pozitivan iskorak u tom pravcu, a da prijeporna ili potencijalno prijeporna pitanja rješavamo paralelno, konstruktivnim i otvorenim dijalogom.

U zvaničnom priopćenju s tog sastanka je navedeno da su glavne teme razgovora bile provođenje reformske agende, europski put BiH i potreba za temeljitom reformom pravosuđa. Znači li to da će HDZ podržati prijedlog SNSD-a koji se odnosi na ograničavanje nadležnosti Suda BiH, zbog čega je i došlo do zastoja unutar Strukturalnog dijaloga i nastavka reforme pravosuđa?

Uvjeren sam da nadležnosti Suda BiH nisu ono što je sporno niti je presudno pitanje smanjivanja ili proširenja njegovih ovlasti. Ovdje je riječ o prihvaćanju Suda BiH kao institucionalne činjenice i potrebe da na toj razini postoji sudski organ koji će tretirati najozbiljnija kaznena djela u okviru svojih, zakonom propisanih nadležnosti. Međutim, kao državna instanca Sud BiH u svojoj praksi mora pokazati i najviši stupanj pravosudne odgovornosti, što podrazumijeva i onu širu društvenu. To je moguće jedino ako se Sud pozicionira potpuno neovisno o svim političkim utjecajima. Činjenica da je Sud BiH u žiži javnosti potvrđuje da je on sudska instanca od koje se najviše očekuje i koji je, kao pojedinačna pravosudna institucija, najviše podložan sudu javnosti i kao takav najviše utiče na ukupnu kvalitetu i ugled pravosudnih institucija u BiH. Slična je situacija, možda čak i izraženija, s Ustavnim sudom BiH. Osobno sam uvjeren da sudstvo može i treba biti uspješan segment, primjer i lider institucionalnog razvoja BiH, ali njegovu neovisnost mora pratiti najviši stupanj pravosudne, institucionalne i društvene odgovornosti. Kada to postignemo, onda neće biti mjesta za kritike i svi ćemo osjećati istu ili približno istu razinu zadovoljstva pravnom sigurnosti koju uživamo. Jedno je komentirati operativni rad Suda a drugo izjašnjavati se o njegovim rezultatima u okviru cjelovitog pravosudnog sustava BiH. Suština je da niti jedna institucija ne smije biti tabu tema niti izuzeta od šire odgovornosti. U slučaju Suda BiH to je posebno izraženo u segmentu pomirenja i tranzicijske pravde kada promatrate njegove ingerencije na polju kaznenog procesuiranja ratnih zločina.

Zašto predstavnici HDZ-a, konkretno državni ministar pravde Josip Grubeša ili dopredsjednik RS-a Josip Jerković, nisu oštrije reagirali na nedavnu odluku VSTV-a da se na mjesto predsjednice Vrhovnog suda Republike Srpske imenuje sutkinja „iz reda ostalih“, a ne hrvatski kandidat. Zar nije posrijedi drastično kršenje nacionalne raspodjele rukovodećih pozicija u RS-u, budući da je jedina Hrvatica na ključnoj funkciji predsjednica Vijeća naroda Republike Srpske Nada Tešanović?

Gospodin Jerković, kao izabrani dužnosnik i predstavnik Hrvata u Republici Srpskoj, je sigurno upućeniji da odgovori na vaše pitanje. Načelno mogu reći da sam uvijek bio opredijeljen za pravičnu raspodjelu ključnih pozicija, ali i svih drugih resursa javnog karaktera na svim razinama, mada objektivno nemamo razrađene mehanizme koji sežu tako daleko, iako ih osobno priželjkujem. Smatram da pitanje ravnopravnosti treba ozbiljno shvatiti i biti dosljedan u njenom zagovaranju na svim razinama, ali jedna ili nekolicina javnih pozicija, same po sebi, ne čini jedan narod konstitutivnim ili ravnopravnim u odnosu na druge koji su u većini. S druge strane, vjerujem da kredibilitet političkog zahtjeva za ravnopravnošću ima onu težinu koliko i otvorenost prema zahtjevima i potrebama drugih, a to podrazumijeva i građane koji se nacionalno ne izjašnjavaju tj. ostale. Ukoliko razmišljate na takav način i orijentirani ste ka postizanju kompromisa, onda ste spremni kompenzirati neke od ključnih pozicija ili naprosto učiniti kompromis cijeneći koji je realan značaj određene pozicije za svaku od manjinskih zajednica. Ravnopravnost nužno ne podrazumijeva i rigidnost, štoviše, njome se postiže suprotan učinak. Na taj način se ne mogu riješiti problemi, a njihovo nerješavanje i produbljivanje povećava neravnopravnost. Zato smatram da je u određenim okolnostima posve opravdano zaobići neka od predviđanja poput ovog sadržanog u vašem pitanju.

