U posjedu sam nekoliko prilično vrijednih i zanimljivih izvještaja (2 strana i 1 domaći) o ekonomskom potencijalu RH, ulazu u EU kao i nedavne posjete HNB-u. Svi materijali su na engleskom jeziku. Idemo redom.

Prvi je napisan davne 2007 ali je prilično opširan (27 stranica) i zove se "An economic assessment of Croatia out to 2012". Autori su neki Indijci iz Londona za konzultantsku tvrtku.

Drugi je iz 2008, napisan od strane naših analitičara iz Raiffesen Banke (na 23 stranice) i tiče se ulaska RH u EU.

Treći je i "najfriškiji" i općenito zadnji izvještaj napisan na temu "Hrvatska". Iz travnja 2009, a radi se o posjeti ženske iz Deutsche Bank London našoj HNB i nekoliko lokalnih banki.

Vidim da ja nisam jedini preuzeo dokumente.

Imam slične dokumente, ali svaka analitička kuća baci pozornost na druge stvari, osim tih nekoliko općih obveznih stavki.

Ako imaš šta novije, okači i ti. Pokušat ću pronaći izvještaje o BiH, ali vjerojatnost da je nešto napisano o BiH od neke velike investicijske banke se mjeri u promilima.

U koliko se hrvatsko gospodarstvo odmah ne preorijentira na proizvodnju i izvozu Hrvatska će izgubiti šansu za brže stope rasta, zaključak je 'Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2008.' koje je danas predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, piše Večernji list.

Najveći problem je pokazala je analiza, što hrvatski izvozni proizvodi danas ostvaruju isti tržišni udjel na tržištu Europske unije kao i prije 10 godina, što jasno pokazuje kako konkurentnost Hrvatske stagnira.

'Mi smo na 0,12 posto udjela od 1999., pa su nam se približile Srbija, Crna Gora i Kosovo koje su u tom periodu tri puta povećali svoj tržišni udio u EU', istakla je članica NVK-a Slavica Singer.

Najproblematičnijim faktorima za poslovanje gospodarstvenici su istaknuli nisku učinkovitost javne uprave, korupciju, poreznu regulativu, neodgovarajuće obrazovanu radnu snagu i pristup financijskim izvorima. Uz postojeću razinu korupcije, neutralnost Vlade, stupanj nezavisnosti sudstva te neučinkovitu javnu administraciju u Hrvatskoj se neće moći razvijati poduzetništvo, upozorili su u Vijeću.

Oslonac izvozne konkurentnosti Hrvatske, istaknuto je, čine proizvodi s niskim sadržajem tehnologije i znanja što ne predstavlja budućnost na tržištu EU. Članovi Vijeća suglasni su da aktualna kriza i recesija moraju biti dodatni poticaj da se pod hitno provedu reforme u cijelome društvu.

'Velika uloga javnoga sektora i potrošnje uz porast zaduživanja u generiranju i stimuliranju rasta nije više ni realna ni moguća. Vrijeme je da se neodgodivo usmjeri pažnja na politike koje će osnažiti konkurentnost čime se osigurava održivi ekonomski rast. Za to je potrebna i promjena našeg stava prema odgovornosti u donošenju odluka na svim razinama', rekao je predsjednik NVK-a Darko Marinac.

Kao jedina oblast u kojoj su posljednjih 10-ak godina pokrenute reforme je sustav obrazovanja, ali ni to nije dovoljno jer u Hrvatskoj samo trećina mlade populacije završava fakultet, što je dva puta manje od prosjeka EU.

Kao dobar primjer povećanja konkurentnosti istaknute su naše susjedne tranzicijske zemlje.

'Za razliku od nas oni nekog vraga rade. Pošaljimo svoje ljude u Crnu Goru i Tursku neka vide kako su oni uredili svoje kafiće i plaže i podigli turizam. Trenutak je kritičan, vrijeme je za zvona za uzbunu.

