POTVRĐENO PISANJE HMS-A: HRT pokreće ozbiljno dopisništvo u Mostaru
Objavljeno 05.03. - 16:11

Jedan od prvih poteza novoga vodstva HRT-a trebalo bi biti osnivanje ozbiljnog dopisništva HRT-a u Mostaru uz prisutnost i u Sarajevu, navodi zabranjeni list čime je potvrđeno pisanje Hrvatskoga Medijskog Servisa.

zagrebački dnevni list se u tekstu poziva na dobro upućen izvor.

„Moj cilj je da HRT bude upravo ono što mu samo ime govori – hrvatska radiotelevizija“, rekao je novoizabrani v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić.

Podsjetimo 2014. godine bivši glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman ukinuo je dva dopisništva u BiH ono u Mostaru i Sarajevu čime su u programu HRT-a marginalizirane teme iz BiH. Istodobno Hrvatima u BiH je zabranjeno u sklopu javnoga RTV sustava BiH osnovati javni RTV servis na hrvatskome jeziku, piše Hrvatski Medijski Servis.

Novoizabrani v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić se u svom dosadašnjem novinarskom i uredničkom radu na HRT-u pokazao kao izvrstan poznavatelj prilika u BiH. Istodobno Kovačić je predavač na Studiju novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, podsjeća Hrvatski Medijski Servis./HMS/

PETIR: Ne plaćajte pretplatu sve dok se ne uspostavi i hrvatski javni rtv kanal
Objavljeno 04.03. - 23:31

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica HSS-a Republike Hrvatske, Marijana Petir ovog je tjedna, zajedno s kolegama zastupnicima Ivanom Maletić i Davorom Škrlecom, gostovala u TV emisiji “Iz srca Europe”.

Zastupnici su s voditeljem Alenom Legovićem razgovarali o najaktualnim temama, među kojima je i položaj Hrvata u BiH.

Govoreći o pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini, Marijana Petir je naglasila kako su Hrvati u BiH konstitutivni narod samo na papiru te kako su Hrvati iz pojedinih područja Federacije i Republike Srpske gotovo nestali.

Zastupnica Petir je također naglasila kako u potpunosti podržava politiku HSS-a u BiH i HDZ BiH te njihov poziv pretplatnicima nacionalne televizije da ne plaćaju TV pretplatu dok se ne osiguraju kanali na jezicima sva tri konstitutivna naroda, prenosi Dnevnik.ba.

U tom smislu zastupnica Petir je podnijela i amandmane na Izviješće o napretku BiH o kojem se ovih dana raspravlja u Europskom Parlamentu./HMS/

Bošnjaci negoduju protiv kanala na svom jeziku kako predlaže ministar Dalipagić u novom Prednacrtu zakona o javnim servisima. Ima li igdje u svijetu da netko ne želi biti informiran na svom jeziku, uz to da drugom suverenom narodu to isto pravo brani?

Kanala na našem jeziku ima koliko ti Bog hoće. Privatnih. Na kojem je jeziku FTV?

Hrvatska riječ se ne da i ne može zaustaviti. I bit će ovoga sve više.

Bilo bi korisnije ukinuto sarajefsko dopisništvo zamijeniti travničkim, nego li ponovno otvarati u Sarajvu. Iz Travnika lako potegnuti i do Banja Luke i do Sarajeva, a za razliku od Sarajeva radi se o gradu sa značajnim udjelom Hrvata i središtu regije koja je većinski hrvatska.

Završeno testiranje – uskoro kreće Naša TV

Dugo najavljivani i više puta odgađani medijski projekt Naša TV konačno bi ovih dana trebao početi emitirati program. Portal StarMo saznaje kako bi se prvi programski sadržaji nove televizije sa sjedištem u Mostaru trebali početi emitirati već danas, 7. ožujka 2016. godine.

