HDZ BiH ostvario apsolutnu dominaciju u Domu naroda FBiH

MOSTAR – Izborom izaslanika za federalni Dom naroda u Skupštini Hercegbosanske županije, kao i najavom da će već idućeg tjedna biti izabrani izaslanici iz Zeničko-dobojske i Zapadnohercegovačke županije, postalo je jasno kako će HDZ BiH imati potpunu dominaciju u ovom vrlo važnom tijelu od kojeg zapravo počinju svi procesi koji se tiču uspostave federalne Vlade.

Borba za izaslanike

Naime, nakon što su prethodno dobili sve izaslanike iz reda hrvatskog naroda iz Srednjobosanske (3) i Posavske županije (1), dobivši dvojicu iz Hercegbosanske županije ta stranka već sada ima dovoljno ruku za predložiti predsjednika Federacije BiH, dok će dovršetkom izbora u ostalim županijama imati dovoljno za nadzor svih političkih procesa, počevši od usvajanja zakona pa do korištenja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Naime, u ovom trenutku jasno je kako HDZ BiH u konačnici ima sigurnih 12 izaslanika (a u najboljem slučaju 14) što im je i bio cilj uoči izbora, a do toga će broja doći kad se pridodaju sigurna dvojica iz ZHŽ-a, sigurna dvojica iz HNŽ-a te sačeka rasplet u Zeničko-dobojskoj županiji u kojoj će ta stranka, nakon duže vremena, spletom okolnosti imati još dvojicu.

Visoki dužnosnik HDZ-a BiH te trenutačni izaslanik u Domu naroda Ivo Tadić potvrdio je u izjavi za naš list kako su liste kandidata već predane Središnjem izbornom povjerenstvu te je očekivanje kako će, nakon provjere, izbor biti izvršen već u utorak ili srijedu. Pritom je potvrdio kako će oba hrvatska izaslanika imati HDZ BiH koji je i jedini od hrvatskih stranaka prošao u županijsku Skupštinu.

S druge strane, borba za najmanje još jednog izaslanika u Klubu Hrvata vodit će se s HDZ-om 1990., a tu se u prvom redu misli na izbor trećeg izaslanika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Ukoliko se DF u tom slučaju bude držao po strani, kandidati dvaju HDZ-ova će u šešir te će puka sreća odlučivati koja će od tih stranaka dobiti mjesto u Domu naroda.

S druge strane, ne treba zaboraviti i na izaslanika koji će se dodijeliti jednoj od hrvatskih županija zbog činjenice da u većinski bošnjačkoj Tuzlanskoj županiji nema Hrvata u skupštinskim klupama. Ukoliko bi se taj izaslanik birao u Posavskoj županiji, HDZ 1990. ima gotovo sigurnu mogućnost izbora, dok bi u slučaju da se on prebaci u ZHŽ situacija bila nešto složenija zbog činjenice da će HDZ 1990. oko sebe morati okupiti i druge oporbene stranke.

Ostatak županija

A s druge strane, iako je SIP odbio kandidacijsku listu SBB-a za izbor izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Skupštine Bosansko-podrinjske županije, prihvaćena je druga lista Stranke dijaspore. U Unsko-sanskoj županiji, pak, najvjerojatnije će Laburistička stranka imati svog izaslanika u Klubu Hrvata, dok se u Sarajevskoj županiji stvari još nisu posložile, iako šansu za izbor imaju kandidati DF-a, ali i SBB-a.

KLUB HRVATA

HDZ BiH 12
HDZ 1990. 2
Laburistička stranka 1
Stranka dijaspore 1
DF 1

Ispred Hrvata iz HNK u Dom naroda idu Tomislav Martinović, Davor Pehar i Đuro Prkačin iz HDZ-a. Bošnjački delegat biće Osman Ćatić /SDA/, srpski Vesna Saradžić /SDP/ i iz reda ostalih u Dom naroda ide Aner Žuljević /SDP/.

