Fizičari proučavaju ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. (def. wikipedia)

Okej, ja pišem na temi o fizici, nedvojben znak sutrašnjeg smaka svijeta
No, vrijeme je da nastavimo tradiciju znanstvenih pitalica i problema.

Svima je poznato da je prolazak ispod duge u našoj i svjetskog literaturi i kulturi povezan s mitovima o bogatstvu, promjeni spola itd.
O tome je pisao, recimo, Dinko Šimunović.
Moje pitanje jest: zašto je to fizički nemoguće?
Prolazak ispod duge, ne promjena spola

Pa zato što je duga optička pojava u kojoj se kroz- u zraku nalazeće kapljice vode lomi svjetlo u svoje elementarne boje.
Dugu je samo onda moguće vidjeti ako se nalaziš na nekom rastojanju od same pojave.
To znači, kad dođeš na početak duge, taj početak će se već nalaziti na nekom drugom mjestu ili postati nevidljiv, a time i nestati.
Znači, nema šanse proći.

Iz sličnog razloga zbog kojeg ne možeš pobjeći od vlastite sjene, koliko god brzo trčala.

I sjena i duga su optičke pojave.

Lijepo si rastumačila prirodu same (predivne) prirodne pojave.
No nije riječ o udaljenosti. iako se tako može činiti.
Da, postavim drugo pitanje: ako ima bezbroj čestica u zraku, zašto ne vidimo desetke duga poslije kiše?

Jedan točkasti izvor svjetlosti (Sunce) = jedna duga.

Položaj duge potpuno je određen položajem Sunca: duga je zapravo krug čije je središte nasuprot Suncu i nalazi se ispod horizonta (jer je Sunce iznad horizonta), a vidi se samo luk koji je iznad horizonta. Zatvara prostorni kut od oko 42 stupnja:
http://en.wikipedia.org/wiki/Rainbow
Na planetima koji kruže oko dvije zvijezde (binarni sustav), tamo imaju dvije duge.

Koliko Sunaca toliko duga.



Postoje zapravo i na Zemlji dvije duge, druga slabija je većeg promjera, nalazi se oko primarne (glavne) duge i ona nastaje dvostrukom refleksijom svjetlosti unutar kapljica vode (primarna duga nastaje od jednostruke refleksije). S obzirom da se dvostrukom refleksijom gubi puno svjetlosti, ta sekundarna duga je puno slabija ali se može nekad vidjeti.

Paaa , zato što svjetlost mora ući pod određenim kutom, a takvih određenih kutova ima više ali nisu beskonačni.
Tako da sve čestice koje se nalaze pod tim kutom ne lome svjetlost u elementarne boje.

Tako je.
Kut mora biti 45 cijelih nešto stupnjeva da bi duga bila vidljiva.
Taj kut je moguće ostvariti samo gledajući naprijed.
U trenutku kad dođeš na mjesto gdje se tebi činilo da duga jest gledajući primjerice s prozora, više ne možeš ostvariti taj kut jer moraš pogledati iznad sebe,(čime mijenjaš kut) što znači da duga nestaje.
A istodobno se pojavljuje ispred tebe.

Sama si sada objasnila da i udaljenost igra ulogu, sa zadnjim postom.
Za kut je potrebno dva kraka.
Ako je jedan od njih 0, onda ne postoji.
Ako je veći od 0 u odnosu na promatrača, onda postoji udaljenost.

Okej, pobjeđuješ, al samo zato jer mi se sviđa filozofska nota u argumentaciji.

Jel kutova ili kuteva?

Evo link na jedan od mnogih odlicnih videa sto se ticu fizike. Bas ovaj gledam. Imate tu ako potrazite i ostale "World Science Festival", stvarno odlicne i zanimljive teme sto se ticu ugl. fizike.