A ako ima neko knjige format pdf na rodovi od capljine preko hutovo sve do dubrovnik moze mi slat na [email protected] a bit cu mu stvarno jako zahvalan

Zelio bih nesto saznati o prezimenu Mlakic iz Viteza/ Novi Travnik. Navodno su zivjeli u Uskoplju i da su negdje 1870-1890 preko noci pobjegli iz Uskoplja. Unaprijed hvala.

Poštovani gospodine Pavo,

zanima me prezime Crnogorac iz Posušja MZ Čitluk. Dva sela Gornji i Donji Crnogorci. Naime, postoji više teorija, jedna od njih je da porijeklo vuku od prezimena Raič, druga teorija da je netko nekada protjerran u Crnu Goru pa kad se vratio ostalo prezime od njega Crnogorac.

Hvala unaprijed!

U samom Poriču se prvi put pojavljuju oko 1878., kad počinju upisi Glavaša iz tog sela u matične knjige. Nešto ranije ih ima u selu Guvna malo sjevernija od Poriča. Iz matičnih knjiga se vidi da je Glavašima matica u selu Bistrica kod Gornjeg Vakufa, odakle se počevši od sredine XVIII stoljeća postupno sele niz Vrbas. Tako početkom XIX stoljeća imamo Glavaše u Lužanima i Ričici, sredinom XIX stoljeća u Draževdolu i Kordićima, da bi do kraja stoljeća neki od njih došli u Poriče, Čaušlije, Ljubnić i druga sela između Prusca i Bugojna. Najstariji spomen u Bistrici je 1742. kad se u selu(koje je ubilježeno pod imeno Crnotina) javlja domaćinstvo Marka Glavaš s 12 članova. Kako ne postoje starije matice stare župe Skoplje, nije moguće odgovoriti na pitanje daljeg porijekla.

Kostić je relativno novo prezime jednog ogranka roda Marić iz Borovice. Pod prezimenom Kostić su prvi put u matice upisani 1804. Pod starijim prezimenom Marić, pojavljuju se u matičnim knjigama još od 1643., tj. samog početka knjiga. Iz tog razloga, kao i kod skopaljskih Glavaša, nije moguće govoriti o starijoj prošlosti roda.

Mlakići su među starijim skopaljskim rodovima. Prvi put se spominju 1768. u selu Odžak između Bugojna i G. Vakufa. Matice ih kasnije često nalaze u Vilić-polju pa su očito preselili malo južnije. Kako u župi Skoplje 1742. na popisu župljana nema Mlakića, čini se da su doselili između 1742. i 1768. Vjerojatno se radi o doseljenicima s Duvna, gdje u selu Sarajlije ima Mlakića 1742. U skopaljskim maticama u XVIII i XIX stoljeću ima puno doseljenika s Duvna, pa mi se zbog tog čini vjerojatnim.

Najstariji poznati predak im je Jure Crnogorac koji se u Čitluku spominje 1742. godine kao glava obitelji od 8 članova. Ne znam za moguću vezu s Raičima, kojih u tom dijelu Hercegovine ima jedino u Drežnici. Što se tiče samog oblika prezimena, mislim da ono nema veze s Crnom Gorom kao državom, već da je puno logičnije da su prezime dobili od zaseoka/sela Crna Gora, koji je danas dio imotskih Vinjana, kao što je ime dobio i zaseok Crnogorci zapadno od Imotskog.

Zahvaljujem na brzom odgovoru za Mlakice. Rado bih jos saznao detalje o prezimenu Tomic iz sela Brisnik/TG. Kako se mi volimo hvaliti da je hajduk Mijat Tomic jedan od nasih predaka bio, pitam se kako je moguce ako je to istina da je on bio hajduk i pljackao turske trgovacke karavane a njegova obitelj ( sestra, braca) bez problema zivjeli u selu. Dovoljno je da se osvrnemo na zadnji rat gdje su mnoge obitelji platile glavom zbog jednog pogresnog clana obitelji a srednji vijek i da ne spominjemo.

Unaprijed veliko hvala.

Gospodine Pavo hvala puno na odgovoru za prezimena Glavaš i Kostić.

mate sin ilije cavara je moj prapradjed :)

U selu surmancima dosao je Mate,sin Ilije Cavara starinom Vidosevica, koji je roden na Gostusi 1815g., a ozenio se 1838g. Ivom,kceri Jure Jovanovica, i kao domazet usao u kucu svoje zene i njezinih roditelja. Imali su, osim nekoliko kceri, sina Matu rodenog 1839g.