Mi od osnivanja vlastite države nismo artikulirali viziju svoje budućnosti. Vrijeme je za promjene jer više nemamo vremena. Izgubit ćemo najpotentniju radnu generaciju ljudi od 30 do 40 godina koja nije aktivno uključena u političke i ekonomske odluke. Ako brodogradnja nije održiva prestanimo u nju ulagati i preusmjerimo te novce u turizam, poljoprivredu, ICT sektor.

Treba imati hrabrosti napraviti takve rezove. Ako ne provedemo reforme najpropulzivniji dio stanovništva mogao bi nam otići u Slovačku, Srbiju, Crnu Goru,... jer ako se ne osvijestimo imat ćemo niži BDP po stanovniku od njih', rekao je Ivica Mudrinić, član Vijeća i predsjednik uprave HT-a

Relativno friško, komentar analitičara iz Daiwe o odlasku dr. Ive i update o ekonomskim prilikama u RH.

Malo suhoparan izvještaj od Deutsche Bank, uglavnom osvrt na trend gdje Hrvatska štanca državne obveznice denominirane u eurima (EUR) zbog povoljnijih uvjeta tj nižih kamata.

kad se mudrinić vratio iz emigracije 90 hodao je u poderanim cipelama. sve što je stekao, stekao je preko politike, i dan danas glumi gljivu u ht-u i služi samo kao pijun za one koji odlučuju a on samo potpisom blagoslovi.
jadna je zemlja u kojoj takvi dijele ekonomske savjete.

Naprijed naši

Ovo je toliko trulo da se počinje raspadati i smrdi na sve strane da ni gas maske vise ne pomažu. Vrle stručnjake i političare treba poslati na odvikavanja od sebe samih, inače ce da od Hrvatske ostane nešto poput pustinje Gobi ....
Cak je i "nacionalna heroina" Severina počela sa spektakularnim nošenjem broševa, sad je li po preporuci ili je po srijedi kopi/paste ... i sa tog gledišta je sve jadnije. Čekam da se javi Don Kacunko, onako kao intelektualna veličina, pa da to u jednom svesku kao lateralno štivo za predškolski uzrast, na papir nabaci Nives Celzijus ... to bi naime moglo dovesti do nacionalnog konsenzusa.
Ako ni to nebu bilo dovoljno tu bi u svesrdnu pomoć, priskočio Ante i to onaj sto se htjeh ili mislio da hoće prijaviti za predsjednika, to je onaj Ante sa farme,ma znate ga svi ...inače za iduću seriju farme predložio bi da se održava na Erta Aleu u regiji Afar cisto da promjene lokaciju niš vise

Koliko već smrdi a smrdi jako dokaz je i akademska zajednica, koja vonja vise od srdele i inćuna zajedno, jer gdje ima za boga miloga da postoji na svijetu neko blizak njima ... mislim na ogroman broj radova, valjda nisu kopi-paste, kao i tolikom naprezanju moždanih vijuga da bi pomogli društvu. A pomogli su, očitovanju se svake prestupne godine ili pak kada treba namaknut kava sredstva iz proračuna.

A nasa vlastita elita od političara je ko trutovi iz serije pčelica maja ... ako ne spavaju onda prave pizdarije. A pizdarije su ogromne i sto je najgore skupe su ko svetog petra maslo. Stoga srdačno preporučujem jedno geografsko mjesto da se radi njih ne bi moralo iseliti cijelo stanovništvo Hrvatske a to je što je Papa Nui otok na kome već imaju i statue Big Moai tako da svatko može da izabere po jednu za sebe, kao veliki vladari,carevi,vojskovođe ... a za Hrvatsku bi to bilo kud i kamo jeftinije, jer su toliko povlašteni da im mozak razmišlja jednino kako da izglasaju neplaćanje parkinga ili novina i da cijene u saborskim restoranima i kafićima budu toliko mizerne da mi se sve čini je to na nekoj drugoj planeti.