Poslanik DF-a Ana Marija Tadić-Jakovljević glasala je za liste HDZ-a BiH, što je presudilo između listi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... da-iz-hnka

HDZ90 na kraju će jedva imati jednog delegata.

Vidimo se za 2 godine na lokalnim izborima. Nisu znacajni kao opci, ali cemo tu pokazati da smo Feniks koji se dize iz pepela.I mali smo danas sjednicu predsjednistva potvrđeno je ono sto sam sinoc pisao idemo dalje, odlucnije, snaznije.

Željana Zovko ministrica vanjskih poslova, Vjekoslav Bevanda preuzima federalne financije!

SARAJEVO – U moru nagađanja oko preraspodjele ministarstava u Vijeću ministara BiH, plasirana je i “pouzdana informacija” kako će HDZ BiH končano preuzeti čelnu poziciju u “zaboravljenom” Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Hrvati nisu imali šefa naše diplomacije još od dr. Jadranka Prlića. U razradi, očigledno ciljano lansirane želje iz stožerne stranke, navodi se nadalje kako bi Hrvatima pripalo i Ministarstvo pravosuđa na čelu s “vječitim” ministrom Barišom Čolakom i atraktivno Ministarstvo prometa i veza koje bi, navodno, trebao preuzeti “prebjeg” iz “devedesetke” Rudo Vidović koji ima dugogodišnje zamjeničko iskustvo u tom resoru.

Čovićeve kombinacije

Indikativno, u tim kombinacijama nema aktualnoga predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande, kojeg su mnogi i u HDZ-u BiH, ali i na političkoj pozornici već ugledali u fotelji državnoga ministra financija.

Bevanda je, inače, izabran kao zastupnik u Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine BiH. No, nema mjesta panici niti prevelikoj zabrinutosti, Vjekoslav Bevanda se neće zadržavati u zastupničkim klupama. Svojom davnom intervencijom Središnje izborno povjerenstvo je Bevandi i masi drugih ministara omogućilo polaganje zastupničke prisege i praktično istodobno obnašanje i funkcije predsjedatelja Vijeća ministara i zastupnika u Parlamentu.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, zapravo, čeka rasplet slaganja kadrovske križaljke na državnoj razini. Ako mu se ispuni želja pa Željana Zovko napokon preuzme vanjsku diplomaciju, Vjekoslav Bevanda će najvjerojatnije natrag u federalno Ministarstvo financija. Ako, međutim, Savez za promjene bude tvrdokoran u stavu da Srbima pripadne pozicija ministra vanjskih poslova BiH, Bevanda će preuzeti državne financije.

To bi onda značilo izvlačenje iz rukava novoga aduta za Ministarstvo financija u Vladi FBiH. Ništa se ne prepušta slučaju, Čović već ima pripremljeno “malo iznenađenje”. Je li, dakle, doista i realno da Željana Zovko preuzme Ministarstvo vanjskih poslova BiH? S obzirom da su Bakir Izetbegović i Željko Komšić svjesni da bi šef diplomacije u sljedećih četiri godine trebao biti ili Hrvat ili Srbin, jasno je da će epilog ovisiti o pregovorima i mudrosti Dragana Čovića i čelnika Saveza za promjene, prioritetno srpskoga člana Predsjedništva BiH dr. Mladena Ivanića.

Realni Ivanić

Političar i državnik Ivanićevoga kalibra nikada neće prekrižiti mogućnost pregovora i ultimativno ucjenjivati svoje političke partnere kako je to godinama činio vođa SNSD-a Milorad Dodik.

Dajući nedvojbeno do znanja kako ozbiljnih razgovora još nije bilo pa, prema tomu, ništa nije još niti definirano, srpski član državnoga Predsjedništva Mladen Ivanić uljudno smiruje napetosti i poručuje kako raspodjela ministarstava ne bi smjela biti kamen smutnje između novih partnera na državnoj razini.