Mate,sin Mate Ilijina, ozenio se u surmancima 1869g. Jelom, kceri Mate Kordica s kojom je rodio sedmero djece- cetri kceri i trojicu sinova ovim redom: Antu 1873, Blaza 1879, i Martina 1881 g.

g.Pavo
jeste li uspili naci neke zanjimljive podatke na obitelj Raič-Rajič iz područje juzne Hercegovine.
puno vam hvala unaprijed

postovani, znate li ista o obitelji vidovic iz mostara(rodoc) prvi na ovim podrucjima bio je Mijo oko 1701 godine

Ako te zanjima samo vidovic iz mostara to sigurno ce ti G.Pavo pomoc. Inace ja imam podatke iz vidovic od brotonja, kojo su u vidovicima, medjugorje i capljina

g. Nidjo hvala na odgovoru, dakle mene zanimaju iz mostara, ali koliko znam i ovdje ima par razlicitih loza, zato sam navela iz Rodoca ako to moze pomoci, jer ima Vidovica koji nam nisu u rodu u Orlacu (Mostar) mi ne znamo mnogo odakle smo dosli u mostar. Mada se vjeruje da smo dosli sa Braca.. Pa me interesuje nesto vise.

Naravno ima vise loze...
A evo ti ovu podatku ako ti nesto pomaze " takoder su vidovici medu ostalim narodom iz zapadne hercegovine i rame prebjegli u oslobodenu sinjsku krajinu 1690g gdje su dobili zemlju na obradivanje (dr.fra josip soldo:sinjska krajina u 17 i 18 stoljecu, str 24,38,111)

e sada se javlja pitanje, kako na nasoj lozi pise da su se nastanili oko 1700 na ova podrucja..

Bog,
preslisto sam ovi dana opet forum i došo sam do popis 1742 i 1768. Baš ste se trudili...
sad me zanjima ima li iko popis obavjen 1792 od don Grgo Matuško.
I dalje sve podatke od roda raič rajič su dobre došle.
Hvala vam unaprid

našo sam napokon popis 1792...

ima li ko podatke na obitelj šare iz topolog

kakve popise trazite? posto ja ne zalazim cesto na forum :) i da li znate mozda hoce li g Pavo pronaci nesto o mojim Vidovicima?

Poimenični popis katoličkih glava domaćinstava Bosne Srebrene 1743. godine
http://hercegbosna.org/forum/post327643.html#p327643

Popis 1768.
http://hercegbosna.org/forum/post336583.html#p336583

Stanje duša župa Hrasno i Dubrave iz 1792.
http://hercegbosna.org/forum/post439592.html#p439592

Ako postoje podatci o Vidovićima, gospodin Pavo B. će ih pronaći.

„Katoličko stanovništva u Mostaru“ (1748.-1843. podatci iz matica krštenih, vjenčanih i umrlih) objavio je 1937. godine fra Leo Petrović (1883.-1945.). Poznata je priča kako partizani 1947. zapališe matice a među onim koje postadoše pepeo bile su i one iz kojih je fra Leo crpio podatke (MK 1748.-1794.)
U radu fra Lea, najstariji upis roda Vidović u Mostaru datira od 28.12.1752. kada se spominje Jure Vidović (str. 131). Danas imamo najstariju maticu krštenih župe Gradac od 1795.-1818., (pokrivala je i Mostar te naravno Rodoč).

E u toj matici, prvi a ujedno najstariji sačuvani upisi Vidovića nastanjenih u Rodoču su ovi:
Marko sin Gabrijela Vidovića i Barbare Ostojić rođen 27.5.1801. u Rodoču (MK Gradac 113).
Franjo sin Jure Vidovića i Mare Perić rođen 9.6.1802. u Rodoču (MK Gradac 199).
Katarina kći Skendera Vidovića i Birđe Drežnjak rođena 21.9.1807. (MK Gradac 62).
Vid sin Pavla Vidovića i Šime Dokić (Doko) rođen 13.6.1808. u Rodoču (MK Gradac 177).

Skender i Pavle Vidović doselili su u Rodoč iz Vidovića odnosno Blizanaca u Brotnju (udaljenih 10 km zračne linije).
Skender bio je sin Ivana Vidovića i Anđe Bevanda. Prva žena Skendera bila je Franka Barišić iz Studenaca i s njom imao je 1778. Katu (MKBr 248), 1782. Anđu (MKBr 464), 1786. Ivu (MKBr 137) i 1795. Ivana (MKBr 1406) rođene u Vidovićima. Druga žena udovca Skendera bila je navedena Birđa Bošnjak iz Raške Gore koju ženi 1798. (MVBr 31) i s njom ima 1799. Anu (MKBr 342) i 1804. Šimuna (MKBr 540), rođene u Blizancima. Onda slijedi doseljenje Skendera u Rodoč i rođenje one Katarine iz 1807. godine (MK Gradac 62).