Da je početak službenog prikazivanja vrlo blizu svjedoči i najavljena konferencija za novinare Naše TV u srijedu, 9. ožujka, na kojoj će se javnosti obratiti glavna i odgovorna urednica NTV Hloverka Novak Srzić, direktorica Željka Kvesić i izvršni direktor Ivan Cigić.

Naša TV će posuđivati i neke od programskim sadržaja Nove TV iz Zagreba s obzirom na to da je o tome sklopljen dogovor između ove medijske kuće i hrvatske TV postaje s nacionalnom koncesijom. Naša TV za početak planira emitirati jednu emisiju magazinskog programskog sadržaja, te nekoliko posebnih programskih projekata. Može se pohvaliti i kvalitetnom snimateljskom i montažerskom ekipom koju čine nekadašnji kadrovi HRT-a, te bivši zaposlenici lokalnih TV postaja HTV Mostar i HTV Oscar C.

Osim iskusnih novinara, redakciju televizije čine i talentirani studenti novinarstva Sveučilišta u Mostaru.

Našu TV osnovali su poduzetnici iz Hercegovine, a testni program je počeo prije nekoliko tjedana.

SBK nije vecinski hrvatski kanton.

KARAMATIĆ: Podržati ovakav javni rtv servis predstavljao bi čin izdaje Hrvata

Objavljeno 18.03. - 22:09

Mario Karamatić

Zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz kluba Hrvatskog naroda i predsjednik HSS BiH Mario Karamatić u intervjuu za portal politika24.net govorio je o procesu uspostave kanala na hrvatskom jeziku, te otkrio koji su slijedeći koraci, prijedlogu o uspostavi tri kanala na tri jezika na BHRT_u koji je inicirao, te o radu i značaju osnivanja Naše tv koja je počela s emitiranjem programa 14. ožujka, prenosi Hrvatki Medijski Servis.

Karamatić očekuje kako će Nacrt izmjena i dopuna zakona o javnom rtv servisu BiH koji predviđa uspostavu tri kanala na tri jezika konstitutivnih naroda s produkcijskim centrima u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci biti opstruiran od bošnjačkih članova Vijeća ministara.

-Što se tiče blokade od strane političkih predstavnika Bošnjaka ona je u jednom trenutku bila prevladana, ali onda su se javili povampireni duhovi sarajevske čaršije i SDA je sukladno dobrom starom običaju promijenila stav, te su danas protiv rješenja koje su do jučer podržavali. Ono što meni osobno smeta je kako može biti moguće da je nekome interes da onaj drugi nešto nema. S druge strane, takav stav bošnjačkih političara Hrvatima šalje više nego jasnu poruku kako nas vide i kako zamišljaju jednakopravnost, kaže Karamatić.

Upitan u kojoj mjeri rezolucija Europskog parlamenta koja između ostalog traži uspostavu kanala na hrvatskom jeziku u BiH može pomoći Karamatić kaže kako je Rezolucija Europskog parlamenta obvezujuća za sve države članice, kao i za sve države koje apliciraju za članstvo u EU.

– Činjenica je na žalost i to da bošnjački predstavnici ulažu ogromnu energiju u uvjeravanje samih sebe kako to što piše u Rezoluciji tamo ne piše. Kada bi samo dio te energije uložili u rješavanje životnih problema ova zemlja bi bila vrlo ugodno mjesto za život, ističe.

Karamatić smatra kako je Naša tv , koja je počela emitirati program 14. ožujka osvježenje.

– Na TV­-u sada možete vidjeti i pozitivne priče iz krajeva gdje su Hrvati u većini. Godinama se hrvatski krajevi, a navlastito Hercegovina, preko javnih TV servisa prikazuje kao leglo fašizma i kriminala a Naša tv zorno pokazuje da to ni izbliza nije tako. Sada su konačno hrvatski krajevi Hercegovine, zahvaljujući Našoj tv, prikazani onako kako i zaslužuju, a zahvaljujući TV Kiss i hrvatski predjeli Središnje Bosne su medijski dobro pokriveni, te iz današnje perspektive to izgleda i jeste puno bolje nego prije godinu­dvije, ističe Karamatić.

