Američka veleposlanica obećala pomoć mostarskom Aluminiju, posjetila i EP HZ HB
Objavljeno 30.09. - 14:56

Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen E. Cormack, u pratnji svojih najbližih suradnika, boravila je danas u službenomu posjetu Aluminiju , gdje su ju ugostili v.d. direktorice Društva Ružica Udovičić i v.d. izvršnoga direktora za ekonomsko-financijske, knjigovodstvene i komercijalne poslove Marinko Ostojić Sušac,javlja Hrvatski Medijski Servis.

Izrazivši zadovoljstvo zbog iskazanoga zanimanja za Aluminij, direktorica Udovičić upoznala je veleposlanicu s činjenicom kako je postojeća uprava dužnost preuzela 18. ovoga mjeseca, pojasnivši joj pritom stanje u kojemu se Aluminij nalazi, u smislu poteškoća, ali i mogućnosti koje su za tvornicu otvorene u budućnosti.

Američka je veleposlanica sa zanimanjem pratila izlaganje članova Uprave Aluminija o stanju u tvornici te im ponudila pomoć u uspostavljanju kontakata s institucijama koje imaju mogućnost pomoći mostarskoj tvornici u nadvladavanju nagomilanih poteškoća i u postupku restrukturiranja Društva.

Nakon radnoga susreta u Aluminiju, Cormack je otišla u posjet JP Elektroprivredi HZHB koja je, podsjećamo, godinama već najvećim opskrbljivačem Aluminija električnom energijom, ali i jednim od najvećih potraživača, u smislu nagomilanih dugovanja.

Obilazak ovih dvaju poduzeća u istomu danu, u Aluminiju je doživljen kao pozitivna i ohrabrujuća poruka iz visokih diplomatskih krugova, u smislu nastojanja za prevladavanjem brojnih poteškoća i upornoga rada na oporavku Aluminija.

Cormack u EP HZ HB

Maureen E. Cormack veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u BiH sa suradnicima boravila je u radnom posjetu Elektroprivreda HZHB. U sjedištu poduzeća u Mostaru održan je radni sastanak s v.d. generalnoga direktora Marinkom Giljom i članovima Uprave, a teme razgovora bile su aktualno stanje u Elektroprivredi HZHB, planovi poslovanja, kao i stanje u elektroenergetskom sektoru BiH.

Zahvalivši na današnjoj posjeti, v.d. generalnoga direktora Marinko Gilja upoznao je goste s raspoloživim kapacitetima ovoga poduzeća posebice onim proizvodnim, te razvojnim projektima Elektroprivrede HZHB u prvome redu na području obnovljivih izvora energije koji su od strateške važnosti za ovo poduzeće, ali i prostore na kojima djeluje.

Na sastanku se razgovaralo i o potrebi stvaranja kvalitetnijih pretpostavki za realizaciju kapitalnih investicija u energetskom sektoru koje su izvrsna prigoda za gospodarski napredak u BiH./HMS/

Uz bolje ugovore i razumijevanje države Aluminij ima šansu



Prva žena na čelu mostarskoga Aluminija, na dužnost v.d. direktorice Društva imenovana 18. rujna ove godine, nakon što je tvorničko Nadzorno vijeće otkazalo povjerenje prethodnomu sazivu Uprave, odabrala je Dnevni list za svoj prvi službeni intervju, otvoreno progovorivši o stanju u kojemu se Aluminij nalazi, izazovima s kojima se njezina uprava susreće, ali i o planovima za spas i oporavak tvornice bitne za državu Bosni i Hercegovinu, ali posebno za ovu regiju.

Obično se ‘novoj vladi’ daje 100 dana za prilagodbu na stanje koje zatekne svojim dolaskom, no ne vjerujem kako ste Vi imali taj luksuz kada ste imenovani. U kakovu ste stanju zatekli Aluminiji nakon što ste postali direktoricom Društva?

