Kakva je razlika u sustavu i povijesti između Sjeverne i Južne Italije i ogromne razlike GDP-a per capita, koje trenutno generiraju sjever i jug?

Istorijska.

Pokazalo se kad se industrijska oblast udruži sa siromašnijom da koči njen razvoj u neku ruku, razvoj industrije, pretvara je u sirovinsku bazu i zatrpava proizvodima. Raste i jug Italije, razvija se, ali ni sjever ne stagnira.

Mentalitet utječe i na povijest. Sva društva su se susretala sa sličnim izazovima i opasnostima. Kroz povijest ih je gazio brojniji susjed, uvijek ti konkurent (narod u okružju) iskoristi slabu točku, svi imaju povijest ratova, pobjeda i poraza u ratovima, građanskih ratova, te pustošenja svojih teritorija.

Zašto su sjevernjaci i zapadnjaci već cca. 250 godina nadmoćni ostalima? Nije samo sila doprinijela tome. Rusija per capita nije bogatija od Hrvatske, što je dokaz da sama sila i povijesna veličina i sildžijstvo ne donosi nužno gospodarsku prednost.

Povijesno je industrijalizacija išla sa sjevera Europe na jug. A i emigracija u nove zemlje je isto krenula sa sjevera, tako da se dogodila slučajnost da je jug duže vremena bio više agrarno orijentiran. Zbog toga je i edukacija ili obrazovanje na jugu imalo sekundarni prioritet zbog čega sad dolazi do takvih rezultata.

Da se Sustavno industrijaliziralo sve jednomjerno do takvih razlika u produktivnosti ne bi bilo.

A to dokazuje i činjenica da je u zadnjih 2000 godina uspješniji bio jug nego sjever.
Šta je tad bilo sa mentalitetom?

Kad izmućkaš sjevernjačku disciplinu i rad sa južnjačkom ležernošću i egzotikom tek tada imaš gotov proizvod.

Prije dvije tisuće godine je bila stvar povoljne klime u Mediteranu, Mesopotamiji i sličnim geografskim širinama prema Kini. Više žetvi, stanovanje skoro pod vedrim nebom - sve Bogom danom. Bez tehnologije, sjever je bio inferioran. Sva tehnologija je nastala na području, koje govorim da je više kolektivnog mentaliteta - tisak u Njemačkoj/preduvjet za sve, željeznica, automobil, serijska proizvodnja/ linije i strojevi, telegraf -telefon i mediji (za vrijeme francuske buržoaske revolucije 1789. godine, Pariz ima 5 dnevnih listova) i to je odgovor sjevera na ovu deficitarnost povoljnosti klime u povijesti.

Imaš lijepo knjige o tome.

https://en.wikipedia.org/wiki/Guns,_Germs,_and_Steel

Liderova početna teza je potpuno ispravna, sustave treba graditi po mjeri državljana odredjene države, a što i je osnovna svrha država i zato države i postoje kao teritorijalno političke organizacije, da se na specifičan način organiziraju po mjeri svojih gradjana.
Problem se javio sa globalizacijom, kada su su se svi našli u istoj tržišnoj utakmici, po jednostrano definiarnim pravilima koja ne odgovaraju jednako različitim mentalitetima i životnim filozofijama, a zaštite matične države je sve manje, ukinute su carine kojima se štitilo od onih koji igraju po drugačijim pravilima, sve je na tržištu i normalno da oni koji su bolje pripremljeni za utakmicu dobivaju, a ovi drugi gube.

Priča o sustavu, kao i o mjerama uspješnosti opasno vuče na fašaisam, no budući da je on ljevičarskog porijekla onda je on kao dobar, dakle nema govora da je sustav odgovor na sve niti bi bilo dobro da je tako, jer je čisti fašizam nametati svoje vrednote kao vrhovne , a onda ko fol , ko pravi zatucani ljevičar, opravdavati ove koje se nisu pokazali po tim nametnutim kriterijma kao eto nisu oni loši nego ih je zgazio sustav,... naravno da oni nisu loši ,.nego oni imaju drugi mentalni sklop, drugačije potrebe i drugačiju životnu filozofiju i oni uopće nisu lošiji, nego drugačiji, što ljevičarski fašist ne shvaća.
Mislim ko normalan može reći da su amerčki crnci, bjelci i indijanci isti, osim ljevičarskog fašista koji ih je sve stavio u svoje isključive kriterije vrijednosti i onda ih nastoji prilagodtiti sebi, a neuspjeh pravdati lošim sustavom i pri tome izigravati borca za prava potlačenih,a koje je upravo on potlačio nametanjem svojih vrednota.
Kao što rekoh problem je globalizacija koja nameće svoja pravila i zasad nam nema druge nego se prilagoditi dok su takva pravila , hoće li , kao što često površno sugeriraju studenti ekonomije sa privatnih fakulteta , tržište riješiti sve ,hoće li sustav koji konkurentnost stavlja kao temelj, smisao i cilj ,potrajati ostaje nam da vidimo, zasad ne funkcionira, ali možda nas ovi fašistoidi sve na kraju svedu na svoju mjeru pa to možda i opstane, ali po meni teško jer ti sustavi ma koliko efikasni bili u ostvarivanju teženji zadanih tim propisanim vrednotama i naizgled superirorno dobivali sve bitke, oni zasad gube jer na kraju se mrtvi, odnosno živi , broje kojih je ovamo sve manje, a tamo sve više.

