Izvoz BiH u osam mjeseci ove godine iznosio je 5,7 milijardi KM, a uvoz 9,6 milijardi KM. Ovi podaci prezentirani su danas u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Savjetnik generalnog sekretara VTKBiH Igor Gavran kazao je da i dalje najviše izvozimo električnu energiju, dok, kada je riječ o uvozu, opet vidimo da je uvoz sirove nafte kao vodeća stavka umjereno pozitivan jer je prerađujemo u naftne derivate pa dijelom izvozimo.

''Jednostavno, BiH svoj ekonomski prosperitet može da pronalazi pogledom u nebo jer povećanje proizvodnje električne energije isključivo je rezultat povoljne hidrološke situacije budući da tu nije bilo nikakvih novih kapaciteta i ulaganja'', kazao je Gavran.

Direktor Instituta za edukaciju VTKBiH Duljko Hasić dodao je da je BiH po osnovu korištenja sredstava IPA fondova izgubila od 2007. do 2013. godine više od 300 milijuna eura.

Prihodi od neizravnih poreza u osam mjeseci 2013. godine iznosili su 3,845 milijardi KM i manji su za jedan milijun KM ili 0,04 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, priopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Na blagi pad neto prihoda od neizravnih poreza, koji su otišli u raspodjelu korisnicima, utjecao je rast povrata PDV-a. UIO BiH je u osam mjeseci ove godine gospodarstvu vratila 651 milijuna KM, što je za 67 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Na rast zahtjeva za povrat PDV-a utjecalo je povećane razine izvoza dobara izvan BiH u tijeku ove godine, veći zahtjevi za povrat PDV-a međunarodnih organizacija koje sudjeluju u velikim infrastrukturnim projektima u BiH (izgradnja Koridora 5c i drugi projekti), te nelikvidnost poreskih obveznika koji zbog teške ekonomske situacije sada traže povrat sredstava na račun umjesto ranije češće korištenog poreznog kredita.

Pad prihoda od neizravnih poreza bilježe i sve zemlje u okruženju, unatoč činjenici da su u prethodnom periodu povećale stopu PDV-a (Hrvatska sa 22 na 25 posto, Srbija sa 18 na 20 posto i Crna Gora sa 17 na 19 posto).

Tijekom rujna 2013. godine UNO BiH je prikupila 420 milijuna KM, što je za 18 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Ipak, u UNO BiH očekuju da će prihodi do kraja godine biti na razini prošlogodišnjih prihoda.

Odlična interaktivna stranica:

http://budzeti.ba/federacija-bih/porez.html

Raste broj blokiranih računa firma u BiH: Za godinu dana veći za 5.654

Za godinu dana otkako Centralna banka BiH mjesečno objavljuje podatke, broj blokiranih bankarskih računa poslovnih subjekata povećao se za 5.654. Prema posljednjem izvještaju banke u Bosni i Hercegovini su u listopadu blokirale 63.692 računa od kojih su 38.920 poslovni subjekti koje imaju blokiran bar jedan bankarski račun.

Trend povećanja broja "blokiranih" firmi se nastavlja iz mjeseca u mjesec, a prvi izvještaj je Centralna banka BiH objavila u studenom prošle godine kada je bilo 58.038 blokiranih računa.

Na 2.536 strana listopadskog izvještaja koji je danas objavila Centralna banka BiH su gospodarski subjekti od malih prodavnica i uslužnih radnji, udruženja, sportskih klubova, ljekarni, stomatoloških ordinacija, odvjetnika, autoprijevoznika i taksista do tzv. srednjih i velikih poduzeća.

Podatke o blokadi računa dostavile su banke, kojih u RS-u ima deset, a u FBiH 18. U rujnu je broj blokiranih bankarskih računa poslovnih subjekata iznosio 63.455, a bar jedan blokiran račun imalo je 38.786 firmi.Blokirani poslovni subjekt ne može obavljati svoju redovnu poslovnu aktivnost a to znači niti servisirati svoje obaveze prema bankama niti realizirati kreditne zahtjeve upućene bankama.

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da stalni rast broja blokiranih računa pravnih osoba ukazuje na nelikvidnost i nesolventnost koja narušava financijske tokove, uzrokuje pad proizvodnje, potrošnje i zapošljavanja.

Stalni rast učešća loših kredita (NPL) u kreditnom portfoliju koje plasiraju komercijalne banke, zatim sve veći broj neplaćenih poreznih obaveza za koje nadležne institucije stavljaju blokadu te instrumenti prinudne naplate i izvršenje sudskih rješenja su, po ocjeni ekonomskih stručnjaka, glavni razlozi rastućeg broja nelekividnih i nesolventnih firmi čiji bankarski računi bivaju blokirani.

