HercegBosna.org

Zadar1993

Vladimir RUS je napisao/la:

Čuj Venecuela skupa. :confused1

Je jer imaju sumanuti polu-socijalistički sustav koji je izuzetno osjetljiv na promjenu cijena nafte.

lider30

Države po GINI koeficijentu. GINI koeficijent označava ravnomjernost u podjeli nacionalnog bogastva, gdje je 0 idealna raspodjela (svi rezidenti imaju isti prihod), a 100 hipotetski sve u rukama jednog čovjeka. Izvor Svjetska banka.

Afganistan :wacko

Denmark 24.0 .
Sweden 25.0
Norway 25.8
Austria 26.0
Czech Republic 26.0
Slovakia 26.0
Ukraine 26.4
Belarus 26.5
Finland 26.9
Afganistan 27,8

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27395

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... tistics/hr

Tuta · **Pridružen/a:** 10 lis 2013, 21:41 **Postovi:** 9853

Bosna i Hercegovina je kao najveći uvoznik nafte u regiji, logički i najviše profitirala od pada njezinih cijena. Tako je BiH napravila uštedu od $490 milijuna!

WSJ (8. prosinca 2014.)

Sadašnje cijene barela nafte su na $52,14, pa je ušteda još i veća.

Mi bi sada trebali vidjeti i neki rast ekonomije, jer se ovih $490 milijuna može ulagat i trošit u neka druga područja. Dakle ušteda nam iznosti gotovo 2,7% BDP-a, što je vrlo ogromna svota novca.

Robbie MO

Trebalo bi biti poticajno za ekonomiju.

Tuta · **Pridružen/a:** 10 lis 2013, 21:41 **Postovi:** 9853

Robbie MO je napisao/la:

Trebalo bi biti poticajno za ekonomiju.

Trebalo bi. U nas će to otić na socijalna davanja.

lider30

Lista najvećih svjetskih kreditora i neto razlike ino imovine i ino obveza po državama. Zanimljiva lista.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_creditor_nations_by_net_international_investment_position_per_capita

lider30

Kina polako staje s gospodarstvom. Ovo se već osjeti zadnje 2-3 godine.

Citat:

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica potonule na najniže razine u tri godine jer se ulagači pojačano povlače s tržišta nakon što su kineski burzovni indeksi pali više od 8 posto, unatoč novim mjerama tamošnjih vlasti.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7 sati bio u minusu više od 3 posto, skliznuvši po prvi puta nakon više od pet mjeseci ispod razine od 19.000 bodova.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu potonuli su pak između 2,2 i 4,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu više od 4 posto, zaronivši na najnižu razinu od srpnja 2012. godine.

Na početku današnjeg trgovanja u Šangaju cijene su dionica potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 12 posto.

Oštar pad cijena nastavljen je premda su kineske vlasti u nedjelju poručile da će omogućiti najvećem državnom mirovinskom fondu ulaganje u domaće dionice i do 30 posto njegove imovine.

"Tržišta su u silaznom trendu. Nema dobrih vijesti, dionice su i dalje skupe, a nema svježeg novca jer kineska središnja banka nije smanjila stopu obvezne rezerve banaka", kaže Qi Yifeng, analitičar u tvrtki CEBM.

Panika na tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoja gospodarstva. Južnoafrički rand skliznuo je na najnižu razinu u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je tečaj turske lire najniži u povijesti.

"Kina bi mogla biti prisiljena na daljnju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njezinog gospodarstva pa se tržišta dionica moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan utjecaj sporog rasta Kine", kaže Eiji Kinouchi, analitičar u tvrtki Daiwa Securities.

Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Tržišta u razvoju, od kojih mnoga ovise o izvozu sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniže razine u najmanje šest godina.

Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najnižu razinu u šest i pol godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi puta od svjetske financijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.

"Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su čimbenici dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uvjeta i pad profita na tržištima u razvoju", kaže Sean Darby, strateg u tvrtki Jeffries.