Što se tiče uspostave hrvatskog kanala u sklopu Javnog RTV servisa Karamatić kaže kako se od njega neće odustati.

– A ukoliko u tomu ne uspijemo ne mogu pronaći niti jedan logičan razlog da bilo koji politički predstavnik Hrvata podrži postojanje javnog rtv servisa u ovom obliku kakav je sada. To bi jednostavno bio čin izdaje svoga naroda. Bez i hrvatskih ruku u Vijeću ministara i Parlamentima Javni RTV servis ne može egzistirati a mi nemamo nikakvog razloga da ga u ovom obliku podržavamo. Mislim kako je to sve jasnije i jasnije svima u ovoj zemlji, kaže Zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz kluba Hrvatskog naroda i predsjednik HSS BiH Mario Karamatić./HMS/

HSPF OSUDIO GOVOR MRŽNJE “Bošnjački intelektualci” ugledali Smiljka Šagolja na novinarskoj školi u Splitu
Objavljeno 20.03. - 11:53

Suad Kurtćehajić, predsjednik “Foruma bošnjačkih intelektualaca”
Tema o pokretanju hrvatskog rtv kanala po tko zna koji put postala je aktualna usvajanjem prijedloga izmjena Zakon o javnom RTV servisu u BiH.

Najbučnije je o tome govori „Forum bošnjačkih intelektualaca“ koji je u četvrtak, 17. ožujka 2016. godine održao javnu tribinu na temu: „O zahtjevu za uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku na Federalnom i BHTV1 javnom servisu“. Intelektualci kroz tribinu objašnjavaju koliko su Bošnjaci ugroženi hrvatskim zahtjevom za izražavanjem na materinjem jeziku, a s tribine je poslan jasan zaključak i poruka kako bošnjački intelektualci ne smiju dopustiti kanal na hrvatskom jeziku.

Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) najoštrije osuđuje izjave Mustafe Šišića, dipl. politologa i političkog analitičara i Suada Kurtćehajića, predsjednika “Foruma bošnjačkih intelektualaca”, kao i ostalih sudionika, iz čijih se govora mogu čuti elementi govora mržnje koji potiču na etničku netrpeljivost, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Budući da intelektualac Šišić poziva da se napravi analiza sadržaja trenutnih javnih servisa i zaposlene strukture u tim medijima, htjeli bismo ga upoznati s tim da je zastupljenost Hrvata i hrvatskog jezika u informativnom programu FTV-a, poražavajućih 7,4%, te da je hrvatskih zaposlenika, u javnom servisu BiH 10,4%. Također, gospodin Šišić kroz svoj govor spominje izokrenuto ratno javno mnijenje i širenje mržnje, da bi se on sam, dvadeset godina nakon rata služio notornim lažima i prikrivenim govorom mržnje. Nadalje, dotiče se hrvatskih novinara, poput Smiljka Šagolja i osim što ih omalovažava, o njima širi i neistine. Usput bi ga htjeli upoznati i s tim da Smiljko Šagolj ne predaje u novinarskoj školi u Splitu, kao što to tvrdi Šišić, jer prije svega ta ista škola ne postoji, a gospodin Šagolj je preminuo 13. kolovoza 2013. u Splitu, navodi se u priopćenju Hrvatskog Hrvatskog studentskog politološkog foruma.

HSPF u priopćenju navodi kako Šišića toliko guši i obmanjuje nacionalno slijepilo dok govori o Herceg – Bosni, koja više od desetljeća nema granice o kojima on govori, a te očito da granice postoje samo u njegovoj glavi i u glavama sličnih njemu. Iz čega proizlazi stav kako su Hrvati zaslužni za mentalnu agresiju koju on osjeća, te da su izravno krivi za ratom podijeljeni Mostar?