- Doslovce, nismo imali niti 100 minuta. Odmah po završetku sjednice na kojoj smo imenovani, dakle 18. rujna, negdje oko 15 sati, krenuli smo sa zbrajanjem podataka, kako bismo čim prije dobili stvarno stanje na uvid. Bili smo svjesni ozbiljnosti stanja, ali moram kazati da nas je uvid u dokumentaciju, koju smo prikupljali i analizirali sljedećih nekoliko dana iznenadio. Aluminij je bio potpuno blokiran, s minimalnim zalihama sirovina, opterećen višemilijunskim dugovanjima koja iznose cca 270 milijuna KM prema povjeriteljima i bankama, a koja su nagomilana proteklih godina. Također, moram istaknuti kako navodi prethodne Uprave o ostvarenomu pozitivnom rezultatu na polugodištu nisu istiniti. Nažalost, na polugodištu kao i u sljedeća dva mjeseca njihova rada iskazan je negativan poslovni rezultat koji je, u prvomu redu, posljedicom nerealnoga iskazivanja vrijednosti zaliha sirovina, kao i vrijednosti gotovih proizvoda na skladištu.

Na odgovornomu ste položaju nešto više od dva mjeseca, jeste li zajedno s ostatkom Uprave načinili plan izlaska iz krize i što on konkretno podrazumijeva?

- U ovomu smo kratkom vremenu uspjeli postići određene dogovore s rukovodstvom Elektroprivrede HZHB, uspjeli smo dogovoriti deblokadu računa i kontinuiranu dopremu sirovina, sve kako bi osigurali nesmetan proizvodni proces. Osiguravši stabilnost proizvodnje, krenuli smo u ostvarivanje kontakata s novim kupcima i dobavljačima, sve s ciljem postizanja optimalnih cijena za Aluminij, jer uvjeti iz određenih ugovora koje smo naslijedili su dosta loši i mora ih se revidirati.

Naslijedili smo štetne ugovore

Navodno su iza bivše uprave ostali pojedini štetni ugovori? Ako je to istina, na koji način se može sanirati ta šteta kada je potpis već stavljen?

- Istina je kako su sklopljeni ugovori koji ne mogu biti opravdani ni ekonomski ni razumski i na nama je teret nositi se s tim problemom. No, u svemu postoji određeni manevarski prostor pa i u tomu i, uvjerena smo, iznaći ćemo barem donekle povoljno rješenje za premostiti ovo razdoblje pred nama. U međuvremenu, u nastanku su dugoročni planovi, u kojima radimo zaokret, a najočitiji će biti u izbacivanju svih nepotrebnih posrednika odnosno u izravnoj komunikaciji kako s zainteresiranim kupcima naših proizvoda, tako i s dobavljačima svih sirovina. Cilj je postići što bolju premiju koja se dodaje na tržišnu cijenu Londonske burze metala (LME). No, da se vratim na naslijeđeno, zanimljivo je da su svi ugovori s kupcima naših proizvoda revidirani na način da su snižene premije i potpisani određeni ugovori pod izrazito nepovoljnim uvjetima za 2016. i 2017. godinu, premda je rok za njihovo ugovaranje bio sami kraj godine. Spomenuti ugovori potpisani su nakon održavanja Skupštine dioničara Društva (24. kolovoza 2015.), na kojoj su imenovani novi članovi Nadzornog vijeća i na kojoj je odbijeno Financijsko izviješće o poslovanju. Aluminij trenutačno nosi teret i plaća cijenu takovih izrazito loših poslovnih poteza. Ali o tomu će svoje kazati mjerodavna državna tijela.

Ukratko, hoće li Aluminij izići iz krize i opstati ili je prerano za odgovor na taj upit?

- Prostora i načina sigurno ima, ali ne ovisi isključivo o Upravi i o djelatnicima Aluminija. Bez aktivnoga uključivanja države, bojim se da nećemo uspjeti. Na Aluminiju i našim kupcima ostaje žurno poraditi na korigiranju spomenutih ugovora, a na Vladama FBiH i Republike Hrvatske aktivno se uključiti u rješavanje stavki bitnih za Aluminij, a koje su u njihovoj mjerodavnosti. Tu, u prvomu redu, mislim na opskrbu električne energije i nagomilanoga dugovanja prema EPHZHB. Potpisivanjem Aneksa 8, Vlada FBiH se obvezala subvencionirati proizvodnju aluminija, koja bi trebala biti jednom od strateških točki državnoga plana gospodarskoga oporavka i razvitka. To smatramo jednom od bitnih točaka u razgovorima s Vladom, a čijim rješavanjem se stvaraju preduvjeti za dugoročni opstanak i razvitak Aluminija.