Ulagači se povlače s tržišta i zbog toga što su prošloga tjedna cijene dionica na Wall Streetu, koji se smatra sigurnim utočištem, zbog kineskih poremećaja zabilježile najveći tjedni pad u gotovo četiri godine.

Jutros su američki terminski indeksi ponovno u minusu više od 1 posto, što pokazuje da je raspoloženje na najvećoj svjetskoj burzi i dalje sumorno.

Zbog nesigurnosti na tržištima dionica, ulagači utočište za kapital traže u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice i pojedine valute, prenosi Hina.

S druge strane, dolar je pod pritiskom jer ulagači vjeruju da će američka središnja banka Fed zbog kineskih problema odgoditi povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove ili početka iduće godine.

Zbog toga je jutros tečaj dolara pao 0,6 posto, na 121,20 jena, najnižu razinu u šest tjedana.

Cijena eura skočila je, pak, prema američkoj valuti za 0,5 posto, na 1,1458 dolara, najvišu razinu u dva mjeseca.

boksnamnik

Malo je paradoksalno, ali i najveci konkurenti Kine strahuju od stagnacije njenog privrednog rasta. Zapravo, najveci kineski oponenti su i najvise izvozno orjentisani prema Kini, sto automatski povlaci i stagnaciju njihovog privrednog rasta.

BBC

I Britanci prate US FED i drže interest rates na kredite skoro na zero. Centralna banka.
A narod neće pa neće da se zavaljuje u nove kredite i troši kao lud. Čude se kako to poslije svih krahova sa bezvrijednim dionicama i bankama.
Nadali su se da će dizati kredite i za besmileno trošenje na tržištu, i da kupuju nove dionice.

Išli bi u minus sa interest rates i uveli zakon da svako kućanstvo mora dignuti 3 kredita, ali nije vrijeme sazrijelo za to.
To su svi ti diplomirani i magistranti ekonomije koji problem rješavaju dolijevajući benzin na vatru. Što više kredita, što više tiskanog (i digitalnog) novca u opticaju za koji ne postoji pokriće.

Kad sve sruše do kraja onda dolaze "spasitelji" koji navještavaju NWO. I narod će to srčano prihvatiti i zahvaljivati im što su "popravili svjetsku ekonomiju".

Tak će valute/valutu vezati ponovo jednim dijelom za zlato. Jer ti ne treba diploma sa ekonomskog fakulteta da bi znao da je to jedino i najpoštenije rješenje problema.

Ludi Kinezi, dozvolili sebi da ih uvale u to sranje pa sad ne znaju što će sa silnim US $$, bonds i ostalo. Ali ruku na srce više su do sad muljali na burzama nego Wall Street. Samo onako potanki za to u poređenju sa muljatorima USA pa sad ovise o $$$.

Kažu da od svih kredita koji se dižu po novim niskim interest rates 1/5 ide na kredite koje dignu velike (i male) tvrtke pa sa kreditom kupe svoje dionice na burzi i onda otkažu taj broj dionica. Automatski raste vrijednost preostalih dionica, direktori i manageri po pravilima pokupe ogromne bonuse. Tvrtka uložila u nove pogone, modernizaciju, i hardware jedno veliko ništa. I ostaju im krediti za vraćati. Nije teško vidjeti kakva budućnost čeka mnoge velike tvrtke ?

Zato im ona klasična ekonomija van burzovnih špekulacija ne ide nikako, i pojma nemaju što da rade. Ljudi neće da se zadužuju i troše kao prije.

slika

BBC

Problem sa ovakvim "rješenjem" je, da se ne ide u detalje, taj da zahtijeva da se ljudi ne samo zadužuju kao nekad rekordno, već kako godine prolaze da bi statistike pokazale ono što oni traže da se zadužuju i obaraju prošle rekorde. Jedna luda i brza spirala bez kraja i bez rješenja problema.

Oni su stvarno mislili da će biti dovoljno pomoći Kini da otvori masu besmislenih tvornica i ostatak svijeta će stalno trošiti kao lud na nove igračke i elektroniku. Eto ispalo da neće, narod više ne diže kredite za stvari koje im ne trebaju toliko.