Hrvatska je trenutno postala u okovima samo mentaliteta. Ima razvijenu demokraciju, zakonodavstvo je dio najbolje svjetske pravne stečevine. Sad je stvar samo mentaliteta, koliko će se razvijati.

Slično i njeni direktni susjedi na ovoj ljestvici. Burkina Faso i Uganda. Slažem se da je do mentaliteta, iako o hrv. zakonodavstvu imam potpuno suprotno mišljenje. Da je stanovnike RH zamijeniti Švicarcima, demontirali bi državu vrlo brzo i otvorili put razvoju. Isto tako bi Pereci Švicarsku pretvorili u ortačku državu kakva je RH. Švicarci nikada nisu imali antifašizam.


http://www.heritage.org/index/ranking

kako izmjeriti mentalitet?

Mentalitet rađa zakonodavstvo i društvene prakse koje su mjerljive. http://www.heritage.org/index/ranking

Ovo mi nitko nije odgovorio od ovih protivnika argumenta mentaliteta.

Ne bih se složio ako su u pitanju današnji Šveđani. Oni se velikim dijelom šlepaju na bogatstvu što su ga teškom mukom stvorile prijašnje generacije. Mislim da bi današnja generacija Šveđana stvorila na tom otoku društvo sličnih karakteristika društvu što bi ga stvorili Balkanci. Iste su im vrijednosti danas. Iako je Švedska ekonomija puno manje uređena (regulirana) od balkanskih ekonomija, mislim da kad bi krenuli od nule i jedni i drugi ne bi bilo većih razlika. Ako bismo uzeli Šveđane od prije 50 godina i Balkance od prije 50 godina, razlike bi bile ogromne. Sustav mijenja mentalitet. Evo što o tome kaže jedan upućeni Šveđo: https://libek.org.rs/sr/vesti/2016/10/2 ... ju-norberg

Nije neka bazična radišnost manja na jugu nego na sjeveru, ako daš Hrvatu ili Bosancu ili Srbinu da kopa kanal i s druge strane Nijemcu i Šveđanu, više će metara iskopati ovaj iz Ex-YU u istoj vremenskoj jedinici.

Razlika je u tome što će Nijemac i Šveđanin ako imaš daš upute odmah početi raditi po tim uputama bez potpitanja, ovaj iz Ex-Yu će ti prvo pola sata objašnjavati da tako nije dobro nego mora biti onako kako je on zamislio.

Onda kod nas je problem izostanak prakse i nedostatak znanja, Stipu Šuvara su ismijavali kad je slao srednjoškolce u radione da tokare, a onda danas imaš diplomirane inženjere koji ne znaju prepoznati tokarski stroj da ga vide uživo. Svaka proizvodna firma ima silu ljudi u administraciji koji se nikad ne spuštaju u pogon jer ih to ne zanima ili se boje da će se zaprljati. To je na sjeveru i zapadu drugačije, administracija je minimalna.

Ali istina je da razvijene zemlje to mogu zahvaliti starim generacijama i veliko pitanje je što bi ovi novi stvorili. Ljudi su radili naporno i odricali se a potomci troše.

Pa i današnji Skandinavci, iako su se razlijenili zadnjih 20-tak godina (kao i Nijemci, koji nisu ni sjena onih Nijemaca) bi nakon 30-40 godina napravili društvo, da bi se Balkanci počeli njima doseljavati. Uvjeren sam u to. Ja bih dao sve što imam na tu opkladu.
Skandinavci bi napravili bolji sustav i držali bi se više istoga. Balkanci, sve i da prepišu sustav, ne bi ga se držali, te bi to brzo otišlo sve u piz.. materinu. Odmah bi počeli "sređivati", davati/primati mito, zapošljavati uhljebe i po stranačkim i rodbinskim linijama, da bi taj sustav izvrnuli do tragikomedije. Nije stvar ni radne etike, koliko usađenih društvenih vrijednosti, da je držanje propisa mnogo bolje od izigravanja propisa za obični lumpenproletrijat.

