Wikipedija na "srpskohrvatskom" gepardovim korakom došla je do skoro 158 000 članaka i tako nas prešišala. Iskoristila je prednost što može kopirati tekstove s "bosanskog", hrvatskog i srpskog projekta. Sve do travnja 2014. znatno je zaostajala za našom inačicom.

https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias

Prema trenutnim podacima najviše članaka ima engleska inačica (4 492 892), srpska je na 27. mjestu (244 674), "srpskohrvatska" na 38. (157 606), hrvatska na 40. (144 802), a "bosanska" (bošnjačka) na 69. (49 661).

http://stats.wikimedia.org/wikimedia/sq ... akdown.htm

Po statistici čitatelji u Hrvatskoj najviše rabe englesku inačicu (58.9%), slijede hrvatska (31.2%), "bosanska" (3.1%), njemačka (1.3%), "srpskohrvatska" (1.1%) i ostale (4.4%). U Srbiji je najposjećenija engleska inačica (51.4%), slijede srpska (31.9%), "srpskohrvatska" (6.1%), hrvatska (2.7%), mađarska (1.1%), portal (?, 1.0%), "bosanska" (1.0%) i ostale (4.8%). U Crnoj Gori je situacija sljedeća: englesku inačicu rabi 46.5% čitatelja, srpsku 30.0%, "srpskohrvatsku" (7.9%), hrvatsku (5.7%), rusku (3.0%), "bosansku" (1.9%), portal (?, 1.0%) te ostale (4.0%). U Makedoniji englesku inačicu rabi 65.7%, makedonsku 15.3%, srpsku 4.9%, portal (?) 2.1%, hrvatsku 1.9%, albansku 1.7%, tursku 1.2%, "srpskohrvatsku" 1.2%, bugarsku 1.0% te ostale 5.0%. U Sloveniji je prva engleska inačica (60.1%), slijede slovenska (30.3%), njemačka (2.0%), hrvatska (1.9%), talijanska (1.2%) te ostale (4.5%). U Bosni i Hercegovini najviše se posjećuje engleska inačica (47.5), slijede hrvatska (23.8%), srpska (11.2%), "bosanska" (8.1%), "srpskohrvatska" (4.1%), njemačka (2.0%) te ostale (3.3%).

Kao što vidite u BiH je nakon engleske najpopularnija naša inačica, što govori da sam u pravu kad tvrdim da je naša najkvalitetnija od ove četiri na našem makrojeziku. Imamo npr. od svih inačica najviše članaka o američkim domorocima (više nego engleska!) i najviše o vaterpolskim reprezentacijama.

Wikipedija na "bosanskom" (bošnjačkom) jeziku pokrenuta je 12. prosinca 2002. godine. "Srpskohrvatska" inačica nastala je prva, 16. siječnja iste godine, s tim da je 2005. nekoliko mjeseci bila zaključana. Naša je inačica pokrenuta isti dan kad i srpska, 16. veljače 2003. Isprva se na srpskoj inačici rabilo samo ćirilićno pismo, a 2006. uveden je softver pomoću kojega čitatelj sam može birati pismo, ali ne može odraz jata. Na srpskohrvatskoj inačici ne postoji softver te je svejedno kojim ćete pismom pisati, ali prevladava latinica. Na bošnjačkoj inačici nema ćirilice iako je ona službeno pismo jezika. To je slučaj zbog nemogućnosti prebacivanja stranih imena. Na srpskom je Njujork-Њујорк, a na bošnjačkom New York-Њујорк. Više je puta pokrenut zahtjev za pokretanje crnogorske inačice, ali svaki put je odbijen jer bi to bila peta inačica na istom makrojeziku, crnogorski jezik nema svoj ISO kod i kao svoj materinski jezik drži ga tek nešto manje od 230 000 državljana Crne Gore.

Lijepo je pročitati da ni sami Bošnjani ne vjeruju svojoj wikipediji... Bosanska wikipedija je djelo trolova.

Hajde što svako može uređivati wikipediju kako mu se ćefne. Problem su i podaci koji su stari i po nekoliko godina (neaužurnost podataka).

Usporedi taj problem s neažurnošću enciklopedija, s time da je Wikipedija besplatna, a neka prvoklasna enciklopedija i nije baš jeftina.

Wikipedija kao cjelina je posustala.
Neki ljudi su banirani, a na raznoraznim wikicama imaš svega i svačega.
Što se tiče ove srpskohrvatske, netko je vježbao copy-paste...

Iskreno,ja najvise koristim srpsku vikipediju,posto najvise trazim demografske podatke ona mi je onako najbolja sto se toga tice.
Ali koristim i ostale.

Čime se vi bavite,jbt.Pazi izraz:Makro jezik.
Hahahaha....Makro jezik,vikipedija...
Jel ovooo od one ruske gudre,Krokodil,lažni heroin??

Jedini projekt za čije sastavljanje ti trebaju tri tipke.

Wikipedija ?! Može je uređivati i piskarati po njoj i onaj manijak austrijski Fricl,pisati svoje naučne članke o incestu,pod uslovom da mu je dostupan internet.
Wikipediju čitam samo što bi mogli biti od koristi nešto oz agronomskih savjeta. Ukucan wiki malina wiki višnja,do koje nadmorske visine mogu je posaditi.
Političke i istorijske teme ne čitam. Suviše su tendenciozni i lažljivi.

Imaš takvih pogotovo po zapadnim wikipedijama velikih jezika. Samo to upakiraju u "prava proganjane manjine" pa promičedu ka zdravo ponašanje. Recimo, zagovaratelji onih spolnih nastranosti , znate o kojima govorin. Nemojte in pisat pravo ime pod kojin nastupadu da ne biste stvarali probleme ovom forumu . Radije govorite o zagovarateljima spolnih nastranosti, pa neka se oni šta se mažedu izmetom mislidu.


Točno. Kako napriduju trišnje



To pri svega vridi za zapadnjačke wikipedije.

Wikipedia laže. Višnje mi se nisu primile iako sam ih zasijao na 900 mnv a piše na wikiju mogu se uzgajati i do 1000 mnv. Jedino sam zadovoljan prinosom maline i jagode,koje nikad nisu podbacile rodom.

Bitno je na kojoj je to zemljopisnoj širini i položaju, jesu li zaštićeni gorjem ili ne.
Nije isto jesi li posadio na Riliću ili Ivančici.