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 13:41 **Postovi:** 6116

A sta je ustvari problem, ja iz ova 2 posta nisam uspio shvatiti?
Sto se tice vezanja za zlato, to se sigurno nece vise nikad dogoditi niti to ima ikakvog smisla.
Sto se tice poticanja potrosnje, to je mjera monetarne politike koja ukoliko produktovnost to dozvoljava uopce nije losa.
Ista stvar sa kupovinom vlastitih dionica, to valjda govori da uprava vjeruje da dionica vrijedi vise od trenutne vrijednosti( barem je tako logicno)

BBC

Problem je što ekonomske bubbles konstantno pokušavaju riješiti novim tiskanjem novca i dijeljenjem povoljnih kredita. Kad narod troši kao lud ide GDP gore. A problem iza toga je da prave veću i gadniju bubble od prethodne. To se bar do sad zna da tako završi.

Ja ih razumijem da tako moraju raditi do the end. Neka "viša sila" im ne da vezati valute uz nešto konkretno i odrediti bankama da ne mogu potpis na tek dignuti kredit koristiti kao "depozit" štediša u gotovini.

Ne brini za zlato, vratit će se opet. Ali ne na način kako mnogi zamišljaju. Ne drži bezveze Rothschild londonsku burzu zlata. Valja kontrolirati gdje se nalazi i valja u pravo vrijeme reagirati prije vezivanja valute uz zlato.

Krivo gledaš za dionice. To nije vrijednost tvrtke. Bila bi da nemaju konkurencije i da vlasnici dionica nisu paničari poslije kvartalnih raporta.
Kad raport pokaže da su proizveli manje nego prošli put i da je konkurencija odmakla, ode dionica dolje.

Ne znam koliko US FED ima trenutno trilijuna $$ koje banke (narod) neće. Neće ljudi da dižu kredite kao prije.

Vrlo ozbiljno sam zabrinut da uskoro ne zabrane tiskani novac i pređu na digitalni. Onda te mogu raznim mehanizmima prisiliti da trošiš i kupuješ okolo stvari koje ti ne trebaju.

Ni za potrošnju nisi u pravu. Postoji kupovina kvalitete i kvantitativni shopping. Centralne banke u ovom trenutku žele da se baviš kvantitativnim shoppingom, u što većoj mjeri.
Ako ti to OK i pozitivno bilo ti tako, ne mislim oko toga raspravljati.

zaba1111 · **Pridružen/a:** 07 svi 2009, 13:41 **Postovi:** 6116

Stvar je u tome da je novac samo sredstvo za razmjenu dobara, čime se naravno često manipulira, ali ne toliko koliko se misli, poanta je da postoji produktivnost , odnosno dovoljno dobara za razmjenu jer ljudi ne žive od novca nego od proizvoda, a monetarne vlasti imaju zadatak da potiču, odnosno paze, da produktivnost ne padne.
Do pada potrošnje, time produktivnosti, a zatim i ekonomske aktivnosti bi dolazilo svako malo kad monetarna politika ne bi reagirala, a oni reagiraju na način da novac za pokrivanje produktivnosti konstantno bude opticaju, kad bi npr zlato bilo valuta ili kad bi se valute vezale za zlato došlo bi do nelikvidnosti zbog povlačenje novca iz opticaja, a svaka štedanja , odnosno svaki višak bi do toga dovodio, čime bi vrijednost novca na banci rasla, što bi bio dodatni poticaj na štednju, umjesto da vrijednost ušteđevine , kao što je sada slučaj, konstantno pada tako da ga se mora stalno vrtiti i reinvestirati.
U situaciju kada je produktivnost jaka i kada postoje svi preduvjeti da se ekonomska aktivnost razvija nema nikakvog razloga ne činiti sve korake da se takvo stanje održi, ako treba štampti novac, nema problema, prekomjernim štampanjem dolazi do inflacije čime gube oni koji imaju ušteđevinu, ali to nije problem , naprotiv time se smanjuju razlike, ali je problem kad zbog nelikvidnosti pada produktivnosi i ekonomska aktivnost, a sva infrastruktura, resursi i ljidski kapaciteti su prisutni i sposbni za nju.