Pavle bio je sin Stjepana Vidovića i Birđe Nižić (Nikše). Rodio se 30.6.1781. u Vidovićima (MKBr 304) a ženio se u Brotnju prezimenom MIHIĆ 25.11.1804. Šimom Dokić (MVBr 129). Sa Šimom imao je 1808. Vida (MKGr 171), 1808. Stjepana (MKGr 240), i 1812. Luku (MKGr 16) upisane na krštenjima prezimenom Vidović. Udovac Pavle opet se ženio prezimenom MIHIĆ sa Ružom Drlje alias Biošić iz Krivodola 9.4.1815. (MVBr 97). Prezimenom Vidović krsti 1816. kći Katu (MK 311), prezimenom MIJIĆ kći Jelu 1818. (MK 457) i sina Ivana 1823. (MK 226), prezimenom GABRIČIĆ sina Franju 1826. (MK 274) i opet prezimenom Vidović sina Luku 1833. (MK 16)
Pavlova sestra Kata rodila se 21.8.1785. a na krštenju je upisana kao kći Stjepana MIJIĆA i Birđe Nižić (Nikše). Druga Pavlova sestra Jela rođena je 1780. (MKBr 110) a udala se 1810. za Antu Čulu (MVBr 95). Pavlov stariji brat bio je Mijo a rodio se 2.8.1776. prezimenom Vidović (MKBr 78).

Dakle ove grane Vidovića doseljenih u Rodoč iz Brotnja upisivati će se u maticama ponekad Mijić i Mihić, Perkić (Anđa 1825. MK 223; Jure 1834. MK 142) i Perko (Iva 1830. MK 146) ali najčešće Vidović.
Ovo su najstariji podaci iz matica o rodu Vidovića nastanjenih u Rodoču.

P.S.
Broćanske matice umrlih bilježe da broćanski Vidovići nisu bili u ljubavi s Turcima.
28.10.1778. Andriju Vidovića (23 mu godine) ubili ga Turci (MUBr 92).
n/u 1804. Augustina Vidovića (26 mu godina) „Obisi ga Ajan“ (MUBr 152).

Kako doći do fra Leove knjige?

Malo mi je teško je za povjerovati da vam je pradjed Mate Ćavar sin Ilije iz Gostuše i Perke Šušak što bi rođen 14.2.1814. (MGr 140) a ženio se 10.1.1838. godine Ivom Jovanović iz Šurmanaca (MVGr 158).

Ima nekolicina Ćavara imena Mate a otac im bi upisan imenom Ilija.

Jedan od njih rodio se 20.9.1865. u Cernu (MKČe 67). Majka mu bila Šima Sivrić iz Međugorja.

Ovaj Mate Ćavar sin Ilije ženio je 24.11.1891. Luciju Zovko (MVČe 20).
Imali su 1893. Ivana (MKHu 672), 1894. Matu (MKHu 235), 1896. Nikolu (MKHu 318), 1899. Matiju (MKHu 380), 1902. Andriju (MKHu 7) i 1907. Luku (MKHu 215). Mate Ćavar sin Ilije umro je 3.10.1932. i pokopan je u Cernu (MUHu 74).

Radi se o NAPRETKU (HRVATSKI NARODNI KALENDAR - UREDIO GA ANTE MARTINOVIĆ) 1937. SARAJEVO.

Moj primjerak Napretka dobio sam od djeda, a mislim da se može naći kod Topića u Sarajevu i ovo izdanje.

Evo Vam nekoliko upisa!

Matična knjiga krštenih župe Gradac 1709. – 1845.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 2 N(ouem)bris 1727 infantem natum die 22 N(ouem)bris 1727 ex Stefano et Agneze Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti impositum est nomen Martinus. Patrinus uero fuit Dominus D. Paulus Jelich de Tarnoua.

Ego Parocus ut supra baptizaui die 25 Aprilis 1734 infantem natum die 18 Aprilis 1734 ex Joanne et Rosanda Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Georgius. Patrinus uero fuit Philipus Salata de Gradaz.

Ego Andreas Parocus de Gradaz baptizaui die 2 Mais 1734 infantem natum die 23 Aprilis 1734 ex Paolo et Maria Putiza coniugibus de Papratniza, cui infanti datum est nomen Michael. Patrinus uero fuit Josephus Raiceuich de Rasno.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 18 O(cto)bris 1734 infantem natam die 20 S(eptem)bris 1734 ex Stefano et Agneze Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Angiola. Matrina fuit Agnes Ma(rco)uich de Brochianaz.