- O imenu, ali ni nacionalnoj pripadnosti budućeg ministra vanjskih poslova BiH, još se nije razgovaralo. Sve je još otvoreno i ako bi se dosljedno držali redoslijeda, sada bi Srbin trebao biti ministar vanjskih poslova. No, budući da smo u ime Saveza za promjene Mladen Bosić i ja na važnim pozicijama na državnoj razini, moguće je razgovarati o tome da hrvatskim partnerima u vlasti pripadne mjesto šefa diplomacije, nagovijestio je Ivanić.

Iako to načelno izgleda izvodljivo, da šefica naše diplomacije bude Željana Zovko, Savez za promjene ipak neće tek tako olako prepustiti tu važnu polugu. Ministar vanjskih poslova je vrlo važna karika u lancu ustavnih nadležnosti članova državnoga Predsjedništva koje i kreira vanjsku politiku i daje suglasnost za imenovanje veleposlanika i cijele diplomatsko-konzularne mreže.

S obzirom da je u RS-u na vlasti SNSD, za Mladena Ivanića bi jako bilo bitno i poželjno da svoj utjecaj, kao srpskoga člana Predsjedništva BiH, formira i ojača kroz poziciju čelnoga čovjeka u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

- Od početka je jasno da se zabrinutost gospodina Čovića odnosila na Federaciju. On se očito plašio formiranja vlasti na razini Federacije, a moje mišljenje je da bi imenovanje predsjednika Federacije, koji je praktični mandatar, znači da se ušlo u proces formiranja izvršne vlasti u FBiH i da se istog dana može ići s imenovanjem mandatara za sastav Vijeća ministara. Tog trenutka praktično usporedno počinju teći ta dva procesa, otkriva zanimljiv i indikativan detalj Mladen Ivanić.

Inače, neslužbeno se doznaje kako Savez za promjene želi preuzeti državna ministarstva sigurnosti, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i financija ako HDZ BiH poklopi Ministarstvo vanjskih poslova. Dakle, preostala bošnjačka ministarstva, obrana, izbjeglice i raseljene osobe, civilni poslovi i jasno predsjedatelj Vijeća ministara bi podijelili SDA i DF s tim što bi jedan bošnjački ministar morao doći iz RS-a.

Iako naglašena dobra volja za konstruktivnim pregovorima postoji još je daleko dobitnička kalkulacija jer pregovori još nisu niti otpočeli.

Sarajevo pod hitno hrvatskim političarima mora postaviti ultimatum i kodeks ponašanja. Ovo nema nikakvog smisla. Do jučer premijer a sada hoće da bude ministar. E ne mre!

Vrhunsko trolanje, kapa dolje.

Sarajevo pod hitno hrvatskim političarima mora postaviti ultimatum i kodeks ponašanja. Ovo nema nikakvog smisla. Do jučer premijer a sada hoće da bude ministar. E ne mre!

Po meni možda su u pitanju i 3 najbolje ministarstva. MVP ima svoju snagu, pogotovo u kombinaciji s Čovićem u Predsjedništvu. Ministarstvo Komunikacija, prometa i Veza je važno zbog kanala (baš je Rudo Vidović autor zakona o RTVH), i Pravosuđe, uz kontrolu nad tužiteljstvom BiH.

A vas pas Komsic moze biti zastupnik u parlamentu iako je bio clan Predsjednistva? Sunce li vam licemjerno.

Gdje je tu famozna rotacija? Valjda mjesto MVP-a slijedi Srbima? A ministar financija u proslom sazivu je bio Ante Krajina? Je li to Hrvati imaju pretplatu na tu ministarsku poziciju? Direktorsko mjesto SIPE slijeduje Bosnjacima.

Sarajevo pod hitno hrvatskim političarima mora postaviti ultimatum i kodeks ponašanja. Ovo nema nikakvog smisla. Do jučer premijer a sada hoće da bude ministar. E ne mre!

Postavljenja koja su u tijeku treba zaustaviti!

