Slučajno se tim poslovima bavim 9 godina i mogu samo reći da su i TA i FA jedna velika prevara. FA je podložna manipulacijama od samog analitičara (i pritisaka unutar banke, što kompaniji dodijeli bolji rejting, tim investiciona banka ima više šanse da dobije neke mandate od te tvrtke). Analitičari često "masiraju" svoju "target price" sa manipulacijama oko diskontne stope, DCF, relative P/E ratio, da je to upravo gadljivo. Često samo slijede upute i projekcije koje dobivaju od same tvrtke koju analiziraju.

Trik je pročitati analizu određene tvrtke i čitati između redova i izvlačiti svoje zaključke, bez oslonca na njihov rejting tvrtke i ciljnu cijenu dionica.

TA je isto prevara i teška ezoterija ako se duboko zaglibi u vode Gann ciklusa, Fibonacci brojeva i Elliott valova Korisna je samo ako se iskoristi na vrlo jednostavan način da se opipa "puls" tržišta i provjere neke ključne točke gdje se javlja dobra potražnja ili ponuda.

TA funkcionira dosta bolje u svijetu obveznica (ima li bolji termin za govt. bonds, treasury bills?) i valuta jer tu nema čestih šokova i specifičnih vijesti koji iznenada promijene trend dionica neke tvrtke.

2008 je isto dokazala da praćenje kupovnje i prodaje "insajdera" isto slabo funkcionira, jer su upravo ti tzv. insajderi pravili katastrofalne greške i često nisu ni vidjeli krah svojih tvrtki, čak danima prije kraja. Često se desi da me nazove Public Relations neke tvrtke da me upita zašto su im na tržištu danas dionice zabilježile veliki pad (ili skok, mada im to toliko i ne smeta ), eto koliko tvrtke imaju pojma same o sebi.

Ovi koji vode investicione fondove isto nemaju pojma, većina truda im se svodi na marketing svog brenda gdje uopće nije jasno koja je to zapravo njihova komparativna prednost, i kako to namjeravaju postići bolji rezultat od svog benchmarka (Indeksa relevantne burze).

Dugoročna prednost se crpi iz dubokog poznavanja tržišta, psihologije svih učesnika tržišta (penzioni fondovi, investicioni fondovi, hedge funds, sovereign wealth funds, profesionalni trgovci, "mame i tate", korisnici financijskih derivata), zatim mogućnosti da se identificira primarni i sekundarni trend, trenutna psihoza i tematika i na što se trenuto tržište fokusira. Najvažnije u svemu je ipak pristup kvalitetnim informacijamai to u pravo vrijeme, kao i mogućnost da se vide "fund flows", tj. u koje tvrtke trenutno investiraju najveći i najbolji fondovi...to ne znači da će dugoročno biti u pravu, ali bar iza sebe kratkoročno imaš njihovu kupovnu moć.

Još jednom svima bih toplo preporučio knjigu "Random walk down Wall Street", autor Burton Malkiel, za koju ne znam je li ima prevod na hrvatski. Zaključak knjige je da je za obične investitore, najbolje da ignoriraju sve one koji im nude i obećavaju veliku dobit i da novac uglavnom ubace u indeksirane investicione fondove.

Da , ali to je za amatera praktično nemoguće, a za i za profesionalca nepouzdano i rizično!


Kad je nafta u uzlaznom trendu bila oko 110, EWTist je napravio analizu na ,svom blogu, da ide na 140, zatim je kad je počeo silazni trend rekao da ide do 34 i stabilizira se na oko 70, mislim da tu ima nešto u prepoznavnju trenda , ali za amtere s površnim zanjem slabo!


A tek analizičari, gotovo u pravilu ide suprotno od njihove prognoze, da vjerujem da nešto znaju mislio bih da je to namjerno!


Moj dojam je da kupuju neselektivno kad imaju priljev novca, a prodaju kad se promjeni trend zbog odljeva novca, ali upravo tu vidim priliku za zaradu na promjeni trenda investiranjem u indeksni fond!


Moj amaterski zaključak, temeljen na vlastitom iskustvu je pokušati razumjeti psihologiju i prepoznati trend i pratiti šta rade veliki igrači( Luković je direktor Zabe i kad je on prodao za mene nije više bilo sumnje da trebam ostati u njihovom fondu ili kad Čović, direktor plive prodao svoje dionice, savjetovao sam ocu da i on proda, ali me Mudrinić svojom kupnjom "zajebo", mada se dugoročno HT pokazuje kao odlična investicija!


Knjigu nisam pročitao, a takav sam zaključak i sam donio, nema šanse da amater ima inside info, napravi dubinsku analizu tvrtke i da donese kvalitetnu procjenu !

Ne bih ja isključio niti jedan faktor. Ne bih nikad posve isključio ni tehničku, ni fundamentalnu analizu. Jedino je bitno da ne uzimaš samo jedan faktor kao odlučujući, nego da posložiš sve faktore. Čak sam osobno, jako privržen fundamentalnoj analizi.