BBC

Ne da mi se mlatiti apstraktnu praznu slamu.
Gore sam opisao kako neke stvari trenutno stoje i zašto neki povlače poteze kakve povlače.

boksnamnik

Nova ideja, koja poprima sve vise sljedbenika: bezuslovni osnovni dohodak

Citat:

Reč je, kako i naziv govori, o osnovnom dohotku, ili količini novca kojeg prima, bezuslovno, svaki građanin jedne zemlje. To nije socijalna pomoć, ovaj osnovni dohodak se prema ovoj ideji isplaćuje bez uslova svakom građaninu bez obzira kakav bio njegov socijalni status.

Novac isplaćuje vlada ili neka druga javna institucija svima, svakog meseca. Dakle, to je novac kojeg pojedinac dobija uz ono što dobija kao zaradu za svoj posao.

Koliko bi trebalo da iznosi taj osnovni dohodak? Idealno, trebalo bi da pokrije sve osnovne životne potrebe pojedinca.

Može li ova ideja zaživeti unutar kapitalističkog sistema? To i jeste poenta. Cilj ovog dohotka je ublažiti surovost kapitalističkog sistema.

Osnovni dohodak treba da poveća jednakost društva, solidarnost, veću pravednost u raspodeli društvenog bogatstva, ali i - što je itekako bitno - dostojanstvo pojedinca.

Citat:

Mnogi kritičari ističu kako bi ljudi jednostavno izgubili inicijativu za radom kada bi znali da će im novac, koji će pokrivati njihove osnovne potrebe, stizati svakog prvoga u mesecu.

Pilot projekat osnovnog dohotka pokušan je u Namibiji 2008. i 2009. Ljudi u naselju u kojem je projekat pokrenut postali su ekonomski još aktivniji i pokretali su vlastita poslovanja. Svakako, projekt bi valjalo pokrenuti i negde u Evropi jer situacija u Namibiji ipak je znatno drugačija.

Citat:

To je drugo ključno pitanje - gde naći toliki novac?

Ima raznih predloga - levičari su skloni zajedničkoj imovini sredstava proizvodnje, drugi predlažu poreze.

Uzmimo kao primer Hrvatsku. Hrvatska ima oko 4,2 miliona ljudi i godišnji BDP od oko 87 milijardi dolara. Recimo da svakom stanovniku minimalno mesečno treba oko 300 dolara. To je oko 1,26 milijarde dolara mesečno za obvezni osnovni dohodak. Izvodivo? Svakako, trebalo bi ekonomiju zaokrenuti u tom pravcu i jasno je da bi ovakav eksperiment teško zaživeo samo u Hrvatskoj (odnosno, bilo bi lakše da s istim krenu i veće zemlje), no, reći da je osnovni dohodak "utopija" bilo bi neozbiljno.

Gde se još može namaknuti novac? Gledajmo to ovako - osnovni dohodak bi, bez imalo sumnje, znatno smanjio stopu kriminala, a samim tim se može smanjiti broj policajaca, broj sudova, broj zatvora...

Naravno, većina novca bi se morala dobijati od poreza. Trebalo bi svakako povećati poreze za korporacije, ali iste ne bi trebalo da se bune jer ljudi koji budu dobijali osnovni dohodak, višak novca neće stavljati pod krevete nego će ga trošiti. Bez lične potrošnje tržišne ekonomije propadaju, to je svima jasno.

Da li je, po Vama, ova ideja utopija ili dobra ideologija za buducnost

BBC

Zvuči kao da se malo dijete zaigralo.
Probano je to u raznim oblicima. Uvijek na kraju završi za stolom sa IMF.

boksnamnik

Neozbiljno na prvi pogled, slažem se.
Vidjećemo kako će proći Finci, a zatim i Švajcarci (ako usvoje na referendumu).