Žao nam je što se nije imalo više sluha za naš principijelan prijedlog da se vlast pokuša formirati jednoobrazno, zbog bolje funkcionalnosti i zbog toga ne možemo prihvatiti posljedice onoga što bi se moglo događati. Nadamo se da će ipak ovako ustrojena vlast funkcionirati. Prema SNSD-u imamo određene obveze i mi ćemo ih ispoštovati onako kako smo dogovorili

DANI: Ovaj razgovor moram početi od mjesta koje ste preuzeli ovih dana. Kakav Vam je prvi utisak iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH? Hoće li se moći raditi efikasnije nego u prošlom sazivu?

LOVRINOVIĆ: S obzirom da sam kroz obnašanje pozicije savjetnika u Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara već imao određene kontakte s Parlamentom, ne mogu reći da mi je ova nova pozicija potpuna nepoznanica, ali svakako će to biti novo iskustvo koje do sada nisam imao. Mislim da je ova pozicija prije svega čast i obveza prema onima koji su omogućili da je obnašam, dakle mojim biračima. Obveza je svakako i prema drugima koji su kreirali ovakav sastav Doma, odnosno i prema kolegama s kojima ću dijeliti klupe u narednom periodu. Čini mi se da je klima, odnosno želja svih političkih aktera da se nešto učini izražena, pa se nadam da će to polučiti i konkretne pomake. Što se tiče mene osobno i stranke kojoj pripadam, već odavno smo rekli da nećemo biti kočničari pozitivnih procesa i da ćemo činiti sve da se stanje pokrene ka pozitivi, iako ćemo braniti i zastupati naše temeljne principe obećane hrvatskom narodu, kojega zastupamo.

DANI: U sedmici u kojoj razgovaramo iz Ministarstva finansija BiH najavljeno je da je nacrt državnog budžeta pušten u proceduru.

Dva su ovdje zanimljiva pitanja. Prvo je to da je, po zakonu, kompletan budžet već morao biti usvojen. Da li su izbori i promjena vlasti dovoljno dobar izgovor za toliko probijanje ovog zakonskog roka?

LOVRINOVIĆ: Podsjetit ću da su na početku mandata trenutnog saziva Vijeća ministara problemi bili daleko izraženiji i trajali su daleko duže, što, naravno, ne znači da se to mora ponoviti, a ja se nadam i da neće. S obzirom da smo ušli u dinamično vrijeme završetka godine, implementiranja izbornih rezultata i planiranja za narednu godinu i period, hoću vjerovati da ćemo ipak sve stići sukladno zakonskim normama i da ćemo proračun imati već u prvom kvartalu 2015. Informacije kojima raspolažem ovoga trenutka govore da bismo možda i mogli sve završiti do konca 2014. i da će proračun biti upućen Predsjedništvu, koje bi ga trebalo uputiti Parlamentu. No u svakom slučaju postoji volja da se to čim prije učini. Vjerujem da u Parlamentu neće biti većih problema. Koliko sam informiran, proračun je gotovo identičan ovogodišnjem, što bi moglo značiti da problema ne bi trebalo biti.

DANI: Drugo pitanje je vezano za veličinu tog budžeta: znamo da on ostaje 950 miliona maraka. Jeste li vi u Parlamentu bar načelno razgovarali o toj cifri ili ćete ipak čekati da svi u tom lancu, od Ministarstva, preko Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, završe svoj dio posla?

LOVRINOVIĆ: Mi u Parlamentu do sada osim konstituirajuće sjednice nismo imali raspravu niti o jednoj točki, pa tako ni o proračunu za 2015.

Kao što sam već rekao, radi se uglavnom o poznatim činjenicama i ne vjerujem da bi trebalo biti problema, a pogotovo što doista još imamo posla oko uspostave izvršnih tijela vlasti pa i parlamentarnih tijela, tako da bi osobno predložio da veće rasprave ostavimo za kasnije, a da sada stvorimo uvjete da se krene. Na koncu, uvijek postoje mehanizmi da se ponuđeno dogradi tijekom godine, odnosno ozbiljnije raspravi u pripremi proračuna za 2016. Ako su institucije BiH uglavnom mogle izvršavati obveze u protekloj godini sa ovako postavljenim proračunom, ne vidim razloga da ne krenemo. No ako i bude potrebe i zahtjeva za drugačiji pristup utvrđivanju proračuna za 2015., osobno neću biti kočnica, niti klub, kako sam već rekao, u želji da budemo konstruktivni.

