Izetbegović laže američkog kongresmena, od početka podržava one koji tvrde da je Sutorina dio BiH!
Objavljeno: 08. 03. 2015 - 20:26 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial

Nakon što je pokrenuta inicijativa da se Bosni i Hercegovini vrati Sutorina, izlaz na otvoreno more u Crnoj Gori, nastala je pometnja u međudržavnim odnosima između BiH i Crne Gore.

Priča da li je sedam kilometara morske obale u području Sutorine bh. ili crnogorska teritorija dobila je posebnu dimenziju posljednjih dana kada je Ambasada Bosne i Hercegovine u Washingtonu zaprimila pismo kongresmena Michaela Turnera upućeno članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, te je isto putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine službeno dostavljeno u Predsjedništvo BiH, odnosno Kabinetu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Turner je tada oštro upozorio Izetbegovića da bi BiH mogla ostati bez značajne američke pomoći zbog neosnovanog i neargumentiranog otvaranja pitanja međunarodno priznate granice između BiH i Crne Gore i teritorijalnih pretenzija BiH prema Crnoj Gori.

Turner: Upozorio Izetbegovića

Prije dva dana Izetbegović je kongresmenu Turneru uputio odgovor:

"Cijenjeni g. Turner, U vezi stavova iznesenih u Vašem pismu o pitanju razgraničenja BiH i Crne Gore, vjerujem da ste ih uputili na pogrešnu adresu. Rasprava po ovom pitanju odvija se u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa bi stoga bilo primjereno da ste Vaše pismo poslali rukovodstvu i nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH. Ukoliko ste, unatoč prethodno navedenoj činjenici, odlučili da ipak pišete Predsjedništvu BiH, onda ste se trebali obratiti predsjedavajućem Predsjedništva BiH gosp. Mladenu Ivaniću koji predstavlja ovu instituciju. Naravno, postoji mogućnost da ste pismo naslovili na mene jer Vam je sugerirano da ja osobno stojim iza inicijative pokrenute u Parlamentarnoj skupštini BiH koja traži preispitivanje sporazuma o granici. Oni koji su Vas eventualno usmjerili prema meni su očigledno pogriješili" - navodi se u Izetbegovićevom odgovoru.

Zanimljivo da je Izetbegović drugačije tvrdio u januarskom telefonskom razgovoru s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, nakon što je ovaj stopirao dolazak diplomate Milana Lukića na mjesto ambasadora Crne Gore u BiH upravo zbog nesporazuma oko Sutorine.

vujanovic

Vujanović: Otkrio šta mu je rekao Izetbegović

U saopštenju Vujanićevog kabineta je stajalo:

"Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza Vujanović je obavio telefonski razgovor sa Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem, Vujanović je saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine."

Također se navodi da je Izetbegović Vujanoviću kazao da će on biti za to da se ovaj Ugovor ponovo razmotri jer smatra svojom obavezom "preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje."

Postavlja se pitanje zašto je Izetbegović Sutorinu prvobitno smatrao svojom obavezom i od početka je podržavao one koji traže da se Sutorina vrati BiH, da bi se sada, kada mu se obratio američki kongresmen, pravio lud i neobaviješten poručivši kongresmenu da je na pogrešnoj adresa, iako se iz saopštenja Vujanovićevog kabineta jasno može zaključiti da je Izetbegović prava adresa za kongresmenovo pismo i upozorenje za Sutorinu.

VKBI: Crna Gora treba priznati krađu teritorije, Sutorina nije Karadžićeva ideja
Piše: I. P.
U Sarajevu je danas održana sjednica članova Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca na kojoj je razgovarano o nadolazećem izjašnjavanju o Rezoluciji o Sutorini pred Parlamentom BiH.

Na osnovu prijedloga Vijeća ministara, a po kojem se utvrđuju granice sa Crnom Gorom, gdje Sutorina ostaje pod kontrolom Podgorice, Rezolucija poslanika Denisa Bećirovića traži da se odluka VM-a poništi.

Akademik i bivši predsjednik Ustavnog suda FBiH Omer Ibrahimagić istakao je da bi nakon eventualnog usvajanja Rezolucije problem Sutorine trebao biti proslijeđen Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

"Nakon 552 godine, prvi put jedno predstavničko tijelo naroda BiH odlučuje o granici države. Do sada su o granici BiH odlučivali njeni okupatori, Osmansko carstvo i Austro-Ugarska monarhija, i nadam se da neće ispasti da su oni više vodili računa o našim granicama nego što to radi Parlament BiH", rekao je Ibrahimagić.

On je istakao da jedinstveni princip na Sudu mora biti taj da sa kojom se teritorijom ušlo u Jugoslaviju, onda sa tom teritorijom mora i izaći iz nje.