HRVATI SE U BiH OSJEĆAJU NESIGURNO

Mnogi Vam zamjeraju da jednako ne brinete o interesima Hrvata u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, da ste ove druge potpuno zanemarili. Banjalučki biskup Franjo Komarica nedavno je upozorio kako je nedopustivo da se Hrvatima u Republici Srpskoj dokidaju prava koja imaju kao konstitutivan narod i da su u lošijoj poziciji od nacionalnih manjina. Slažete li se s njegovim mišljenjem?

Činjenica je da su danas Hrvati u demografskom smislu najugroženiji u odnosu na druga dva naroda. To je posebno izraženo u RS-u, ali i u mnogim područjima Federacije BiH. Na žalost, to nije samo rezultat rata već i poraća, gdje se naročito ističe loša gospodarska i socijalna situacija u zemlji. BiH još uvijek nije poželjno mjesto za živjeti i razvojni procesi, ma koliko se mi trudili, idu previše sporo. Uvjeren sam da Hrvati odlaze i zbog institucionalne nesigurnosti koju kao narod osjećaju u ovoj zemlji. Kao netko tko nije samo izabran iz reda hrvatskog naroda, već je prije svega izabran od hrvatskog naroda, svjestan sam svih manjkavosti političkog i administrativnog ustrojstva BiH koje svim narodima ne pruža istu razinu institucionalne zaštite. Tu su dakako u najlošijoj poziciji Hrvati koje se pomno isplaniranim izbornim inženjeringom može mandatno a potom i trajno de-konstituirati, staviti izvan institucija sustava i mogućnosti sudjelovanja u njihovom radu, što je već u više navrata i na više načina učinjeno i viđeno (prisjetimo se samo Alijanse za promjene iz 2000., Platforme iz 2010. ili dvostrukog izbora člana Predsjedništva koji je bio iz reda hrvatskog naroda, ali nije bio hrvatski član Predsjedništva BiH). Sve navedeno, uz posjedovanje hrvatskog državljanstva i putovnice, koji samo olakšavaju kretanje ali zapravo ne predstavljaju stvarni razlog sklonosti Hrvata odlasku u inozemstvo, negativno utiče na ostanak Hrvata u svim krajevima BiH, a posebice u Republici Srpskoj.

Međutim, problemi Hrvata u RS-u nisu izdvojeni niti su poseban fenomen, u sličnoj su poziciji svi narodi gdje god su u manjini. Problem je što se provedba konstitutivnosti svodi na nekoliko vidljivih pozicija od kojih manjinske zajednice suštinski nemaju izravne koristi. Tu još uvijek nemamo posebna rješenja u vidu kulturnih, obrazovnih politika i mehanizama koji jamče političku, a potom i društvenu uključenost manjinskih zajednica na lokalnoj razini. Najbolje bi bilo kada bi i Hrvati i Bošnjaci imali dovoljno poluga na raspolaganju da samostalno utiču na neke procese i da ne ovise o svojim, uvjetno rečeno, političkim centrima u Federaciji, kao i da Srbi u Federaciji imaju tu mogućnost u odnosu na Republiku Srpsku. To je moguće jedino ukoliko sustav inkorporira zaštitne elemente koji će manjinskim zajednicama jamčiti potreban vid institucionalne ili neteritorijalne autonomije na nižim administrativnim razinama.

Srbi iz Federacije nemaju mogućnost izabrati svoje predstavnike u klub Srba Parlamenta FBiH, već to čine drugi, koji su većina umjesto njih. Slična je situacija i sa Hrvatima i Bošnjacima u RS-u. Osim toga, državni Dom naroda ne inkorporira izbornu volju Hrvata i Bošnjaka iz RS-a i Srba iz Federacije, a trenutno ne postoji niti klub ostalih.

Plašite li se da će, nakon što je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić odbio ponudu da uđe u Vijeće ministara BiH, doći do nove političke krize na državnoj razini?