DANI: Budžet je bio jedan od, formalnih, razloga zbog kojih su pucale koalicije u prošlom mandatu. Može li se nešto slično desiti i u ovom?

LOVRINOVIĆ: Koliko se ja sjećam, to se dogodilo jedanput, ali, jednostavno, mislim da proračun ne bi trebao biti kamen spoticanja, s obzirom da imamo mnogo važnih pitanja koja odnose sudionika vlasti opterećuju već godinama. Što se nas tiče, zasigurno proračun ne može biti problem, što znači da ćemo imati razumijevanja za sve moguće prijedloge koji se prije svega mogu uklopiti u mogućnosti i koji imaju smisla.

Pojednostavljeno, ne vjerujem da proračun može i treba biti razlog za ozbiljnije probleme u funkcioniranju vlasti, jednostavno, mogućnosti su takve kakve jesu i bitno se, barem u kratkom roku, ne mogu promijeniti.

DANI: Ovaj nacrt budžeta radi Vijeće ministara na odlasku. Vjerujete li da će bar mandatar i kostur novog Vijeća ministara BiH biti poznati do kraja ove godine i da će oni završiti posao oko budžeta?

LOVRINOVIĆ: Da, upravo je to tako i nisam siguran da će do konca godine biti poznat sastav Vijeća ministara, ali ne mislim da je to od neke posebne važnosti jer, kako sam već rekao, bit će mogućnosti za intervencije ako bude potrebito i ako se usuglasi.

DANI: Znamo da će predsjedavajući Vijeća ministara biti iz SDA. Jeste li Vi u HDZ-u zaokružili spisak svojih želja za ministarstva na državnom nivou? Hoćete li dobiti Ministarstvo vanjskih poslova? I šta još očekujete?

LOVRINOVIĆ: Vrlo brzo ćemo imati sjednicu Predsjedništva stranke na kojoj ćemo zasigurno razgovarati i ovim temama. Prije svega, naša pozicija je jasna i principijelna. Pozicije koje pripadaju hrvatskome narodu su pozicije koje mora obnašati legitimni predstavnik, a to je ovoga trenutka lista HNS. Već ranije smo rekli da smo iznimno zainteresirani za Ministarstvo vanjskih poslova zbog poznate činjenice da smo nezadovoljni načinom kako je to funkcioniralo do sada, jer smo potpuno nezadovoljni onim što se naziva predstavljanje hrvatskog naroda u ovoj iznimno važnoj državnoj službi. Dakle, očekujemo da se poštuju potpisani i dogovoreni principi ustroja vlasti onako kako je to otprilike bila praksa i do sada.

DANI: Jeste li unutar koalicije razgovarali i o raspodjeli onih drugih mjesta koja se u državi moraju što prije popuniti? Gori, naprimjer, u RAK-u koji je sad ostao i bez gotovo šestogodišnjeg v. d. direktora, protiv direktora SIPA-e se vodi sudski postupak...

Kako ide podjela tih mjesta?

LOVRINOVIĆ: Što zapravo znači popuna “čim prije”? Pa ta su se mjesta odavno trebala popuniti. Ne očekujete valjda da ono što mjesecima nije moglo biti riješeno, odjedanput bude riješeno. Sigurno je da će se sve rješavati, pa i popune o kojima govorite, što u najmanju ruku zahtjeva ponovan uvid u sve ono što je zatečeno kako bi se rješavalo, a mnoga od tih pitanja i u paketu.

DANI: Da li je “federalni dio” vladajuće koalicije, dakle HDZ BiH, SDA i DF, razgovarao o tome kako ubrzati formiranje vlasti u ovom bh. entitetu?

Znamo da većina kantona još nema delegate za Dom naroda Parlamenta FBiH, što onda koči formiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Bez Doma naroda Parlamenta FBiH nema ni predsjednika FBiH, a onda ni Vlade FBiH...

