HercegBosna.org

ključ u bravu! · **Pridružen/a:** 13 vel 2010, 10:37 **Postovi:** 385

Posljedice koje se polako javljaju u Grčkom slučaju tek će se osjetiti.Princip spašavanja prezaduženih članica eurozone nimalo ne zvuči optimistično po EU, prije bi se moglo reći da ga čini utopijskim.S obzirom da sve članice eurozone moraju sudjelovati u takvoj vrsti "solidarnosti", pitanje je samog opstanka EU kao udruženog ekonomskog "diva" koji se može suprostaviti SAD i Kini. Zanimljiva je usporedba i sa sličnim principom u bivšoj Jugoslaviji i čestim negodovanjima prije svega Slovenije i Hrvatske u to vrijeme.Danas Grčka, već sutra lako moguće Španjolska i Irska.

http://www.zabranjeni.url/slovenci--spasav ... mi/753712/

since1921

Nije na koljenima. Dobili su 110 miljardi Eura pozajmice, mogli bi pregrmiti ovo.

Nek se nauče trošiti kolko zarade. Da svak uzme trošiti 1300 KM mjesečno, a zarađuje 1000 KM mjesečno isto bi došao u ovakvu situaciju.

Sad su samo probemi kad im ukidaju nikad zarađene beneficije. :kava

ključ u bravu! · **Pridružen/a:** 13 vel 2010, 10:37 **Postovi:** 385

since1921 je napisao/la:

Nije na koljenima. Dobili su 110 miljardi Eura pozajmice, mogli bi pregrmiti ovo.

Nek se nauče trošiti kolko zarade. Da svak uzme trošiti 1300 KM mjesečno, a zarađuje 1000 KM mjesečno isto bi došao u ovakvu situaciju.

Sad su samo probemi kad im ukidaju nikad zarađene beneficije. :kava

Pa u tome i je problem. U vremenu opće, stvarne recesije širom EU mnogi će prinudno morati u rebalans vlastitih proračuna, a neki se po svemu sudeći i zadužiti da bi ta "pozajmica" bila ostvarena. Slovenci se s pravom pitaju zašto, ostali još i više. Naravno da je sama eurozona vezana, pa bi bilo koji član koji dođe u takvu situaciju morao biti jednako tretiran jer bi usuprotnom izazvao domino efekt, ali tu i leži najveća opasnost, pitanje je koliko je takvo "solidarno" održavanje eurozone održivo?

hercegovac1981

Čitava EU je neodrživa, Eurozona pogotovo. Najgore od svega je što je Grčka vlast pa i još neke druge uključujući i hrvatsku poticala taj sistem da se troši više nego se zarađuje. A imao pa nemao je najgora kletva. Narod ne želi manje sutra nego je imao danas i zato će u Grčkoj biti grdnih problema. Tu se očitava i još jedna stvar. Nezadovoljstvo Grka politikom već dugo traje i prosvjedi su na svakodnevnoj bazi poodavno. Sigurno će doći i do eskalacije zbog ovih novih mjera. Dok u RH npr. narod dopušta da ga se j... u zdrav mozak bez ikakve reakcije. Navike je teško promijeniti. Čisto sumnjam da će Grci okrenuti ploču. A EU nema mehanizme da uspostavi disciplinu.

lider30

Troje poginulih već danas. Pa osim duga napravili su zadnjih godinu dana još stotine milijuna Eura materijalne štete. Da ne govorim o štetama prouzrokvanim masovnim štrajkovima, demonstracijama i slično. :wacko

Robbie MO

Prije tjedan dana S&P grčke obveznice proglasio 'junkom'.

Kupujte dok je jeftino! :zubati

lider30

Ja stvarno ne znam, kako će ono dole završiti. Na dobro neće. Cijela Eurozona strahuje od događanja dole.

Mogle bi se države, koje imaju vanjska zaduženja preko 100% ili preko 120% BDP-a zamisliti. Otplata ide uredno dok su gospodaraski rastovi. Ali prva recesija pogodi zadužene zemlje.

Hrvatska plaća 2,5 mlrd Eura kamate godišnje, a 2009. godine je BDP nominalno pao.