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Documents/Budzet%202013.pdf

nije mi jasno, jel ovo znaci da fbih i RS imaju slicne prihode i izdatke?

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je podatke o platnobilančnim transakcijama za 2013. godinu, prema kojima je deficit tekućeg računa iznosio 1,43 milijarde KM, što je za 947,3 milijuna KM manje u odnosu na 2012. godinu.
Na taj je način neravnoteža u razmjeni s inozemstvom značajno korigirana u odnosu na prethodne dvije godine, kada je deficit tekućeg računa bio blizu 10% BDP-a, da bi u 2013. bio smanjen na nivo od 5,5% procijenjenog BDP-a za 2013. godinu.

Glavni uzročnik deficita tekućeg računa i dalјe je značajan debalans u vanjskotrgovinskoj razmjeni robe. Deficit trgovine robom u 2013. godini iznosi 7,80 milijardi KM, ili 7,6% manje u odnosu na 2012. godinu, što je rezultat povećanja izvoza i smanjenja uvoza robe.


Na računu usluga ostvaren je suficit od 2,25 milijardi KM, za 3,1% više nego u 2012. godini, a što je posljedica neznatnog rasta izvoza usluga, te naglašenijeg pada uvoza usluga.
Suficit na računu primarnog dohotka takođe je povećan, i iznosi 512,9 milijuna KM. Sekundarni dohodak je u suficitu od 3,60 milijardi KM i neznatno je smanjen za 1,2% u odnosu na 2012., a što je posljedica nižih priljeva po osnovu mirovina, dok su doznake iz inozemstva ostale na približno istom nivou kao u 2012. godini.

BiH u istoj 'ladici' kao Sjeverna Koreja i Iran!

Odbor stručnjaka Vijeća Europe za provedbu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) pozvao je u nedjelju sve države-članice ovog tijela i druge zemlje da obrate posebnu pozornost na sve novčane transakcije s Bosnom i Hercegovinom kako bi se izbjegao rizik pranja novca i financiranja terorizma jer ta država nije usvojila potrebne zakone za borbu protiv ove vrste kriminala....
Vlasti BiH su još u travnju upozorene kako moraju usvojiti novi zakon do 1. lipnja ili će se njihova država automatski naći na popisu zemalja koje nemaju mehanizme za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma sukladne međunarodnim standardima.
Bankarski stručnjaci u BiH već su izrazili veliku zabrinutost zbog uvođenja ovih mjera. 'To znači više čekanja, dugotrajnije procedure i skuplje transakcije', kazao je glavni tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.

Dakle, kad kiša pada treba trljat ruke. Energetika zakon. Da nije stalnih prenemaganja bilo bi zlatnih kašika, ne od Arapa, nego od vode, ugljena, vjetra, biomase...

Vanjski i unutarnji dug Federacije BiH

Federalna vlada danas se upoznala s Informacijom o vanjskom i unutarnjem dugu FBiH na dan 31.12.2013. godine, te zadužila nadležna ministarstva i javna poduzeća da Federalnom ministarstvu financija kvartalno dostavljaju ažurirani plan povlačenja kreditnih i grant sredstava.

Federalno ministarstvo financija će, u cilju očuvanja i poboljšanja financijske discipline, nastaviti s obustavom procesuiranja zahtjeva za kreditna ili grant sredstva koje podnesu krajnji korisnici ili izdavatelji garancija koji ne izmiruju redovito dospjele kreditne obveze.

Vlada je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Željeznice Federacije BiH zadužila da Federalnom ministarstvu financija dostave plan mjera za osiguranje prihoda za uredno servisiranje vanjskog duga Željeznica FBiH. Glavno tajništvo Vlade FBiH će Informaciju i zaključke uputiti Parlamentu FBiH radi informiranja.

U Informaciji je navedeno kako je ukupan vanjski i unutarnji dug u Federaciji BiH, uključujući dug županija, gradova, općina i javnih poduzeća, sa stanjem na dan 31.12.2013. godine, iznosio 5.628,85 milijuna konvertibilnih maraka, što čini 31,75 posto BDP-a. Od ukupnog iznosa se 82,99 posto (4.671,23 milijuna KM) odnosi na vanjski, a 17,01 posto (957,62 milijuna KM) na unutarnji dug.