LOVRINOVIĆ: Principijelno smo u startu zahtijevali da se tragom zakonskih i logičkih odrednica vlast ustrojava od županija, što je i sada naš stav, jer je jednostavno dio iste priče. Koliko znam, već danas, 16. 12., je ostao mali broj županija koje prije svega nisu izabrale izaslanike za Dom naroda FBiH. Insistiramo da se određeni nesporazumi između partnera otklone i da se proces ubrza jer ćemo insistirati u najmanju ruku da proces imenovanja premijera Vlade FBiH i Vijeća ministara bude istodobno. Nema razloga da tako i ne bude, te se nadamo da ti nesporazumi prije svega između DF-a i SDA čim prije budu otklonjeni. Mislim da je veliki dio otvorenih pitanja riješen i očekujemo da se proces ubrza.

DANI: Jeste li se u HDZ-u već dogovorili koga ćete kandidovati za predsjednika Federacije? Zna li se raspored ministarstava u Vladi FBiH?

Premijer je iz SDA, ko će biti HDZ-ov dopremijer? I hoće li on biti i ministar finansija ili će se opet ići na neku kombinaciju tipa “ministar poljoprivrede”, kakva je bila u odlazećoj Vladi?

LOVRINOVIĆ: Već sam rekao da će se vrlo brzo, možda do konca ovoga tjedna, raspravljati na stranačkim tijelima o ovim pitanjima, a prije svega na Predsjedništvu, i sigurno zauzeti stav o našim zahtjevima i o mogućim obnašateljima tih dužnosti. U razgovorima smo posebnu zainteresiranost iskazali za stanje u Ministarstvu branitelja, te pitanje statusa neustavnih ministarstava obrazovanja i kulture. No, vidjet ćemo kakav će se dogovor na koncu postići. Sigurno je jedno, da očekujemo uvažavanje naših prijedloga od strane partnera i vjerujemo da se neće pojaviti nepremostivi problemi.

DANI: Pratite li rasprave koje traju oko izbora direktora Federalne uprave policije? Kakav je i Vaš i stav HDZ-a BiH o tome?

LOVRINOVIĆ: Što se tiče imenovanja koja su u tijeku u FBiH, jasno smo partnerima dali doznanja da je to za nas neprihvatljivo i da tražimo prije svega da se to zaustavi. Zasigurno ćemo tražiti reviziju izvršenih postavljenja, a osobito tamo gdje nije poštovan zakon i predviđena procedura.

DANI: Je li završen dogovor sa SNSD-om oko njihovog učešća u Vladi FBiH u “kvoti” HDZ BiH? Ili će to biti riješeno u Vladi livanjskog Kantona 10?

LOVRINOVIĆ: Žao nam je što se nije imalo više sluha za naš principijelan prijedlog da se vlast pokuša formirati jednoobrazno, zbog bolje funkcionalnosti i zbog toga ne možemo prihvatiti posljedice onoga što bi se moglo događati. Nadamo se da će ipak ovako ustrojena vlast funkcionirati. No, o tom potom. Prema SNSD-u imamo određene obveze i mi ćemo ih ispoštovati onako kako smo dogovorili.

DANI: Po danas objavljenim informacijama, Davor Čordaš ostaje HDZ-ov ministar u Vladi RS-a. Jeste li u stranci analizirali koliko on, odnosno vaši kadrovi zaista imaju utjecaja u tom bh. entitetu? Čordaš je, recimo, bio ministar za raseljene, a Hrvati se, uporno ponavlja banjalučki biskup Franjo Komarica, i dalje ne vraćaju čak ni u Posavinu, koja je tradicionalno njihova... Šta stranka može učiniti da svojim ljudima u RS-u pomogne da budu efikasniji?