Možete zamisliti 2,5 mlrd EUra ode iz Hrvatske samo na ime kamata. :ucelo

mateb · **Pridružen/a:** 15 lis 2009, 00:22 **Postovi:** 3903

Tko im je kriv što njihova valuta nije rezervna valuta u svijetu i nemaju 10 nosača aviona da održe taj status...

hercegovac1981

Grci ovise o turizmu a onaki nemiri na sceni tako da im se ne piše dobro. Samo im još fali da im turizam skrahira pa im može pomoći samo otpis duga kao zemljama u razvoju. Nevjerojatno do čega su se doveli.

sotto voce · **Pridružen/a:** 25 ožu 2010, 10:53 **Postovi:** 854

Dok su Grci prosvjedovali u Solunu i Ateni o imenu Makedonije i raspravljali je li Aleksandar Veliki Makedonac ili Grk, dok su sprečavali ulazak Makedonije u NATO, grčka vlada im je lagala, zaduživala ih i konačno dovela do bankrota. Dakle dok je većina Grka raspravljala o ideologiji i povijesti (kao i mi ovdje :zubati

) vlada ih je odvela ravno u provaliju. Grčkoj ekonomiji će trebati 10 godina da se vrati na razinu iz 2008.
Ali to nije sve slijede još Portugal, Španjolska, Irska.....
Uglavnom crno nam se piše, živili :zivili

mateb · **Pridružen/a:** 15 lis 2009, 00:22 **Postovi:** 3903

sotto voce je napisao/la:

Dok su Grci prosvjedovali u Solunu i Ateni o imenu Makedonije i raspravljali je li Aleksandar Veliki Makedonac ili Grk, dok su sprečavali ulazak Makedonije u NATO, grčka vlada im je lagala, zaduživala ih i konačno dovela do bankrota. Dakle dok je većina Grka raspravljala o ideologiji i povijesti (kao i mi ovdje :zubati

) vlada ih je odvela ravno u provaliju. Grčkoj ekonomiji će trebati 10 godina da se vrati na razinu iz 2008.
Ali to nije sve slijede još Portugal, Španjolska, Irska.....
Uglavnom crno nam se piše, živili :zivili

Real gone · **Pridružen/a:** 03 srp 2009, 16:25 **Postovi:** 5428

ključ u bravu! je napisao/la:

Danas Grčka, već sutra lako moguće Španjolska i Irska.

Danas je Ren kategorično demantovao te priče o Španiji i ostalim zemljama, proglasivši Grčku za "jedinstven slučaj".

Citat:

„Želim da naglasim da je Grčka zaista jedinstven i poseban slučaj u EU. Pre svega zbog svoje nestabilne dinamike dugovanja i zato što je jedina država evrozone koja je godinama varala u statističkim podacima”, kazao je Ren.

Ren je izneo i sledeće podatke: da je ukupni budžetski deficit u EU utrostručen u odnosu na 2008. godinu, kao i da je očekivani ovogodišnji vrhunac deficita u EU oko 7,2 odsto BDP, a u evrozoni 6,6 odsto BDP, što je više od propisanih tri odsto. Prema prognozama koje je predstavio Ren grčki budžetski deficit trebalo bi do kraja godine da padne ispod 9,3 odsto BDP, a EU predviđa da će ovogodišnji deficit u Španiji biti 9,8 odsto, a u Portugalu oko osam odsto.

Nivo zaduženosti država varira od 125 odsto BDP u Grčkoj i 118 odsto u Italiji do 79 odsto u Velikoj Britaniji i 78 odsto u Nemačkoj. Od 16 članica evrozone, samo njih četiri imaju dug koji odgovara pravilima monetarne unije koja propisuju da dug ne može biti viši od 60 odsto, a to su Finska, Slovenija, Luksemburg i Slovačka.

Ren je naveo da bi prema novoj ekonomskoj prognozi EU, ovogodišnji ekonomski rast u evrozoni trebalo da dostigne 0,9 odsto umesto 0,7 odsto kako je pokazala prognoza iz novembra prošle godine. Naredne godine ekonomski rast u evrozoni dostići će 1,5 odsto, izuzev u Grčkoj, najavio je Ren.

ključ u bravu! · **Pridružen/a:** 13 vel 2010, 10:37 **Postovi:** 385

Real gone je napisao/la:

ključ u bravu! je napisao/la:

Danas Grčka, već sutra lako moguće Španjolska i Irska.