Doima se kako je nabava električne energije vječiti problem Aluminija, trenutačno je dugovanje oko 130-140 milijuna maraka, ukoliko se ne varam. Na koji način se može dugoročno riješiti taj problem?

- Trenutačno radimo na konceptu rješavanja toga problema, jako bitnoga za obadva poduzeća. Ostvarili smo dobre kontakte i imamo jako dobru suradnju s trenutačnom Upravom EPHZHB. O tomu će biti riječi kasnije, sada je još uvijek prerano govoriti, jer u ovomu slučaju konačno stajalište još uvijek nije usuglašeno.

Otkud planirate osigurati sredstva za pokretanje ugašenih ćelija?

- Ostvarili smo uspješan kontakt s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvitak koji su iskazali zanimanje za uključivanje u postupak restrukturiranja poduzeća, ali i u financiranje obrtnih sredstava za Aluminij te financiranje podizanja proizvodnje na puni kapacitet. Razgovori su u tijeku. Bez kreditnih zaduženja, nema vraćanja proizvodnje na puni kapacitet, a to nam je nužno. Postoji još jedna opcija o kojoj je prerano govoriti u ovomu trenutku.

Nije vrijeme za prodaju Aluminija

Imaju li radnici razloga za strah? Pitam iz razloga jer je Vlada FBiH prije nekoliko mjeseci najavila kako će ‘Aluminij malo ušminkati i potom prodati’. Kao razlog za takvu odluku naveli su da je tvornica dovedena u neodrživo stanje… Je li prodaja Aluminija doista realna opcija i što u tom slučaju mogu očekivati radnici? Svjedoci smo brojnih propalih privatizacija u BiH.

- Prodaja Aluminija nije u mjerodavnosti Uprave, već njegovih vlasnika, ali smatram kako to u ovomu trenutku nije preporučljivo. Zbog trenutačnoga stanja ne može se postići realna vrijednost i postoji opasnost, kao u brojnim drugim slučajevima privatizacije, da Aluminij ne dobije odgovornoga vlasnika koji će osigurati nastavak proizvodnje.

U kakvom su stanju proizvodni pogoni? Postoji li mogućnost širenja kapaciteta? Bilo je medijskih napisa kako će Aluminij s novim partnerima oformiti pogon za završnu obradbu metala? Je li to u sadašnjoj situaciji realno očekivati?

- Činjenica je kako već godinama nisu ulagana sredstva u nova osuvremenjivanja, a ona su u aluminijskoj industriji nužna, jer se samo time održava konkurentnost na tržištu. Međutim, tu Aluminij ipak nije zakasnio jer je u godinama prije krize izvršio osuvremenjivanje svoja tri najveća pogona: Anoda, Elektrolize i Ljevaonice. Strategija BiH bi morala biti smanjivanje izvoza primarnih proizvoda i proizvodnja višega stupnja finalizacije. Mi u ovomu trenutku moramo razmišljati o stabilizaciji i dugoročnoj održivosti poslovanja tvornice, a usporedo, s obzirom na infrastrukturne preduvjete, možemo planirati i raditi na izgradnji takovih pogona, uz uključivanje drugih ulagača, pod jasno određenim uvjetima od kojih bi korist imao i ulagač i Aluminij d.d. Mostar.

Kakvi su trenutačni tržišni parametri u aluminijskoj industriji i postoje li procijene budućih tržišnih kretanja koje nude optimizam za mostarsku tvrtku?