Nemam takvih bojazni. Uvjeren sam da je g. Radončić angažiran upravo onoliko koliko je potrebno da se stabilizira vlast u Federaciji, i to je njegova ključna misija, a ne ambicija za vlašću. Njegova procjena je kako u ovom trenutku nije nužno da se uključuje u državnu razinu i to respektiram. Nema tu nikakvog političkog kalkuliranja, već je stvar zrele političke procjene. To se naravno može promijeniti i pitanje ulaska SBB-a u Vijeće ministara se već u skorije vrijeme može nametnuti kao nešto što je nužno kako bi BiH na učinkovitiji način nastavila ispunjavat svoje reformske obveze. Međutim, i tada kao i sada to će isključivo biti stvar odluke g. Radončiča i SBB-a.

MOSTAR, GLAVNI GRAD FEDERACIJE

Hoćete li ponovno preuzeti ulogu posrednika između SDA i SBB-a? I kako ste, uopće, došli u situaciju da mirite zavađene bošnjačke političare i postanete „časnik za vezu“ između zvaničnog Sarajeva i Banje Luke?

Nisam svjestan te uloge, ali ako me već percipirate na taj način, onda je to pozicija u koju me je doveo stjecaj političkih okolnosti. Činim sve što je u mojoj moći da ubrzam procese, otkočim zastoje, relaksiram odnose, pomognem rješavanju problema koji su često komunikacijske prirode. Važno je razgovarati sa svima i biti otvoren. Djelujem s namjerom da ublažim tenzije, da ih se transformira u demokratske sukobe mišljenja koji mogu proizvesti novu vrijednost. To se odnosi na bilo koju od međuentitetskih varijanti ili relacija Sarajevo - Banja Luka - Mostar, unutarbošnjačke, unutarsrpske, unutarhrvatske ili pak neke druge komunikacijske relacije.

Bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović aktualizirao je prošlog mjeseca ideju o preseljenju federalne Vlade u Mostar. Da li su predstavnici SDA i HDZ-a započeli razgovore o tom prijedlogu i hoće li HDZ podržati Izetbegovićevu inicijativu?

To nije nova ideja i ona odavno postoji, samo što je do sada tek djelomično realizirana. Dio institucija je tek djelomice prebačen iz Sarajeva u Mostar, što je prilično nedosljedno rješenje, koje je u međuvremenu pokazalo svoje manjkavosti. Pokazalo se da nije dobro cijepati pojedine institucije zarad njihove funkcionalnosti. Sada razmišljamo o cjelovitom rješenju koje bi, pored navedenog, imalo višestruke druge povoljne učinke. Realno gledajući, Mostar ima najviše predispozicija da bude glavni grad Federacije i njegovo pozicioniranje u tom smislu može kvalitetno utjecati na stabilizaciju hrvatsko-bošnjačkih odnosa u ovom entitetu. Mostar i cjelokupan jug BiH dobili bi na značaju, postao bi zanimljiv investitorima, što bi se odrazilo i na ostatak države. Dolaskom federalnih institucija otvorio bi se i određen broj radnih mjesta, što bi se uz sve ostalo pozitivno odrazilo i na svakodnevni život građana, vratili bi povjerenje u političke institucije i mogućnost izgradnje boljeg društva u BiH. U tom smislu spremni smo podržati takvo rješenje za Mostar, ali ono nipošto nije supstitucija za nužne izmjene Gradskog statuta i Izbornog zakona.

PODRŠKA NEZAVISNOM NOVINARSTVU

„Slobodna Bosna se, u poređenju s drugim medijima, najviše trudi biti svoja“

Budući da će ovaj intervju biti objavljen u našem 1000. jubilarnom broju, zanima nas jeste li proteklih godina čitali Slobodnu Bosnu, kakvo je Vaše mišljenje o našem magazinu, jesmo li bili objektivni, profesionalni, strogi?

Recimo da ste medij koji se od svih drugih najviše trudi biti svoj. Cijenim kod vas što uvijek možete ugodno iznenaditi i biti medijska oporba ustaljenim obrascima medijskog ponašanja po kojima funkcionira većina drugih medijskih kuća. Imate dobro razvijeno istraživačko novinarstvo i ne zazirete od tema. Kazao bih da niste tendenciozni, da ste objektivni i neovisni koliko se može biti u današnje vrijeme, ali i da uvijek postoji prostor za poboljšanje. To govorim kako bi vas ohrabrio da budete još bolji, neovisniji i objektivniji u interesu rezonantnije i odgovornije bh. javnosti. Dozvolite mi da za sami kraj vama i vašim čitateljima poželim sretnu i uspješnu 2016. godinu, kao i božićne blagdane.

Nisam zadovoljan Čovićem.