LOVRINOVIĆ: Teške su posljedice rata, a osobito pitanja velikog broja prognanih. Veliki problem predstavlja i protok vremena, te nedostatak novca za pomoć u povratku i to kronično. Tek možda unatrag pet, šest godina situacija je barem na političkom planu odnosa predstavnika vlasti u RS-u i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda nešto povoljnija i to pokušavamo pretočiti u konkretne mjere pomoći povratka prognanih i raseljenih. Koliko uspijevamo? Nisam siguran dovoljno. Jedan od načina je i pozicioniranje osobe po našem prijedlogu u Vladi RS-a i to u resoru obnove i povratka, od kojeg očekujemo da pokrene procese što je moguće snažnije. Mislim da su određeni pomaci vidljivi u zadnjih nekoliko godina. Tražit ćemo da se to osnaži i pojača, a za šta postoje pretpostavke. Od iznimne pomoći i značenja je sve ono što sve ove godine radi i čini biskup Komarica i siguran sam da nam on i dalje stoji na raspolaganju kao što sve ove godine stoji na raspolaganju svima koji se žele vratiti.

Prema informacijama kojima ja raspolažem, upravo će 2015. snažnije početi implementiranje sredstava skupljenih putem donatorske konferencije i na drugi način. Veliki problem napravila je katastrofalna poplava, koja je pogodila opet najvećim dijelom prostore povratnika ili prostore gdje se isti trebao dogoditi, pa je dio sredstava preusmjeren i za saniranje tako nastalih šteta. No najveći neprijatelj je i dalje protok vremena i nedostatak novca.

DANI: Šta uopšte uraditi da država ukupno bude efikasnija na svim svojim nivoima? Odnosno, konkretno, pred bh. političare stiže zahtjev iz Brisela da sami sjednu i naprave listu poslova koje će uraditi. Vjerujete li da je to moguće i kako to uopšte napraviti?

Znači li to da bi vlast, čije je formiranje u toku, mogla korisnije potrošiti svoje četiri godine i konačno od BiH mogla početi praviti uređenu državu?

LOVRINOVIĆ: Kada je u pitanju očekivanja koja mi u HDZ-u BiH, odnosno HNS-u imamo, ona su prije svega da se riješi goruće pitanje ustavne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda kao jednog od suverenih. To je zapravo naša najveća obveza i zadaća koju smo obećali našim biračima. Nadamo se da su naši partneri, odnosno svi skupa, shvatili da je to jedini put koji vodi snažnijem i učinkovitijem razvitku države i svih njezinih dijelova. Ako se to tako može reći, ponovno nam je ponuđen razuman prijedlog Europske unije, koji možda po prvi put očekuje i našu kreativnost i snažniju suradnju bez uvjetovanja, ali s obvezama koje su se odnosile na sve pristupnice, no ovaj put bez frustrirajućih obveza. Dakle, šansa je da iskažemo svoju volju da sudjelujemo i radimo na rješavanju nagomilanih problema, u čemu ćemo očito imati i pomoć i razumijevanje. Jesmo li dorasli trenutku? Nadam se, da. Potrebno je uvažavanje i traženje rješenja prihvatljivog svima. Neprincipijelno i nasilničko ponašanje jednog dijela sudionika u vlasti prethodnog perioda, pa i pogreške koje su činili neki predstavnici međunarodne zajednice, samo su nas udaljavali od rješenja, a situaciju dodatno usložnili. Nadamo se da to više neće nikada biti i da ćemo kompromisom i dogovorom, a sukladno Ustavu, tražiti rješenja i ići naprijed. Osobito to očekujem u oblasti snažnijeg pokretanja gospodarstva i traženju rješenja za zamah većeg zapošljavanja.

Pet kandidacijskih lista iz Kluba hrvatskog naroda - izabrani su Zdravko Bešlić i Tomislav Mandić. Jedna lista zastupnika srpskog naroda - izabran je Slobodan Tomić. Iz ovog kantona u Domu naroda neće biti predstavnika bošnjačkog naroda.

Diskutirali smo o tome prije 2 mjeseca, mislim da je Raguž u Sarajevu imao skoro 30.000 glasova. Neuspjeo pokušaj instaliranja novog Komšića, ne vidim potrebu za nekom velikom analizom broja glasova.

Čović:

Stari Grad: 76