Danas je Ren kategorično demantovao te priče o Španiji i ostalim zemljama, proglasivši Grčku za "jedinstven slučaj".

Citat:

„Želim da naglasim da je Grčka zaista jedinstven i poseban slučaj u EU. Pre svega zbog svoje nestabilne dinamike dugovanja i zato što je jedina država evrozone koja je godinama varala u statističkim podacima”, kazao je Ren.

Ren je izneo i sledeće podatke: da je ukupni budžetski deficit u EU utrostručen u odnosu na 2008. godinu, kao i da je očekivani ovogodišnji vrhunac deficita u EU oko 7,2 odsto BDP, a u evrozoni 6,6 odsto BDP, što je više od propisanih tri odsto. Prema prognozama koje je predstavio Ren grčki budžetski deficit trebalo bi do kraja godine da padne ispod 9,3 odsto BDP, a EU predviđa da će ovogodišnji deficit u Španiji biti 9,8 odsto, a u Portugalu oko osam odsto.

Nivo zaduženosti država varira od 125 odsto BDP u Grčkoj i 118 odsto u Italiji do 79 odsto u Velikoj Britaniji i 78 odsto u Nemačkoj. Od 16 članica evrozone, samo njih četiri imaju dug koji odgovara pravilima monetarne unije koja propisuju da dug ne može biti viši od 60 odsto, a to su Finska, Slovenija, Luksemburg i Slovačka.

Ren je naveo da bi prema novoj ekonomskoj prognozi EU, ovogodišnji ekonomski rast u evrozoni trebalo da dostigne 0,9 odsto umesto 0,7 odsto kako je pokazala prognoza iz novembra prošle godine. Naredne godine ekonomski rast u evrozoni dostići će 1,5 odsto, izuzev u Grčkoj, najavio je Ren.

Oliu je to i dužnost, da "mrlju" ne proširuje, nego da je umanjuje.
Pa problem i je u toj tzv. "solidarnosti" eurozone, eto npr. Hrvatska sutra...ako bude slučaj da se na taj način sudjeluje iz vlastitog proračuna u spašavanju jedne od članica to nikako neće biti dobro. Meni je jasna pozicija Njemačke,Francuske ili VB u grčkom slučaju, spašavaju i svoja uložena sredstva, pogotovo Njemačka kroz ulaganja u njihov turizam, zato i sudjeluje sa skoro 23milijarde eura.
Ali potpuno razumijem Slovence koji moraju istresti 320 mil. eura zbog grčke neodgovornosti, a da nemaju nikakvoga interesa.
Zamisli imali su financijske stimulanse zato što su redovito na vrijeme dolazili na posao!!!Duple mirovine, plaće 1200eura, štednja u prošloj godini nepoznat pojam( s obzirom da im je kriza najavljena), a kreditna zaduženost građana u prošloj godini podignuta za još 11milijardi eura.
Podržavam Merkel koja im je jasno rekla neka u tom slučaju prodaju neki od svojih otoka ili više njih, kupaca ima...

Robbie MO

Grčka donijela zakon o štednji

http://www.index.hr/vijesti/clanak/grck ... 89857.aspx

Citat:

Da bi dobila paket vrijedan 110 milijardi eura, Grčka je morala uvesti oštre mjere štednje, kao što su smanjivanje plaća i mirovina zaposlenima u javnom sektoru. Tek onda će novac, koji će dati zemlje eurozone, stići na račun.

"Danas su stvari jednostavne. Ili ćemo glasati za provođenje dogovora, ili ćemo osuditi Grčku na bankrot", rekao je premijer George Papandreou.

Ministar financija George Papaconstantinou rekao je da vlada nema drugog izbora nego provesti mjere štednje. Rekao je da je prijedlog zakona o mjerama poslan u hitnu proceduru, jer zemlja ima samo dva tjedna do dospijeća 8,5 milijardi eura kamata na obveznice.