Mislio sam jedno vrijeme ući na makedonsko tržište kapitala i prvo što sam gledao su makroekonomski podaci države i trendovi države u prethodnim godinama.
Znači u ulaganjima bi trebao gledati sve. Od općeg stanja u državi, do kretanja branše, kretanja konkurencije, kvalitete manedžmenta tvrtke, globalnih kretanja, pa do konkretnih TA i FA.

Naravno, sve je ovo za one, koji znaju baratati s navedenim stvarima. Ostali - dobri investicijski fondovi, najbolja opcija.

http://www.vecernji.hr/vijesti/sve-zesc ... anak-77087

DUG ULAZAK ISLANDA U EUROPSKU UNIJU MOGAO BI IMATI PAPRENU CIJENU
Sve žešći sukob Islanda s Britanijom i Nizozemskom
Britanci su već stavili islandsku centralnu banku i ministarstvo financija na listu terorističkih organizacija. Što su još spremni učiniti zbog 3,4 mlrd. €?

Autor: Gojko Drljača10.01.2010 17:00

Kad je prije nekoliko dana islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson izvijestio javnost kako ne namjerava potpisati kontroverzni zakon koji je na staru godinu jedva prošao kroz islandski parlament, a prema kojem se Island obvezao Britaniji i Nizozemskoj vratiti 3,4 milijarde eura jer su obeštetile 320.000 depozitara Icelandic Landesbanke dodatno se produbila prava međunarodna drama u kojoj veliki ne biraju sredstva da malu, financijski propalu zemlju prisile na svoje uvjete.
Centar moći
Intrigantno je kako se u međunarodnim odnosima ne biraju sredstva kad je u pitanju istjerivanje svog novca. Bilo bi zanimljivo pratiti reakcije da je Hrvatska kojim slučajem Novu ljubljansku banku proglasila terorističkom organizacijom zbog dugova prema hrvatskim štedišama koje uporno osporava.Posebno je jak pritisak Britanaca. Još od trenutka izbijanja krize u kasnu jesen 2008. godine London je apsolutno koristio pozicije financijskog centra moći u transakcijama s tada još prosperitetnim Islandom i polako je, prema pisanju WSJ-a, gušio njegovu malu ekonomiju.
Manje je poznato da je britanska vlada čak stavila islandsku centralnu banku i ministarstvo financija na službeni internetski popis terorističkih organizacija zaboravljajući na činjenicu da je da je Island član NATO-a i britanski saveznik šezdesetak godina te da nema armiju. Britanci su, nadalje, iskoristili svoj utjecaj u MMF-u te ga prema pisanju bivšeg člana odbora islandske centralne banke, Hannesa Gissurarsona, instrumentalizirala kao da je neka vrsta skupljača dugova.
Dojam je da je socijaldemoratska vlada Johanna Sigurdardottira pristala na sve teške obveze nametnute od Britanaca i Nizozemaca zbog vjerovanja da će im oni pomoći oko uključivanja Islanda u Europsku uniju. Stoga se islandska vlada i nije puno zabavljala isticanjem islandskih argumenta u inozemstvu oko toga zašto Island ne bi trebao vratiti velik novac Britancima i Nizozemcima.Bilo je, tvrdi, očigledno da je financijska pomoć Islandu uvjetovana vraćanjem novca Britancima i Nizozemcima.
Kao Nijemcima
Islanđani danas upozoravaju kako je 3,4 milijarde eura oko pola njihovog BDP-a te da se radi o nevjerojatnom teretu za njihovu krhku ekonomiju. On bi bio nalik obvezama koje su nametnute Nijemcima nakon prvog Svjetskog rata. Stoga nije čudno da je potez predsjednika Grimssona naišao na odobravanje većine Islanđana. Uz to što je teret duga za Islanđane očigledno prevelik, Islanđani se drže teorije ako su spremni odgovarati za depozite koje može pokriti islandski fond za osiguranje depozita i garancijski fond za investicije. Ako ti fondovi, smatraju Islanđani, nisu spremni ispuniti svoje obveze to ne znači da njihove obveze na sebe treba preuzeti islandska država.
Islanđani se pozivaju i na mišljenje predsjednika Europske centralne banke Claudea Tricheta koji smatra da europska pravila o osiguranju depozita ionako nisu dizajnirana za slučajeve potpunog kolapsa jednog cijelog ekonomskog sustava. A upravo to se dogodilo Islandu.

"End of bull(shit) rally"


http://wwwmea.blogspot.com/2010/01/end- ... ow-it.html

Zanima me što kaže investicijski bankar Rajvo na ovu prognozu od strane pouzdanog tehničara i solidnog prognozera, kojeg pratim već nekoliko godina, iako me direktno ne zanimaju Ameri, nego Crobex!

Ne znam puno o Crobexu, pa ti oko toga ne mogu pomoći. Glede ostalih tržišta, ne izgleda sjajno, jednostavno se previše negativnih faktora pojavilo u isto vrijeme, inflacija u Kini ide kao teretni vlak, pogotovo se odrazilo na cijene hrane, dakle postoji mogućnost socijalnih nemira, što vlasti itekako osluškuju, pa polako stiskaju kočnicu. Tržište je prilično osjetljivo na usporavanje u Kini, jer je ta zemlja itekako zaslužna za izvlačenje svijeta iz recesije.