I onda se desi poskupljenje goriva, poskupljenje struje, porez na ovo ili ono, udri po mirovinama onako ... a sa vremena na vrijeme zatvore neko zvučno ime koje do jauče bilo njihov irget na velikoj baušteli ... pa se mi njime bavimo ko mala djeca sa lizalicama. Ali niti u jednom slučaju ti irgeti nisu vratili novac mada su vlasnici baustela propisali zakon kojim se govori da moraju garantirati svojom imovinom i cjelokupnim sredstvima, valjda se ne misli na sredstava iz proračuna jer je od proračuna ostala samo ćuna.

I na kraju ko bi vjerovao u neku priču o izlasku iz krize, i ko bi taj program napisao, možda Čaćić,Milanović, Linić, Obersner, .... ima tih kandidata mnogo ali bi ja prednost dao Modnom Mačku, on vjerojatno ima nešto bolje. Dok Šuker reprogramira dugovanja, vjerojatno misleći na podatke koji su objavljeni i na ovom forumu, o životnom vijeku partizana, koji su neuništivi, vraćanje duga ce osjetiti generacije iza nas, i biti ce Mo kontamirani još pola stoljeća,stoga je potrebita seljačka buna da ljudi konačno uzmu montiraće i razmontiraju ovu elitu sto napravi pustinju Gobi.
E možda i nas reprogramira da uspijemo da živimo kada nam zabiju otučak od kukuruza u dupe, pa ce Mo valjda manje trošiti i samo njima plaćati najamniku sto živimo u gdje živimo.

I dalje če mo da gledamo Farmu, Big Bradr, ... a i slične retardirane emisije koje potiču mladide umove na debilska rješenja u životu.

Niti jedna zemlja koja ima ambiceje da živi dugoročno, nemože da ima veće prima u daministraciji nego u proizvodnji !!!
Ako je i financiski jaka, to dovodi u krjnjem slučaju do socijalnog nemira, mada nemora da ima financiske posljedice, socijalne mogu da budu izrazito nezgodne.

Fixed Income Monthly Croatia April 2010 Erste Group – Fixed Income Monthly Page 2

Highlights

Government presents economic recovery program
MoF takes a break from short-term debt market
Foreign debt at EUR 44bn at the end of January
2009 C/A deficit narrowed to 5.2% of GDP
4Q 09 LFS unemployment rate at 9.2%
CPI remained below 1% in March

Croatia: 1Q GDP breakdown confirms domestic demand weakness

Ova zadnja analiza je li ovo za prvi kvartal 2010 godine.

Ovo znaci da smo u govnima imamo pad BDP za 2.5 posto samo u provome kvartalu.Pa onda imamo veci uvoz nego izvoz mislim za nekih 1.2 posto. Pa onda da nemamo investicija dole na dijagramu za 2009 godinu. Pa ekonomski bi se reklo drzava u banani.

Sve ok ali ako su podignuti porezi tj krizni porez kao zadnji usporedno bi se trebala smanjiti drzavna potrosnja G i povecati investicije I. Ali tko to od nasih zna u vladi vazno je speak krojesa...
Zalosno..

Jap, prvi kvartal, a evo i mjesečnog izvješća o makroekonomskim pokazateljima, sa osvrtom na obveznice.

Tržišta kapitala su i dalje otvorena za daljne zaduživanje i pokrivanje rupa, ali daleko je to od povoljnih uvjeta.

Evo i potvrde sa tržišta obveznica da Hrvatska ulazi u EU od analitičara banke BNP Paribas.

Slowdown in west hits eastern states

By Neil Buckley, East European Editor

The shiny Eurocable factory in rolling hills north of Zagreb is just the kind of manufacturing plant central and east European countries have been striving to build in recent years.

The Croatian cable maker exports 80 per cent of its production, mostly to the European Union. But as the eurozone’s economy slows, Eurocable is having to slice profit margins to the bone to retain orders – especially in its most prized market, Germany. “We’re working a lot and not earning sufficiently,” says Drazen Matiegka, managing president.