Zadnja nada

"Državna riznica je prazna. Danas, država ne može posuđivati novac s međunarodnog tržišta. Budući da je ovo jedini način na koji možemo izbjeći bankrot i obustavu plaćanja, moramo uzeti novac od naših partnera u EU i MMF-u", rekao je.

Vlada ima "odgovornost provođenja najtežih financijskih mjera ikad poduzetih u Grčkoj. To je program koji će zahtijevati trud i odricanje i koji nas moralno i politički obvezuje na uspjeh", rekao je ministar, dodavši kako je paket financijske pomoći "zadnja nada".

Na rubu provalije

Grčki predsjednik Karolos Papoulias je u dramatičnom priopćenju kazao kako se država nalazi na rubu provalije.

Grci prosvjeduju zbog mjera štednje koje im želi uvesti vlada, a bez kojih ne bi dobili kredit od 110 milijardi eura od Europske unije i MMF-a. "Svi smo odgovorni za to da ne zakoračimo dalje", napisao je predsjednik u priopćenju. U jučerašnjim dramatičnim prosvjedima povodom generalnog štrajka, prosvjednici su zapalili banku u centru Atene te je izgorjelo troje ljudi.

U jučerašnjoj raspravi o donošenju mjera, grčki ministar financija George Papaconstantinou je u parlamentu kazao da su spremni platiti visoku političku cijenu. Diljem Europe postoji strah da će se grčka kreditna kriza proširiti i na druge zemlje kontinenta. Do kraja tjedna bi grčki parlamentarci treba glasati o uvođenju mjere štednje koje uključuju zamrzavanje plaća, smanjivanje mirovina i povećanje poreza.

mateb · **Pridružen/a:** 15 lis 2009, 00:22 **Postovi:** 3903

Čini se da je cijeloj svjetskoj ekonomiji smisao postao održavanje što više novca u optjecaju kako bi banke mogle ubirati kamate. Ne bi li svrha gospodarstva trebala biti održavanje što veće zaposlenosti, visokih plaća i slično? Nije da opravdavam Grke, oni su posebna priča, ali sve to skupa izgleda kao redistribucija iz smjera prosječnih ljudi ka onima koji su puni love. Naravno, to vrijedi samo za one koji se mogu prisiliti na vraćanje dugova. Ima, naravno, država koje si mogu dopustiti da dugove ad infinitum pokrivaju novim zaduživanjima i time još financiraju najveću vojsku na svijetu.

A Hrvati dali vlastite banke..

Robbie MO

Pazi Dow Jones danas :scared

Real gone · **Pridružen/a:** 03 srp 2009, 16:25 **Postovi:** 5428

ključ u bravu! je napisao/la:

Oliu je to i dužnost, da "mrlju" ne proširuje, nego da je umanjuje.
...

Brit piše:

Citat:

Evropski partneri trebali bi dublje razumeti nevolje Grčke i ponuditi efikasniji odgovor, piše u „Fajnenšel tajmsu“ Mark Mazover, profesor istorije na njujorškom Kolumbija univerzitetu.
On ističe da su kroz istoriju grčke institucije uglavnom bile izložene uticaju velikih sila. Članstvo u EU je pomoglo, ali u neku ruku i odmoglo Grčkoj.

Mazover ukazuje na istraživanje Keneta Rogofa sa Univerziteta Harvard da se ne može gledati na Grčku kao na serijskog gubitaša, jer je u poslednjih 100 godina samo jednom bila u ozbiljnim privrednim problemima – 1931-1932. godine u vreme svetske ekonomske krize.

Konstanta u istoriji moderne Grčke je ogromno strano uplitanje u njen politički i ekonomski život. Prvi grčki kralj (poreklom iz Bavarske) bio je nametnut sa strane, a prve političke partije bile su pod snažnim uticajem velikih sila.

Nacistička okupacija je bila okrutna – sa desetinama hiljada umrlih od gladi samo u toku jedne zime i stotinama spaljenih sela. Manje je poznato u kojoj meri su nakon Drugog svetskog rata Velika Britanija, a potom SAD nastojale da kontrolišu ministre, obaveštajne službe, sudove – preko diplomata, misija i savetnika.