U ovom trenutku je Grčka svojevrsni damoklov mač. Izvjesno je da bi ta zemlja (ukoliko ne dođe do "bailouta" od strane IMF-a, Njemačke i Francuske) ove godina mogla/trebala doći u poziciju gdje više neće biti u stanju servisirati dug. A radi se o višestruko većem dugu od svih ostalih "default" kriza u prošlosti.





Tu je također i Obamin populistički napad na banke...specijalni porez na "liabilities", ograničenje raznih profitabilnih aktivnosti i sl.

Glede tehničke analize...mislim da znaš moje mišljenje, uglavnom prezir za one koji se oslanjaju isključivo na tu esoteriju. Pogledaj malo "inkblot theory", kao i poglavlje knjige "Random walk down Wall street" koje se bavi debunkiranjem uspjeha raznih strategija, među ostalim i tehničke analize.

Normala da i ćorava koka nekad zrno ubode, ali za nešto ozbiljnije bi ipak trebao dokaz dugorošnog uspjeha, po mogućnosti evidentiran od strane neke revizorske kuće.

Nešto od toga ima i ovdje.

http://store2.marketwatch.com/index1.htm

Knjiga imena "Smrt kapitalizma" ili tako nešto,napisana od strane svećenika-doktora ekonomskih nauka mislim da je iz Berlina,naš čovjek-jel zna netko više o tome,tražim je već dugo?

Reakcija na poziv predsjednika europske središnje banke Jean-Claude Tricheta da Banka za međunarodna poravnanja (BIS - banka nad bankama, najmoćnija financijska institucija na planeti za koju nikad niste čuli) postane primarni pokretački stroj za globalno upravljanje. U svom pozivu, Trichet je upotrijebio termin "globalna vladavina" više od desetak puta naglašavajući kako je "globalna vladavina" od ključne važnosti za izbjegavanje nove financijske krize. Ovaj poziv djeluje doista šokantno s obzirom na činjenicu da je ovaj tajnoviti zvjerinjak međunarodnih bankara nekad bio pod kontrolom nacističkih lidera koji su u dosluhu sa svjetskim središnjim bankama usmjeravali novac kroz ovu instituciju izravno financirajući Hitlerov ratni stroj.

A mi? Svima je dosta svega, svi traže revoluciju politike, bolji život, a osobno se osjećaju kao mali nemoćni mravi bez ikakvog utjecaja, ni političkog ni financijskog. Ljudi pate od kompleksa nevažnosti i misle da samo neki bogati stranac ili domaći tajkun može na neki misteriozni način nešto pokrenuti.

Vlasništvo nad novčanim sustavom je od ključne važnosti za svaku društvenu zajednicu kojoj je cilj postići bilo kakvu vrstu trajnog prosperiteta, može se ostvariti kroz sustave alternativnih valuta.

Moramo se globalno svi probuditi kao jedan, zajedno otvoriti oči i doći do jedinstvene spoznaje, stigao je trenutak da ostavimo naše igračke, obrišemo balave noseve, oprostimo grijehe iz prošlosti, odrastemo i shvatimo da smo ovdje samo sa jednom svrhom, da živimo i budemo slobodni.

Jednom napokon slobodni, moramo prije svega osim samo na sebe početi razmišljati i o drugima, međusobno surađivati, radit jedni za druge umjesto jedni protiv drugih. Čovjek mora iz sebe početi izvlačiti ono najbolje, a ono što je u čovjeku najbolje i dalje počiva na istim osnovama koje je sama priroda usadila u nas, suradnja za dobrobit cijele zajednice, bijela istina koju je svaka lopovska družina pretvorila u crnu laž, "zavadi pa vladaj" kako bi sebi obezbjedila opstanak, blagostanje i prosperitet. Ljepota leži u raznovrsnosti, naše razlike nas moraju spajati, a ne razdvajati!

Trenutak Odluke: Spasiti Planetu Ili Bankare?

Neće ova recesija baš tako proći. Izgleda da se samo prelijeva iz sektora u sektor gospodarstva. Iz financijskog sektora u realni, iz realnog na državne finacije, iz državnih financija na otplate vanjskih dugova. Pa opet u krug.
Svašta bi još moglo biti.

Ni nedavnih trilijun dolara koje je, nitko ne zna odakle izvukla Europska unija kao odgovor na financijski kolaps Grčke koji širenjem zaraze prijeti ne samo Europi nego cijelom svijetu; nije uspjelo spriječiti jučerašnju paniku na burzama izazvanu hitnim intervencijama u Španjolskoj za spas bankarskog sektora.

Kao lonac na poklopac, izašli su i rezultati analiza švicarske agencije za kreditni rejting Independent Credit View, prema kojima bi banke širom planete uskoro mogle ostvariti deficit veći od 1,5 trilijuna dolara:

Globalnim Bankama Će Nedostajati 1,5 Trilijuna Dolara Kapitala