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27395

Porezne oaze.

http://www.financialsecrecyindex.com/in ... 15-results

boksnamnik

Covjek objasnio

Citat:

Priča o majmunima
Dakle:
Bilo je to jednom kada je negdje u neko selo došao stranac.
Znao je da tamo živi na tisuće majmuna. I tako je seljanima
ponudio 10 dolara za svakog majmuna kojeg će za njega uhvatiti.
Seljani su s oduševljenjem primili ponudu stranca
i odmah krenuli u lov.
Čovjek je onda od njih otkupio stotine majmuna koje su ulovili,
a kad se broj majmuna malo smanjio seljaci su ih prestali loviti.
Stranac je stoga podigao svoju ponudu i seljanima ponudio
20 dolara za svakog majmuna.
Seljani su bez oklijevanja ponovnom krenuli u lov.
Broj majmuna još se smanjio i ljudi su se ponovno vratili
poljoprivredi. Čovjek je zato ponudu povećana na 25 dolara
ali s vremenom ostalo je vrlo malo majmuna tako da je bilo
gotovo nemoguće naći još kojeg.
Čovjek je tada najavio novu ponudu. Za svakog majmuna
seljacima je ponudio 50 dolara. U isto vrijeme on je morao
zbog posla otputovati i za kupnju majmuna ovlastio je svog pomoćnika.
Kako šefa nije bilo, seljacima je dao ponudu pomoćnik:
"Vidite sve ove majmune u kavezima koje je prikupio moj šef.
Prodajem vam ih za 35 dolara a kada se šef vrati u naselje,
možete mu ih prodati po 50 dolara za svakog. "
Seljani su se stvarno organizirali. Prikupili su sve svoje uštede
i otkupili sve majmune.
Nikad više nisu vidjeli ni čovjeka ni njegovog pomoćnika,
ostalo je samo naselje sve puno majmuna.
Sada ćete možda bolje razumjeti priče o dionicama,
hipotekama i bankama kojih u posljednje vrijeme ima sve više;
možda će vam biti lakše razumjeti priče o uzrocima globalne
financijske krize, ali sam siguran da će vam biti jasno
da je to priča o majmunima!

Srbislav Petrović

BBC

The Royal Bank of Scotland dala savjet svojima da sve dionice i što imaju u fondovima prodaju.
Dolazi nova kataklizma ako barrel nafte padne na 10 $.

Ne kužim se u to pa ne mogu povezati zašto i kako.

lider30

Moram reći, da ne vidim ni jednu mjeru da je zaživjela poslije financijskog kraha 2008. Sve je skoro isto, samo banke malo stegle kreditiranje (odnosno malo kriterije promijenile i mortgage-e u Americi), ali u fundamentu ništa - tako da se samo čeka novi krah.

lider30

Barel nafte 31,32 USD.

BBC

Venezuela pred totalnim kolapsom. Iako se i to do sad može lako tako nazvati.

Predsjednik sjeo na strane valute i ne da nikome da zaustavi galopirajuću inflaciju. A državne firme ne mogu kupiti sirovine u inozemstvu. Nitko neće njihovu valutu. Najveća pivovara koja drži 80% venecuelanskog tržišta otišla u stečaj. ( U biti zatvorili pogone i otpustili radnike. U socijalizmu je nemoguće da firma ode u stečaj. Stečaj je kad korov izraste po zidovima i inspekcija kaže da se ne isplati renovirati.)

Podsjeća puno na situaciju u Jugoslaviji prije rata. Ovi čak imaju jedne od najvećih nalazišta nafte i plina u svijetu.

BBC

I onda šlag na kraju ide tipična retardiranost wannabe komunizma. Predsjednik optužuje upravu pivovare za izdaju naroda, izdaju socijalizma. Pivovara nema sirovine da pravi pivo.

HercegBosna.org

Svjetska ekonomija/World economy

Online