- Aluminij je ciklična industrija, a trenutačno smo na donjoj granici ciklusa. Stoga, dostupne informacije upućuju na oporavak tržišta i na pozitivne trendove kada je u pitanju ova industrija. Aluminij, kao sirovina, već dugi niz godina bilježi stabilan porast potrošnje. Prognoze su ipak prognoze, a na nama je iznalaziti najbolje mogućnosti za djelovanje u okolnostima koje svjetsko tržište nameće, a o tim sam Vam mogućnostima prethodno govorila.

Vizija budućnosti Aluminija?

- Ukoliko bude razumijevanja i strateškoga gospodarskog razmišljanja u državi i sredini u kojoj djelujemo, ukoliko potencijal koji Aluminij ima bude ponovno prepoznat, ne sumnjam kako ćemo ponovno biti istinskim pokretačem razvitka i rasta i, što je našim radnicima i sugrađanima najbitnije, čuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta.

Odobrena privatizacija Aluminija, HT-a, BH Telekoma...

Vlada Federacije dala je suglasnost na Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine s Planom privatizacije za 2016. godinu.



Vlada Federacije dala je suglasnost na Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine s Planom privatizacije za 2016. godinu.

Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH zadužena je da pripremi Plan privatizacije, s prijedlozima modela i načina privatizacije za osam gospodarskih društava iz treće kategorije.

U Plan privatizacije poduzeća za 2016. godinu uključeno je šest od osam poduzeća. To su Bosnalijek, Energopetrol, Energoinvest, Aluminij iz Mostara, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje.

Na osnovu Reformske agende Planom privatizacije za 2016. godinu predviđena je i priprema za prodaju dijela kapitala telekom operatera, odnosno priprema za eventualnu privatizaciju BH Telecoma i HT-a Mostar, prenosi "federalna.ba".

http://bljesak.info/rubrika/business/clanak/elektroprivreda-nije-otpisala-dug-aluminiju/1517441

SIPA U ALUMINIJU: Istražuje se poslovanje bivšeg menadžmenta?!
Objavljeno 28.08. - 22:58

Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) proteklih su dana temeljito pročešljali poslovnu dokumentaciju tvornice „Aluminij” Mostar, odnosno, na desetke ugovora koje je bivši menadžment potpisivao s poslovnim partnerima.

Kako „Slobodna Bosna“ neslužbeno doznaje, nakon višednevne istrage u „Aluminiju“ inspektori SIPA-e će izvješće podnijeti Tužiteljstvu BiH, a navodno su utvrđene brojne nepravilnosti u poslovanju s povlaštenim dobavljačima.

„Slobodna Bosna“ je u posljednje dvije godine detaljno pisala kako je hercegovački tajkun Marijan Primorac, vlasnik kompanije Primorka iz Širokog Brijega, zagospodario mostarskom tvornicom, otkako je 2013. započeo suradnju s „Aluminijem“.

Koristeći vješto tešku financijsku situaciju u kojoj se mostarska kompanija nalazila Primorac je, navodno ponajviše zahvaljujući svojoj galantnosti, začas „stekao povjerenje” pojedinih članova Uprave, koji su ga predstavljali kao spasitelja poduzeća.

Vrlo brzo je preuzeo strateške ugovore i nametnuo se kao ključni dobavljač najvažnijih sirovina, bez kojih nema proizvodnje aluminija. Visoka zarada koja mu je takvim aranžmanima omogućena, dovest će Primorca u situaciju da kao njihov poslovni partner menadžmentu “Aluminija” posuđuje 2,5 milijuna KM za isplatu plaća radnicima.

Nakon što je (u vrijeme Platformaške vlast) u svibnju 2014. na poziciju direktora “Aluminija” postavio Nikicu Ljubića (nećaka svoje supruge), Primorac je za nepunu godinu dana uspio preuzeti potpunu kontrolu nad najvećom mostarskom tvornicom.

Tvrtke u vlasništvu Marijana Primorca ranije su “Aluminiju” isporučivale plin i petrol koks, ali je poslovna suradnja, usporedno s jačanjem njegovog utjecaja na članove Uprave tvornice, značajno proširena, između ostalog, i na isporuku električne energije.