"Nulta tačka od koje se mora poći u razgraničenju sa susjedima moraju biti granice utvrđene Berlinskim kongresom. Hrvatska će ići pred Međunarodni sud pravde kako bi utvrdila granicu sa Srbijom i ako ona nije riješila svoje pitanje, zašto bi onda mi onako olako poklonili svoju teritoriju zbog nekih budućih dobrih odnosa. Crna Gora nikada nije bila dobar susjed Bosni i Hercegovini. Dok smo se mi borili protiv agresora, Momir Bulatović je održao kongres svoje partije gdje je govorio o tome da Crna Gora treba proširiti svoju teritoriju na istočnu Hercegovinu. Dobri susjedi su ak su raščišćeni računi", rekao je Ibrahimagić dodavši da je Crna Gora poznata po čojstvu.

"Pošto se Crna Gora zaklinje na čojstvo, umjesto da se lijepo pogledaju kao simboli tog čojstva i da priznaju krađu teritorije Bosne i Hercegovine te da je vrate, oni plaćaju lobiste kako bi pravili pritisak na BiH da ne postavlja pitanje granice", zaključio je Ibrahimagić.

Akademik Suad Kurtćehajić iznio je stav po kojem smatra da bi pojedini političari u Bosni i Hercegovini najradije vidjeli Sutorinu u Crnoj Gori.

"Ipak, oni to ne mogu opravdati jer bi to bila veleizdaja. Slovenija je nedavno dobila arbitražu sa Hrvatskom, a Hrvatska će svaki teritorijalni spor riješiti na Međunarodnom sudu pravde, tako da je naš zahtjev da se sa problemom Sutorine ide u Hag. Na 58. stranici knjige 'Zakonodavni rad', koja predstavlja jedan od dokaza naše strane, jasno se vidi stav AVNOJ-a da BiH svoje granice mora uzeti po osnovu Berlinskog kongresa", rekao je Kurtćehajić koji je dodao kako je BiH dva puta pokušala vratiti Sutorinu, ali zbog crnogorskog lobija to je okončano neuspješno.

On se osvrnuo i na komentar Akademika Muhameda Filipovića kako je priča o Sutorini kopija Karadžićevih zahtjeva.

"Muhamed Filipović prokomentarisao je pitanje Sutorine nazvavši je pitanjem na fonu Karadžićevog zahtjeva. Ovo nema veze s tim jer je Karadžić govorio o drugoj teritoriji, a ne o Sutorini. U dogovoru Tuđmana i Karadžića, Tuđman je trebao dati dio svoga mora uz kompenzaciju. Također, pojedini tvrde da je osnova za crnogorski stav Ustav iz 1974. godine, ali i to je također van svake pameti", zaključio je Kurtćehajić.

Akademik Hasan Balić također je pozvao poslanike da podrže Rezoluciju Denisa Bećirovića, a dodao je i da svaki onaj poslanik koji glasa protiv bude stavljen kao pasivni subjekt kojeg će građani Bosne i Hercegovine tužiti kako bi "izdajnici bili poznati".

O Rezoluciji o Sutorini pred Predstavničkim domom PSBiH odlučivat će se u srijedu.

Boyle: Otvorimo li pitanje Sutorine, izgubit ćemo Neum!
Objavljeno 11.03. - 10:47
Francis Boyle

Pitanje Sutorine veoma je ozbiljno za BiH. Ja sam se borio za granice te države na Međunarodnom sudu. Svi smo se obvezali da ćemo poštovati odluke Badinterove komisije kada su u pitanju granice BiH, Hrvatske i Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), izjavio je za „Dnevni avaz“ Francis Boyle, profesor međunarodnog prava.

Iste granice

Prema odlukama Badinterove komisije, istakao je Boyle, granice ostaju onakve kakve jesu, odnosno BiH nakon stjecanja neovisnosti ima iste granice koje je imala i u sastavu Jugoslavije.

– Te granice nam je jamčila Badinterova komisija i to su granice koje imamo. Kada sam bio odvjetnik, za vrijeme dogovora sa Stoltenbergom, Izetbegovićem (Alija, op. a.) i Silajdžićem (Haris, op. a.), svi su nam pokušavali oduzeti granice zajamčene Badinterovom komisijom. Čak sam vidio i granice koje su trebale biti i bile su genocidne i ja sam to zaustavio. To je razlog zašto je opasno otvarati pitanje granica nastalih Badinterovim sporazumom. Ako to uradimo, otvaramo sve za kompletnu BiH – upozorio je Boyle.

Avazov sugovornik kaže da se mora činiti sve da se Neum razvija zbog ranijih prijetnji da se BiH oduzme taj grad i pristup Jadranskom moru.

– Pristup Neumu i Jadranskom moru, prema Međunarodnoj konvenciji o morima, daje nam pravo da iskoristim pravo korištenja nafte i plina koji se nalaze u Jadranskom moru, u koje trenutno gleda Hrvatska. Ako krenemo za Sutorinom, možemo izgubiti Neum. Zato mislim da je ovo egzistencijalno opasna prijetnja za BiH kao državu – kategoričan je Boyle.