Dodir „stranih prstiju“ osećao se itekako sve do uvođenja diktature 1967. godine. Nakon sloma diktature 1974, demokratska konsolidacija se može opisati i kao pokušaj da Grčka stekne političku autonomiju koju je kroz istoriju veoma retko posedovala. Taj proces je funkcionisao kudikamo bolje nego što su mnogi očekivali.

Ahilova peta Grčke

Više od 20 godina, funkcioniše bez većih potresa dvopartijski sistem. Vojska kao politički faktor je marginalizovana, tako da se alarmantna upozorenja poslednjih sedmica o povratku tenkova, ne mogu uzeti ozbiljno, ukazuje Mazover.

Ironija je, međutim, da je članstvo u Evropskoj uniji pomoglo Grčkoj, ali i u izvesnoj meri odmoglo. Definitivno je poboljšan životni standard, a omogućena je i tranzicija ka demokratiji bez velikih trzavica. Međutim, priliv evropskih fondova doprineo je stvaranju atmosfere u kojoj su igrnorisani strukturalni ekonomski problemi.

Nakon Drugog svetskog rata Grčka je dobila najviše sredstava iz Maršalovog plana po glavi stanovnika. To je podstaklo proizvodnju i rast produktivnosti. Međutim, početkom 1980-ih, zaduženost je porasla sa osam na 42 procenta bruto domaćeg proizvoda. Stvarni problem dugova Grčke novijeg je porekla i povezan je sa njenom integracijom u EU, ističe Mazover.

Nakon uspostavljanja demokratskog sistema 1974, pokazala se Ahilova peta grčke države – hronična nemogućnost da se popuni državna kasa. Još od proglašenja nezavisnosti u 30-im godinama 19 veka, javne finansije su se oslanjale na visoko indirektno oporezivanje, nepouzdan nevidljiv prihod od raznih poslova kao i posezanje za kreditima. Neko za to može okriviti nasleđe turske vladavine.

Nužna je veća solidarnost EU

Međutim, sa nekoliko časnih izuzetaka, grčki političari su u kontinuitetu bili skloni širenju mreže zaposlenih u javnom sektoru kao zamenu za državu blagostanja i instrument pokroviteljstva. Bogati fondovi Evropske unije su omogućili ciklično zaduživanje i vraćanje dugova tako što su se grče vlade tražile pomoć od Brisela, uvodeći zauzvrat drakonske stabilizacione mere. Nakon toga bi popuštale finansijsku kontrolu sa približavanjem izbora. I tako ukrug.

Ovoga puta račun stiže na naplatu. Međutim, politički izazov je ogroman i građani Grčke koji sada štrajkuju posežu i za istorijskim sećanjima. Tako je zamenik premijera Teodoros Pangalos postavio pitanje kako Nemci mogu da drže Grcima lekcije iz morala, a istovremeno izbegavaju svoju istorijsku odgovornost da plate Grčkoj ratnu odštetu. (Pangalos bi mogao da pomene da su takve delimično isplaćene reparacije pre 50 godina bile deo dila Atine i Bona čime su nacisti koje je Grčka optužila za ratne zločine, izbegli pravdu), podseća Mazover.

Sadašnja kriza je itekako negativno uticala na imidž Evrope. U ovim finansijskim turbulencijama EU se ne izjednačava sa uvažavanjem socijalnog aspekta tržišta, korektnošću, demokratijom ili mirom, već sa odbranom jedinstvene valute, i rigidnim antiinflatornim režimom koji treba da je podupre. Zaposleni u grčkim državnim službama će se možda navici i prihvatiti smanjenje plata i kasniji odlazak u penziju. Međutim, vlada ima više šanse da ih u to uveri ako Evropa prestane da gleda na Grčku kao poslednja velika sila koja želi da kontroliše njenu sudbinu.

U prošlosti, obećanje članstva u Evropskoj uniji je pomoglo obogaćivanju demokratije, najpre na njenim južnim granicama a kasnije u bivšim komunističkim zemljama.