Poduzetni je širokobriješki biznismen postao posrednik u nabavci glinice iz tvornice “Birač” u Zvorniku i švicarskog “Glencora”, a potom i „suhih uložaka”, koje je kupovao od Aluminijskog kombinata u Podgorici.

Istodobno su mjesečne fakture “Aluminija” prema Primorčevim tvrtkama s pet milijuna KM narasle na gotovo 15 milijuna maraka.

U međuvremenu je Marijan Primorac, osim povlaštenog dobavljača, postao i najveći (na)kupac aluminija za domaće tržište.

Iz pregleda svih ugovora koje je Uprava potpisala s kupcima u 2015., jasno je kako je Primorki isporučeno 20.000 tona aluminija s ugovorenom premijom od 645 američkih dolara, što je za 155 američkih dolara niže od prodajne cijene za ostale domaće kupce – Alpro – Vlasenica, Feal – Široki Brijeg, Feal – Mostar…./HMS/

MOSTAR: Aluminij i TLM oživljavaju poslovnu suradnju, s nakanom širenja na grupaciju Impol

Objavljeno 21.09. - 17:44

Mostarski Aluminij u posljednjemu će tromjesečju ove godine oživjeti poslovnu suradnju s Tvornicom lakih metala iz Republike Hrvatske, a postavljeni su čvrsti osnovi proširenja te suradnje u 2017. godini i na slovensku grupaciju Impol, partnericu šibenskoga TLM-a, s ciljem dosezanja razine strateškoga partnerstva, s dugoročnim ugovornim odnosima, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Dogovoreno je to na današnjemu prvom poslovnom susretu predstavnika Impola, TLM-a, Aluminija, Prvoga plinarskog društva i tvrtke Energy Commodities Trading Ltd., održanom u Upravnoj zgradi mostarske tvornice, na najvišoj upravljačkoj razini pobrojanih društava. Istaknuto je kako će, do kraja tekuće godine, uslijediti još jedan susret, s ciljem utvrđivanja ključnih pojedinosti suradnje za sljedeću godinu.

Grupaciju Impol predstavljao je predsjednik Uprave Jernej Čokl, u društvu članova Uprave Vlade Leskovara i Janka Žerjava, a sastanku su pribivali i direktorica Impola d.o.o. Tanja Brkljačič, direktorica nabave te tvrtke Mojca Kolmanič, direktor Impol TLM-a Tomaž Smolar, direktor PPD-a d.o.o. Sarajevo Ivan Šušnjar, te menadžerica procesa ECT-a Sanja Burić. Domaćinima su im bili članovi Uprave Aluminija: direktor Mario Gadžić, izvršni direktori Dražen Pandža i Boris Vican, te predsjednik Nadzornoga odbora Aluminija Dalibor Miloš.

Predstavnici Impola, TLM-a i aluminija na današnjem sastanku u mostarskoj tvornici
Predstavnici Impola, TLM-a i aluminija na današnjem sastanku u mostarskoj tvornici
Tijekom dvosatnoga razgovora, naglašeno je kako je poslovna suradnja Aluminija i TLM-a prirodna i naslonjena na dugogodišnju partnersku tradiciju dvaju poduzeća, a njezino je oživljavanje, napose uzimajući u obzir i ambiciozne planove za kasnije razdoblje, od iznimnoga značenja za obadva industrijska diva.

– Mi proizvodimo najčišći aluminij, najviše kakvoće, u svjetskim razmjerima, i ovaj nam poslovni odnos jamči onu nužnu sigurnost, odnosno postojanoga kupca, a TLM-u osigurava stalan i siguran izvor visokokvalitetne sirovine za daljnju obradbu i plasman proizvoda na svjetsko tržište. Provedbu danas utvrđenih planova, napose onih za širenje suradnje na grupaciju Impol, uvelike će nam pomoći partnerska poduzeća PPD i ECT i drago mi je što su se odazvali pozivu sudjelovati na sastanku s kolegama iz Slovenije i Hrvatske – kazao je direktor Gadžić, dodavši kako i njegova uprava i čelni ljudi TLM-a i Impola dijele razmišljanje kako Aluminij i TLM trebaju biti naslonjeni jedan na drugoga.