On, kako kaže, ne sumnja u dobru namjeru ljudi koji su pokrenuli kampanju da BiH pripadne Sutorina, ali…

– Osobno sam se borio za granice BiH i da ih zadržimo. Ako otvorimo ovo pitanje, otvaramo pitanje svih granica Srbije, Hrvatske, a Crna Gora bi nas mogla pojesti žive – rekao je Boyle.

Frensis Bojl bio je tvorac bh. tužbe za genocid protiv Srbije i Crne Gore.

– Tužio sam Crnu Goru i Srbiju za genocid, ali se Crna Gora izvukla. Mi bismo ih trebali tužiti za genocid. Tu imamo solidnu podlogu – kazao je Boyle “Avazu”

Hoćemo Sutorinu u RS, pod hitno.
Hebo vas Komšić u guzicu, koje šibicarske fazone vam prodaje.

Nemojte mi reći da su ovako prolupali. Nemojte, dajte neku nadu please.

Ustavnopravna komisija ZDPS BiH: BiH treba odustati od Sutorine
Piše: N. N.
Na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije većinom glasova preporučeno je Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da ne usvoji Rezoluciju o Sutorini kojom se tražilo da se ovo područje vrati BiH.
Ustavnopravna komisija ZDPS BiH: BiH treba odustati od Sutorine

Rezoluciju o Sutorini podržao je jedino zastupnik Momčilo Novaković (PDP-NDP), dok su ostali članovi komisije bili protiv uz jedan suzdržan glas. Time je komisija i zvanično usvojila zaključak kojim se predlaže Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da na sjednici koja će biti održana u srijedu ne usvoji Rezoluciju o Sutorini koju je predložio zastupnik Denis Bećirović.

U raspravi koja je prethodila usvajanju ovog zaključka istaknuto je da da je ovo pitanje stvorilo niz problema za BiH, pri čemu je najvidljiviji činjenica da BiH nema ambasadora u Crnoj Gori kao ni Crna Gora u BiH.

Damir Arnaut (SBB) predložio je zaključak da se od Predsjedništva BiH zatraži da nastavi i okonča pregovore s Crnom Gorom kako bi BiH dobila barem jednu granicu koja nije sporna. On je istakao i da su iz ozbiljnih međunarodnih institucija stigla upozorenja da bi usvajanje rezolucije kojom se traži povrat Sutorine bilo štetno za BiH. Njegov prijedlog nije usvojen jer su ostali članovi komisije smatrali kako se sada treba izjasniti o Rezoluciji dok će Predsjedništvo i bez instrukcija nastaviti raditi svoj posao.

Momčilo Novaković je rekao kako je očigledno da postoje dva suprotna stava, a bilo je primjetno da su čak i pojedini stručnjaci mijenjali mišljenje. Ipak, istakao je kako njega nisu uvjerili da BiH nema šanse da putem arbitraže vrati Sutorinu te je stoga odlučio podržati Rezoluciju o Sutorini.

Lazar Prodanović (SNSD) rekao je kako je BiH bespotrebno gubila vrijeme raspravljajući o teritoriju susjedne zemlje te je dodao da BiH nema nikakve šanse ako bi došlo do arbitraže jer Sutorina nije bila u posjedu BiH u vrijeme kada je BiH postala nezavisna.

Šefik Džaferović (SDA) je rekao kako smatra da je dobro što je ovo pitanje otvoreno i osvijetljeno sa svih strana. Ipak, smatra kako BiH nema pravni osnov da traži povrat Sutorine mada je historijski kontekst na strani BiH.

Za sutra u 12 sati najavljena je i javna tribina i konferencija za medije u organizaciji Inicijative za povrat Sutorine. Ovu inicijativu podržali su Dr. Suad Kurtćehajić, Dr. Mustafa Cerić, ali i druge nevladine organizacije kao što su Svjetski bošnjački kongres, Kongres Bošnjaka svijeta, Tuzlanski pokret na čelu sa Selimom Bešlagićem... Tribina će se održati u atriju Hotela Europa.

Za sutra u 12 sati najavljena je i javna tribina i konferencija za medije u organizaciji Inicijative za povrat Sutorine. Ovu inicijativu podržali su Dr. Suad Kurtćehajić, Dr. Mustafa Cerić, ali i druge nevladine organizacije kao što su Svjetski bošnjački kongres, Kongres Bošnjaka svijeta, Tuzlanski pokret na čelu sa Selimom Bešlagićem... Tribina će se održati u atriju Hotela Europa.

Rezoluciju o Sutorini podržao je jedino zastupnik Momčilo Novaković (PDP-NDP), dok su ostali članovi komisije bili protiv uz jedan suzdržan glas.

Na kraju je opet Sutorina bila dio stare Dukljanske države preteče današnje CG tako da Baliye opet traže nešto što im ne pripada...