-Budući da je BiH ustrojena po etnopolitičkom principu po kojem su njezine tri etnonacije, a ne građani (konstitutivna naroda) politički subjekti, ne vidimo razloga zašto ne bi mogao biti uspostavljen kanal unutar javnog servisa na hrvatskom jeziku. To isto važi i za Bošnjake. Nacionalni jezik je ključna identitetska komponenta pa se sprečavanje uspostave kanala na materinjem jeziku može opravdano smatrati diskriminacijom. Sloboda izražavanja i pravo koje iz nje proističe je nešto što ne bi smjelo biti osporavano. Različite interesne grupacije građanskog društva – konfesionalne, etničke, profesionalne i slične – mogu ako to žele osnivati svoje medije i razvijati instrumente za artikulaciju svojih interesa. Primjere za to možemo naći u Belgiji i Švicarskoj koje su, slično kao i BiH, federativnog državnog uređenja.

Na koncu želimo postaviti pitanje, hoće li zaista netko svojim uvjerenjima i ciljevima zabraniti ili poput „Foruma bošnjačkih intelektualaca“ ne dopustiti uspostavu programa na hrvatskom jeziku?, pitaju se u Hrvatskom studentskog politološkom forumu

Ovim putem pozivaju sve hrvatske predstavnike u institucijama vlasti na svim razinama da se aktivno zauzmu za rješavanje ovog pitanja, koje je jedno od interesnih područja Hrvata iz Bosne i Hercegovine./HMS/

Najbučnije je o tome govori „Forum bošnjačkih intelektualaca“ koji je u četvrtak, 17. ožujka 2016. godine održao javnu tribinu na temu: „O zahtjevu za uvođenje TV kanala na hrvatskom jeziku na Federalnom i BHTV1 javnom servisu“. Intelektualci kroz tribinu objašnjavaju koliko su Bošnjaci ugroženi hrvatskim zahtjevom za izražavanjem na materinjem jeziku, a s tribine je poslan jasan zaključak i poruka kako bošnjački intelektualci ne smiju dopustiti kanal na hrvatskom jeziku.

BHRT pred potpunim financijskim kolapsom, gubitak samo u prošloj godini 5 milijuna KM
Objavljeno 30.03. - 23:17

Upravni odbor BHRT usvojio je na današnjoj sjednici izvještaj o radu i poslovanju za prošlu, te financijski plan za ovu godinu, a nakon održane sjednice javnosti je upućeno alarmantno prioćenje za javnost, potpisano od strane predsjedavajućeg ovog odbora, Esada Gotovuše, u kojem stoji:.

‘Ocijenjeno je da je 2015. bila najteža godina otkako je oformljen javni medijski servis Bosne i Hercegovine u ovom obliku. Prošla godina završena je s poslovnim gubitkom koji prelazi 5 milijuna KM, uprkos drastičnim mjerama štednje na svim stavkama, uključujući i značajno smanjenje broja uposlenika.

Izradu financijskog plana za 2016. godinu pratilo je niz nepoznanica zbog nastavka trenda drastičnog urušavanja prihoda od RTV pristojbe. Prihod BHRT od pristojbe, koju prikupljaju telekom operateri, za prva tri mjeseca ove godine manji je za 860.000 KM u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Zbog stalnog pada prihoda, BHRT nije više u mogućnosti izvršavati svoje obveze prema dobavljačima. Pad naplate RTV pristojbe uzrokovao je, između ostalog, i velika dugovanja Federalne RTV i RTRS prema BHRT.

Ovakvo financijsko stanje vodi BHRT u potpuni financijski krah ukoliko nadležne vlasti hitno ne prihvate novi model naplate RTV pristojbe. Jedan model upućen je u travnjuprošle godine, a najnoviji će biti razmatran na sutrašnjoj sjednici Komisije za promet i veze Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine’, stoji u priopćenju Upravnog odbora BHRT-a./HMS/

Neka uzmu od zlatnih ljiljana, šehida i prebace njima. Problem je što novca više nema.