Predsjednik Uprave grupacije Impol Jernej Čokl iznio je podatak kako su u završnoj etapi sanacije poteškoća s kojima se nosio šibenski TLM i kako će ta tvornica ponovno moći raditi u svojim prijašnjim kapacitetima, s posebnom okrenutošću zadovoljavanja potreba automobilske industrije u Europi, što je smjernicom rada i cjelokupne grupacije. Stoga im je, dodao je, od presudnoga značaja sigurno partnerstvo s Aluminijem, kako zbog visoke kakvoće mostarskoga proizvoda, tako i zbog objektivne blizine dvaju tvornica, koja značajno smanjuje dodatne troškove, u prvomu redu prijevoza sirovine.

Predsjednik NO-a Aluminija Dalibor Miloš osvrnuo se na Aluminijevu strategiju revizije svih zatečenih ugovora, s ciljem njihova svođenja na zdrave pravne i tržišne osnovne, što će, u konačnici, otvoriti prostor vraćanju proizvodnje na puni kapacitet, odnosno osiguranju dodatnih količina metala. Inače, Aluminij trenutačno radi u 75-postotnomu kapacitetu, sa 64 ugašene elektrolitičke ćelije, koje Uprava Društva kani pokrenuti najkasnije za dvanaest do četrnaest mjeseci.

Po završetku sastanka, visoka su izaslanstva obišla Aluminijeve pogone Anode, Elektrolizu i Ljevaonicu, uvjerivši se na licu mjesta u visoku razinu osuvremenjenosti Hercegovačkoga diva./HMS/

Liquid aluminum cannot be stored and has to be turned into goods quickly, but it cuts transports costs because many manufacturers are located next to producers.

It also cuts the expense of turning ingots back into more malleable liquid to make semi-finished and finished goods.

Estimates of how much aluminum has been produced in liquid form (in China) vary mostly between 30 to 70 percent.

It's hard to be exact, but we think about 70 percent of aluminum produced in China is being transferred in liquid form," Adkins said

Mostarski Aluminij ponovo izlazi “na zelenu granu”
Objavljeno 19.01. - 10:31

Direktor Aluminija Mario Gadžić

Mostarski Aluminij, koji je prije dvije godine imao gubitak od 270 milijuna maraka, na kraju prvog kvartala ove godine trebao bi ponovo pozitivno poslovati, izjavio je direktor ove mostrske kompanije Mario Gadžić za Našu TV.

To je s jedne strane rezultat rasta cijene aluminija na Londosnkoj burzi, a s druge niza poduzetih mjera na restruktuiranju i revidiranju niza ugovora s dobavljačima, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom lijevanja aluminijsih ingota, velikih trupaca aluminija, gubi se toplina (=energija) hladjenjem. Zatim se ti hladni ingoti transportiraju do tvornica koje preradjuju aluminij i ponovno se tope (sto iziskuje nove troskove energije), te se preradjuju u druge oblike.
U Kini rade ustede tako da transportiraju (pitaj boga u kakvim kontejnerima) vruci tekuci aluminij izmedju tvornice primarnog aluminija i sekundarnih preradjivaca koji se nalaze odmah pokraj ili vrlo blizu primarne tvornice. Umjesto da hlade aluminij pa opet tope.
Jeli moguce da se aluminij prebacuje djelomicno u tekucem stanju iz Aluminija u pogone Feal-a? To bi bila jedna strateska prednost Aluminija, radi blizine Fealu.
Ili je to prenapredno za nas? Ili neprimjenjivo, radi tipa proizvoda u Fealu?




http://www.reuters.com/article/us-metal ... SKCN11Y2EB


Idemo napraviti jednostavnu racunicu.
Latentna toplina taljenja 1 kg aluminija = 0.3 M J/kg
Kolicina energije potrebna za proizvesti 1 kg aluminija elektrolizom rude = 50 M joula/kg


Hm, izgleda da je usteda energije samo oko 1%.
Elektroliza brutalno trosi.
No ni tih 1% Kinezi ne bacaju, nego si uzimaju kao premiju.