To je tvoja hipoteza. da bi je dokazao moraš prvo izmjeriti mentalitet, pa onda usprediti s bdp-om ili s tim kompozitnim indeksom ekonomskih sloboda.

Možda bi se to i moglo, ali bi trebalo mentalitet i kvalitativno definirati.

https://scholar.google.hr/scholar?q=qua ... wQgQMIFzAA

ima literature koliko ti srce hoće.

Dopunit ću se. U demokraciji mentalitet rađa društvene prakse i norme (zakonodavstvo). A te su onda dalje međusobno usporedive, između ostaloga i po kriterijima složene ljestvice prisutnih ekonomskih uvjeta u pojedinoj državi, kakvu sam priložio raspravi. Slažeš li se s tim? Parametri koje u obzir uzima ta ljestvica mogu biti određeni i nedemokratski, kako je to bilo u Čileu, kako je to i danas u S. Arabiji itd. gdje bi mentalitet rodio društvene norme bliže socijalizmu na osi lijevo-desno, ali nedemokratski potezi pomjeraju državu u desno. Ili u pojedinim komunističkim diktaturama gdje bi društvo ipak izabralo biti ipak malo više desno (iako ne puno više). Ali to ne mijenja bitno na stvari. Većina država danas su demokratske i političari gladni glasova provode ono što narod traži po pitanju unutarnjeg uređenja. Ne i vanjske politike, to je druga tema.

Nisam siguran rađa li mentalitet društvene prakse i norme. Jeli kultno nasljeđe mentalitet? Jeli prirodno okruženje dio mentaliteta? Jasno mi je da negdje treba podvući crtu i generalizirati, ali nisam siguran gdje je to.

Ostalo nije sporno, i vrlo lako je usporediti promjene indeksa ekonomskih sloboda i stope rasta BDP-a u npr. posljednjih 10-ak godina. Čak i da dobiješ visok koeficijent korelacije, opet bi došao do zaključka kako je potrebno razmisliti malo šire, a ne tako redukcionistički.

Mislim da kulturno naslijeđe i prirodno okruženje nisu dio mentaliteta nego silnice koje na njega utječu. Koje ga u određenoj mjeri oblikuju, čuvaju ili mijenjaju. Isto kao i postojeće društveno uređenje. Istočna Njemačka je znatno promijenila mentalitet istočnih Njemaca. I danas se razlikuju od zapadnih. Isto tako je Jugoslavija mijenjala mentalitet stanovništva koje je prethodno bilo dio Austro-Ugarske itd. Društveno naslijeđe, kao što su religijske tradicije i uvjerenja, imaju velikog utjecaja na mentalitet. Pa tako primjerice slobodarske ideje ograničavanja utjecaja države na život pojedinca ne mogu zaživjeti kod muslimana naprosto zato što su muslimani, jer Islam propisuje totalitarnu državu, uzimajući današnja mjerila. Svaki odmak od države, odmak je od Islama.

OK, ali te učinke koje si naveo imaju suprotan smjer od prethodno spomenutih. dakle, spominješ kako je jugoslavija mijenjala mentalitet ljudi, DDR također i sl. znači da je tu sistem kao neovisna varijabla, a mentalitet kao ovisna. sve je to isprepleteno i taj clear cut utjecaja je nemoguće napraviti. a po meni je clear cut potreban da bi se nešto moglo izračunati, usporediti i donijeti konačni sud o tome.

Sve je to OK. Problem je, što su južnjaci više skloni izigravanju propisa, a sjevernjaci manje.

Na iste i slične sustave će različiti mentaliteti drukčije reagirati. Italija ima sličnu povijest kao Njemačka, ali gospodarski nisu ni blizu Nijemcima. Trenutno imaju sličnu pravnu stečevinu i sustav, ali gospodarske razlike su ogromne. I sad Talijani idu u Njemačku u ekonomsku emigraciju i išli su zadnjih 40-50 godina.

Njihova Kalabrija je kao nekad BiH u YU.

Hrv nije razarana od Osmanlija. Dok je Rusija 2 Xi bila ruševina od zapadnih krizara. U 25g. U