The eurozone market is all the more important because Croatia and its Balkan neighbours have scarcely begun to recover from the 2008-09 financial crisis. “Croatia is dead, the region is dead,” says Mr Matiegka.

With economists warning that the eurozone’s debt crisis could even push it back into recession, 2012 growth forecasts are being sharply reduced for the former socialist economies further east. Many of them rely heavily on the single currency area as export destination and financing source.

Investors are getting jittery. With important exceptions such as Poland, “emerging” Europe was collectively the region hardest hit by the last crisis. Half a dozen countries needed International Monetary Fund bail-outs, though sovereign defaults were avoided.

The European Bank for Reconstruction and Development, set up to support the region’s post-communist transition – and which played a key crisis response role in 2008 – last week cut its growth outlook for Europe’s eastern portion for next year. For central Europe and the Baltic states, it halved the 2012 forecast to 1.7 per cent, from 3.4 per cent three months earlier. For south-east Europe, including Romania, Bulgaria and former Yugoslav states, the EBRD hacked its forecast from an earlier 3.7 per cent to 1.6 per cent now.

The EBRD’s forecasts were much weaker than the IMF’s a month earlier – though the spread of market forecasts is unusually wide, reflecting uncertainty over when the eurozone crisis might be contained.

Some countries are also cautioning against excessive gloom.

Poland, the only EU economy to avoid recession in 2009, is confident it can be resilient again. It has relatively healthy banks and a bigger domestic market than export-reliant neighbours such as Slovakia. Recent industrial output and retail sales figures have been buoyant.

Hungary admits it is more vulnerable to a slowdown further west. But the government is so far sticking to a 1.5 per cent growth forecast for next year, three times the EBRD’s estimate. “We have to see whether there will be any significant and meaningful solution to the euro crisis,” says Tamas Fellegi, national development minister. “We still think that if there is no significant deterioration of the situation, this might be a realistic figure.”

Austria’s Erste Group, a big east European lender, published a study this month concluding that the region was “better prepared for the new storm”. The gaping current account deficits and reliance on short-term external financing, which poleaxed central European countries when credit flows dried up after the collapse of Lehman Brothers, had been closed or greatly reduced, the bank said.

The EBRD agrees that the region is better placed to withstand a Lehman-sized shock. But it warns that any shock could be more powerful this time, if the eurozone crisis spreads to bigger economies such as Italy and threatens west European banks that dominate banking in emerging Europe.

If national governments start having to rescue banks, it says they might restrict banks’ support for eastern subsidiaries, resulting in a “large contraction of credit ... with potentially severe consequences for output”.

Erik Berglof, EBRD chief economist, says careful policy co-ordination is needed in any moves to recapitalise banks. He is calling for a “second Vienna Initiative”, referring to a 2009 programme that ensured banks did not pull out of emerging Europe.

For now, some companies in the region report little sign of a slowdown. At its €1bn ($1.4bn) car plant in Zilina, Slovakia, South Korea’s Kia is ramping up production – hiring 1,000 workers and planning to add a third shift by the first quarter of next year. “At the moment we are not able to fulfil customer demand,” the group says.

Solving Croatia’s foreign debt woes

October 14, 2011 3:20 pm

by Neil MacDonald

With election season heating up, Croatia’s exporters are anxious to make their voices heard. Nine successful manufacturers and exporters formed a club last month calling for tax incentives to boost competitiveness and draw more hard currency into the debt-laden country.

“Our debts are in euros, dollars or whatever,” explained Drazen Matiegka, president of Eurocable Group, a high-tech cable manufacturer, and a founder of Lider Exporters Club. “Exporting is the only way to solve the problem. Or else we could sell islands, sell power utilities. But you can’t sell those again.”

Past governments have relied on privatisations to balance the budget. But this strategy – besides being prone to corruption – has failed in the global recession.