Ego Andreas Lazzari Par. de Gradaz baptizaui die 21 Januaris 1736 infantem natum die 10 Januaris 1736 ex Petro et Joanna Raiceuich coniugibus de Mosseuichi, cui infanti datum est nomen Gregorius. Patrinus autem fuit Milinko Mustafich de Hutouo.

Ego Par. Andreas Lazzari in Gradaz baptizaui die 18 Martis 1736 infantem natam die 12 Martis 1736 ex Matteo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Maria. Matrina uero fuit Ellena Cunich de Hosglie.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 18 O(cto)bris 1738 infantem natam die 14 O(cto)bris 1738 ex Matheo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Luca. Matrina uero fuit Agnes Hillijch de Hutouo.

Anno D(omi)ni 1742 die 9 O(cto)bris ego sup(rascriptu)s baptizaui infantem natum die 28 S(eptem)bris ex Mattheo et Ellena Raiceuich coniugibus de Huttouo, cui infanti impositum est nomen Michael. Patrinus uero fuit Stephanus Matuscouich de Mosseuichi.

Ego Par(ocu)s ut supra baptizaui die 27 N(ouem)bris 1744 infantem natum die 14 Julis 1744 ex Petro et Joanna Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Helias. Patrinus fuit Marcus Preuiscich de Preuisc.

Ego Par(ochu)s Andreas Lazzari baptizaui die 20 S(eptem)bris 1744 infantem natum die 16 S(eptem)bris 1744 ex Joanne et Angiola Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Matheus. Patrinus uero fuit Joannes Putiza de Papratniza.

Ego Parrocus ut supra baptizaui die 29 S(eptem)bris 1745 infantem natum die 25 S(eptem)bris 1745 ex Matteo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen (ne stoji ništa). Patrinus uero fuit Petrus Butigan de Papratniza.

.
.
.

MATICE VJENČANIH ŽUPE GRADAC 1720. – 1830.

1723 Stephanus Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem agnotem filiam Miletae Mustapich de Hutouo praesente me et Nicolao Raiceuich de Rasno et Joanne Boscouich de Hutouo.

1726 die 17 Februaris praemissis solitis denunciationibus in 3 diebus solemnibus inter missarum solemnia nulloque obstante can. imp. Matheus, filius Mathei Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Annam, filiam Sabbae Tarnicianin de Hutouo praesente me Par. et duobus testibus uidelicet Stoiana Mustapich et Michaele Jurcouich uno et altero de Hutouo.

1727 praemissis 3 denunciationibus in tribus diebus solemnitibus Petrus Mathei Raiceuich de Hutouo nullo obstante can. impedimento accepit in uxorem Joannam, filiam Viti Perich de Dubrouiza assistente me Par. Andrea Lazzari et de moreque duobus testibus nimirum Stefano Raiceuich de Hutouo et Matheque Raiceuich paribus de Hutouo.

1729 Peractis consuetis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis inter missarum solemnia nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Boscizam, filiam Lupi Marcouich de Dubrauue et hoc fuit die 27 Nouembris assistente me Paroco Andrea Lazzari de moreque duobus testibus nimirum Philipo Salata de Gradaz et Georgio Jurcouich de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Mattei Raiceuich de Hutouo 1731 die 3 Junis accepit in uxorem Annam, filiam Micaelis Jurcouich de Hutouo assistente me Paroco Andrea Lazzari de moreque duobus testibus scilicet Marco Illich et Joannes Bassich de Hosglie.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloq. obstante can. imp. Matteus, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit die 25 Decembris 1734 in uxorem Ellenam, filiam Georgis Jurcouich assistente me Parocco Andrea Lazzaris duobusq. testibus scilicet Ellia Mustaphich et Petro Raiceuich ambobus de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Angiolam, filiam Philipi Lonaz de Tarmcina et hoc die 4 Febr. 1742 assistente me Par. And. Lazzari duobusque testibus Matheo Mustafich et Aelias Raiceich ambobus de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloq. obstante can. imp. Thomas, filius Nicolai Karuauaz de Gabbella accepit in uxorem Andrianam, filiam Mattei Raiceuich de Hutouo et hoc die 22 Febr. 1745 assistente me Parrocco duobusq. testibus Nicolao et Matteo Spacichi ambobus de Gabella.

Per(a)cta una den. die festiuo et duobus dispensatus nulloq. obstante can. imp. Ellias, filius Gregoris Raiceuich de Huttouo accepit die 8 Junis 1745 in uxorem Magdalenam, fil. Natalis Vuletis de Gradaz presente me Petro Millosceuich Coad. huius Par(ochi)ae nec non duobus testibus uidelicet Georgio Cogneuod de Huttouo et Philippo Socoo de Brochianaz.

.
.
.