Međutim, ako se želi izbeći podrivanje političke autonomije u ovim zemljama disciplinom koju nameće evro, nužna je veća solidarnost EU, zaključuje u „Fajnenšel tajmsu“ Mark Mazover, profesor istorije na njujorškom Kolumbija univerzitetu.

obrati pažnju na boldano..:)

RajvoSa

Pogledajte ovu hobotnicu, i zašto bi cijela priča oko Grčke mogla biti samo uvertira u nešto mnogo opasnije:

sicani · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 23:07 **Postovi:** 418

"Dramatičan vikend u Briselu se završio usvajanjem odluke o uspostavljanju evropskog sistema za pomoć članicama evrozone koje se nađu u finansijskim teškoćama. U novom fondu pomoći naći će oko 720 milijardi evra"

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5558796,00.html

RajvoSa

Ovo stvarno vrijedi pročitati...popis suludih troškova grčkih državnih službi.

1. Mirovine i za neudate ili razvedene kćeri

Baš kao i u gotovo svim zemljama Europe, i u Grčkoj je sve više staraca a sve manje mladih koji zarađuju i uplaćuju u mirovinski fond. Usprkos tome, državni službenici načelno mogu u mirovinu već i prije nego što navrše 50 godina života. Sve to dovodi do toga da deficit mirovinskog osiguranja Grčke raste brže nego bilo gdje u Europi.

Nove reforme bi doduše trebale otežati odlazak u prijevremenu mirovinu, ali Grčka ima i niz specifičnih pravila kakve se zaposleni u drugim europskim zemljama nikada nisu niti sjetili tražiti. Na primjer: neudate ili razvedene kćerke državnih službenika, nakon smrti oba roditelja, i dalje primaju njihovu mirovinu! Tu povlasticu uživa oko 40 tisuća Grkinja i samo to košta državu oko 550 milijuna eura godišnje.

2. Nagrada za služenje računalom

Zaposleni u Grčkoj su navikli da je njihova plaća tek osnova na koju onda dolaze razne nagrade. Tako državni službenici lako mogu dodatno zaraditi čak 1300 eura mjesečno.

Katalog mjera prema kojima državni službenici mogu zatražiti dodatnu premiju je podeblji. Tako će službenik dobiti nagradu ako se na radnom mjestu služi računalom, a država će posegnuti u džep i ako službenik zna neki strani jezik. Dok možda zvuči koliko-toliko logična premija za rad na otvorenom - koju onda dobivaju i svi šumari jer ipak nema toliko stabala po uredima - zaposlenik će dobiti novčanu nagradu i ako - se na vrijeme pojavljuje na poslu!

Poseban trn u oku drugim Europljanima je navika Grka da dijele ne samo 13., nego čak i 14. plaću! Pola mjesečne plaće dobivaju za Uskrs, drugu polovicu za godišnji odmor. 14. plaća se dijeli za Božić, a u tim danima vlada i još jedan običaj: u gostionicama, kod frizera ili taksisti u račun stavljaju i neki iznos koji nema veze sa uslugom. To je posve legalno i smatra se svojevrsnim poklonom za Božić za usluge koje obavljaju čitave godine.

U mjerama štednje je vlada već smanjila većinu nagrada za 12%, a dodatne plaće za čitavih 30%. Atena se time nada uštedjeti 1,7 milijarde eura.

3. Ludilo državnih vijeća

U Grčkoj je običaj da kada o nekom problemu postoje različita mišljenja i interesi, da se onda osnuje posebno vijeće koje bi riješilo taj problem. S obzirom da nesloge ima napretek, i vijeća ima beskonačno mnogo.

U čitavom nizu vijeća osobito se ističe vijeće koje upravlja jezerom Kopias. Problem je u tome što je jezero Kopias samo od sebe presahnulo još u 30-etim godinama prošlog stoljeća! To naravno ne smeta članove vijeća da za svoj trud i rad i dalje primaju plaću i da - ako neki od članova ode na onaj svijet - izaberu novog na njegovo mjesto.

Jedan grčki list je izračunao da je po svim mogućim vijećima zaposleno više od 10 tisuća "stručnjaka" i da to Vladu u Ateni košta preko 100 milijuna eura godišnje. Vlada je pak obećala kako će najmanje 200 komisija ili ukinuti ili više njih spojiti u jednu.