Electricity remains firmly under state control. So do Croatia’s once renowned shipbuilding yards – first due to bureaucratic resistance and now lack of investor appetite. Ships still account for 12 per cent of exports.

Croatia also boasts around 1,200 islands – mostly tiny and uninhabited – along its Adriatic coast. The state has never put these on the bloc, and has discouraged private sales to foreigners.

Selling assets will never eliminate the country’s foreign debt problem, which afflicts both the private sector and the state. “The only way to service debts in foreign currency is to earn in foreign currency. And doing it our way – by manufacturing for export – is repeatable,” Matiegka says.

Foreign debt, at €48bn, has reached 102 per cent of GDP and government debt will climb further this election year, says Zarko Primorac, a Zagreb business consultant (and ex-Bosnian finance minister).

Imports in 2010 amounted to €15.1bn, versus exports of only €9.9bn, the Croatian Chamber of Economy says.

According to the exporters club, only 7.5 per cent of Croatian companies earn more than 10 per cent of their income in foreign markets. Yet those same companies bring 31 per cent of total company revenues and 46 per cent of net profit.

None of the political parties bidding for power in December 4 parliamentary elections has put exporters’ concerns high on the agenda. The importers’ lobby – standing for a strong local currency – has greater influence.

Exporters, Matiegka insists, would not ask for a weaker kuna, since too many people are saddled with car or home loans denominated in euros or Swiss francs.

“There are other ways to help exporters, such as tax reductions,” he says. “The government doesn’t have to sell my products, find my customers or finance me. Just make an environment that helps me, not punishes me.”

The new club – affiliated with a Zagreb-based business weekly, Lider – brings together a mixed bag of companies. Most, but not all, belong to the private sector. Almost all are big names from the former Yugoslavia, some of which have rebounded after privatisation. Only Eurocable is younger than the sovereign Croatian state, which declared independence in 1991. A part-privatised postal bank is also on board.

The founding members are:

- Eurocable Group (cable maker and distributor, started 1999)

- Jadran-Galenski Laboratorij (pharmaceutical, privatised)

- Badel 1862 (liqueurs, privatised)

- Đuro Đaković Holding (military, agricultural, railway and other heavy vehicles; still majority state-owned)

- Elektro-Kontakt (electo-installation material, privatised)

- Hrvatska Poštanska Banka (postal bank started 1991; still majority-state controlled through pension funds)

- Kotka (suit maker, est. 1954, upgraded and export-oriented since 1995)

- Kraš (chocolates, privatised)

- Pliva (pharmaceutical, absorbed by a global group, Teva, in 2008)

- TZV Gredelj (trams and railway locomotives; 100 per cent state-owned)

ROHATINSKI UPOZORIO:
Smanjite rashode za 9 mlrd ili ćemo završiti kao Grčka

http://danas.net.hr/novac/page/2011/12/15/0108006.html


...bas me zanima kako ce ovo da se odrzi na place i mirovine,koje su rekli da dirati nece (bar ne u predizbornoj kampanji)

2003 god i 2011god,statisticki podaci korisnika mirovinskog fonda...pre drasticne su cifre da svakom normalnom nebi bilo cudno smanjenje korisnika NOB-a cak 50%





Tako da korisnika NOB-a i domobrana u 2003godini ima 98000! 2011 je broj smanjio za 50% 55000!

Ukida se rad na crno...

Holy: Ukinut ćemo otkup PET boca! Socijala će se morati rješavati na neki drugi način
http://www.jutarnji.hr/holy--ukinut-cemo-otkup-pet-boca--socijala-ce-se-morati-rjesavati-na-neki-drugi-nacin/999883/

SOCIJALdemokratska partija u borbi protiv socijale. Čestitam.

Nitko ga na svijetu nije ukinuo, pa neće ni Hrvatska. To se kaže borit ćemo se protiv rada na crni ili smanjit ćemo rad na crno...

Nisi skontao poentu ili si je namjerno izostavio, nema veze.