4. Zračna kompanija samo za službenike

Od oko 11 milijuna stanovnika Grčke, država je poslodavac za preko pola milijuna zaposlenih. I to usprkos tome što neka državna poduzeća stvaraju čak apsurdne gubitke.

Tu se osobito ističe nacionalna zračna kompanija Olympic Airways. S oko 4.600 zaposlenih ona ne stvara gubitke godinama nego desetljećima! Sindikat ipak uporno sprečava privatizaciju ove zračne kompanije, iako su ime i današnji oblik te tvrtke stvoreni u vrijeme dok je Olympic bio u privatnim rukama: legendarnog grčkog tajkuna Aristotela Onasisa. Nakon pogibije njegovog sina upravo u zračnoj nesreći, Onasis je početkom 70-etih prodao svoj udio - opet grčkoj državi.

Sve od onda ta kompanija praktično nije završila niti jednu poslovnu godinu s barem nulom na računu. Zaposlenima u toj tvrtki ne ide loše: i oni i njihove obitelji imaju pravo letjeti avionima kompanija gdje god požele!

Ali to nije jedina državna tvrtka koja je kroničan gubitaš. Država je vlasnik 74 poduzeća, prije svega u opskrbi i transportu, i u gotovo svima ima mnogo više zaposlenih nego što je potrebno. Samo grčka državna željeznica broji 9.000 zaposlenih, a 2008. je morala prijaviti 800 milijuna eura gubitka.

5. Siromašna velesila na Mediteranu

Od svih zemalja NATO saveza, osim Sjedinjenih Američkih Država, jedva da se koja drži odredbe da najmanje 2% BDP-a troši za obranu. Iznimka je - Grčka. Ona troši više nego i kud i kamo veće vojne sile!

Ne samo zato jer je Grčkom godinama vladala vojna diktatura, nego i zbog vječitog rivalstva s Turskom (sjetimo se samo Cipra), Atena ne žali ni truda niti troška za svoje oružane snage. Proteklih godina je za obranu odlazilo čak 6% BDP-a, što konkretno iznosi 14 milijardi eura - godišnje! To ipak ne znači da bi i Amerikanci Grcima mogli pozavidjeti na onome što imaju u svojim arsenalima. Zapravo niti nemaju mnogo - golemi dio budžeta, gotovo 80%, odlazi na trošak osoblja i uprave.

Vlada u Ateni je zato odlučila više nego prepoloviti izdatke za obranu. U proračunu za ovu godinu je još "samo" 6,7 milijardi eura, a zajamčila je ni da ove godine neće potrošiti više od 1,8 milijarde za novo oružje.

6. Istini za volju

Istini za volju mora se reći i to: nema sumnje da vlada u Ateni baca novac kroz prozor, ali su samo malobrojni ispod tog prozora kako bi mogli napuniti svoje džepove.

Jer i usprkos 13. i 14. plaće državnim službenicima, oni zarađuju mnogo manje nego njihovi kolege u drugim zemljama Europske unije. Dok su u privatnom sektoru - osobito u sektoru financijskog poslovanja i telekomunikacija - razlike u plaći sve manje u odnosu prema njihovim kolegama u Europi, mnogi državni službenici zapravo primaju sirotinju. Tako su učitelji, vatrogasci ili smetlari 2008. u prosjeku dobili samo 41% onoga što za isti posao dobivaju njihovi kolege u Njemačkoj. Vlada u Ateni je prošlog svibnja propisala minimalnu plaću od 740 eura - što je jedva dostatno za život. Plaće izvan Atene su ionako manje, a troškovi života su sve sličniji onima u Europi. Zapravo, među "starim" članicama Europe postoji samo još jedna zemlja u kojoj državni službenici dobivaju manje plaće: Portugal.

Real gone · **Pridružen/a:** 03 srp 2009, 16:25 **Postovi:** 5428

Citat:

Evropska unija ima mnogo da nauči iz grčke krize i panike na tržištima hartijama od vrednosti koju je izazvala. Ali to je takođe prilika da se pozabavi problemima koje bi inače odlagala.
Problemi na koje je kriza ukazala nisu samo problemi valute. To su strukturalni ekonomski problemi s kojima bismo morali da se bavimo pre ili kasnije, bez obzira na to koju valutu ili kombinaciju valuta koristimo.

Probleme je izazvao veliki gubitak konkurentnosti u odnosu na Aziju, koji nije bio tako očigledan zahvaljujući veštačkoj i privremenoj kreditnoj ekspanziji u poslednjih deset godina. Sada kada mora direktno da se takmiči sa Indijom i Kinom, ekonomski položaj Evrope nikada više neće biti isti.

Kreditna ekspanzija je bila neka vrsta anestezije koja je otupela bol zbog gubitka konkurentnosti. Sada kada je anestezija naglo prekinuta, bol je stvaran.

Evropske zemlje će morati da povrate konkurentnost u odnosu na Aziju time što će prebaciti resurse na obrazovanje i infrastrukturu, a što dalje od potrošnje svake vrste, uključujući vladinu,i smanjiti cenu usluga i radne snage. Evropsko tržište energije i usluga treba da bude otvoreno za unutrašnju konkurenciju.

Da bi se sprečilo ponavljanje krize u grčkom stilu, Evropska unija će morati da preuzme nužna ovlašćenja, ona koja je trebalo da joj budu data čim je monetarna unija formirana. EU mora biti u stanju da nadzire obim i pravac kreditne ekspanzije u zemljama evrozone kako ne bi došlo do neodržive kreditne situacije u privatnom sektoru koja na kraju ugrožava i vladin kredibilitet.

EU takođe treba da bude u stanju da nadzire razvoj konkurentnosti različitih zemalja u evrozoni. Ako zemlja gubi konkurentnost zato što troškovi rastu brže nego kod komšija, izgubiće poslove, što dalje znači pad prihoda vlade. To bi na kraju moglo da dovede do problema solventnosti vlade. Značajan gubitak konkurentnosti pojedinačnih država evrozone je povod za opravdanu brigu svih zemalja zone evra.

Nemačka i drugi koji sada traže oštre mere od Grčke trebalo bi da shvateda obaveza da slede zajedničku ekonomsku politiku važi i za njih.

Ne treba zaboraviti da je jedna od prvih zemalja koja je prekršila originalna pravila evrozone o vladinom zaduživanju bila upravo Nemačka. Ona se međutim brzo dovela u red bez potrebe za finansijskom pomoći drugih članica.

Nemačka ima korist od evra jer ima konkurentniju kursnu stopu nego što bi imala da i dalje ima marku. Da Nemačka i dalje koristi marku i istovremeno ima veliki trgovinski višak i visoku stopu štednje kakvu ima sada, marka bi dramatično skočila u odnosu na sve ostale evropske valute, i nemački izvoz bi postao preskup za druge.

Evro je pomogao nemačkom izvozu i podstakao štednju. Veliki deo ušteđevina koji nije investiran kod kuće, uložen je u grčke obveznice delom i zbog toga što je Grčka koristila evro i nije bilo deviznog rizika kao da su, recimo, kupovali turske obveznice. Zato je u interesu same Nemačke da Grčka ne bankrotira i da nenapusti evro. To bi nanelo štetu nemačkim bankama i posledično finansijama nemačke savezne i pokrajinskih vlada.

Zemlje takođe imaju korist od evra u unapređenju izvoza, jer evrozona predstavlja prošireno domaće tržište bez dodatnih troškova plaćanja različitim nestabilnim valutama. Plaćeni su u svojoj valuti, evru. Iz tih razloga pomoć koju Grčkoj daju druge članice evrozone ne bi trebalo da bude prikazana kao neka vrsta milosrđa, već kao kredit koji je u interesu i zajmodavca i zajmoprimca.

Robbie MO

Sad će i Mađarska dolje. ;) :)

Mar-kan · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 14:45 **Postovi:** 34318

Japan...

ivica · **Pridružen/a:** 03 lip 2009, 14:13 **Postovi:** 1743

A sjetimo se samo Grčke, koje no je bilo, čini mi se 2004, osvojili europsko nogometno prvenstvo, olimpijske igre, pobjednici eurosonga...

Hrvat

http://www.bloomberg.com/news/2010-06-2 ... rowth.html

HercegBosna.org

Grčka "na koljenima"- uzroci i posljedice

Online