Vanjski dug obuhvata dug nastao preuzimanjem dijela duga bivše Jugoslavije i novog ino-zaduženja. Odobreni novi ino-krediti su, najvećim dijelom, namijenjeni realizaciji kapitalnih, infrastrukturnih projekata, kao podrška gospodarskim djelatnostima, te usmjereni ka javnom sektoru, bilo kao proračunska podrška ili za financiranje obrazovanja, zdravstva, socijalnog sektora i slično.

Vanjski dug krajnjih korisnika kredita sastavni je dio ukupnog vanjskog duga Federacije BiH i odnosi se na one kredite čije je korištenje, potpisivanjem supsidijarnih sporazuma, FBiH odobrila krajnjim korisnicima, i za koje su krajnji korisnici preuzeli obvezu vraćanja. Taj dug krajnjih korisnika 31.12.2013. godine iznosio je 2.018,91 milijuna KM, što je za 414,09 milijuna KM više u odnosu na predhodnu godinu.

Zbog konstantnog neplaćanja dospjelih obveza, Vlada Federacije BiH je usvojila Informaciju o naplati prihoda od krajnjih korisnika po osnovu vanjskog duga za razdoblje siječanj-svibanj 2013. godine, uz koju su doneseni zaključci koji predviđaju provođenje mjera, kao što su izmirenje svih obaveza do kraja 2013. godine, dostava plana otplate ukoliko nisu u mogućnosti izmirenje izvršiti jednokratno, te aktiviranje mjera osiguranja povrata (mjenice, garancije, zapljena javnih prihoda) za krajnje korisnike koji ne ispoštuju predložene mjere.

Nakon analize učinaka koje su poduzete mjere imale na stupanj naplate i mogućnosti plaćanja od strane krajnjih korisnika, radi olakšanja stanja u kojem se nalaze, omogućeno je da se neplaćene obveze izmire u iznosu od 50 posto do 31.12.2013. godine, a da ostalih 50 posto izmire do 30.06.2014. godine. Sudjelovanje starog duga u ukupnom dugu je u konstantnom padu i s 989,97 milijuna KM čini 21,19 posto ukupnog vanjskog duga.

Novi dug Federacije BiH, nastao nakon 14.12.1995. godine, iznosi 3.681,36 milijuna KM i veći je nego u isto vrijeme 2012. godine za 385,72 milijuna KM. Povećanje novog duga posljedica je povlačenja sredstava po kreditima EBRD-a (176,84 milijuna KM), EIB-a (208,61 milijuna KM), MMF-a (165,73 milijuna KM), Europske komisije (117,35 milijuna KM) i KfW-a (8,11 milijuna KM) za financiranje kapitalnih projekata ili kao podrška proračunu.

Proračunom Federacije BiH je protekle godine za izmirenje obveza po vanjskom dugu bilo planirano 508,36 milijuna KM, od čega je do 31.12.2013. godine realizirano 448,18 milijuna KM, što je 92,46 posto u odnosu na plan. Do ušteda je došlo zbog nižih kamatnih stopa, te zbog nižeg tečaja, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Izvoz iz BiH u proteklih nekoliko mjeseci bilježi kontinuirani rast. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, za 10 mjeseci ove godine, izvoz je povećan za 2,8 posto, u odnosu na isti period prošle godine.
BiH je za 10 mjeseci izvezla robe u vrijednosti od oko 3,68 milijardi Eura, što je za 2,8 posto više nego u istom periodu lani. Izvoz u zemlje EU povećan je za 1,3 posto, dok je izvoz u zemlje CEFTA blago povećan za 0,2 posto.

DODIK: MMF nas ucjenjuje a imamo pola milijarde maraka više nego što je u opticaju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da BiH ima 105 posto pokrića svoje monete u opticaju i dodao da bi trebalo dotiskati i pustiti u promet još dvije milijarde konvertibilnih maraka kako bi se taj prebačaj eliminirao.

“BiH je jedina zemlja na svijetu koja ima emisiju koja je pokrivena sa 105 posto realnog osnova. To znači da imamo 500 milijuna eura više nego što imamo konvertibilnih maraka u opticaju”, naveo je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Tema dotiskavanja novca, kako piše “Slobodna Bosna” povela se na pitanje novinara što je rezervna varijanta Republike Srpske, pošto se MMF predomislio i priopćio da neće krajem siječnja razmatrati novu tranšu za BiH.

“Zalažem se za ono za što imamo realno pokriće, tiskamo novac i pustimo u promet. Riješili bismo mnoge svoje bilansne probleme, deficite i drugo”, rekao je Dodik i dodao da BiH trenutno svoje devizne rezerve čuva kod Deutsche banke po kamati od 0,06 posto, koju je nazvao “beznačajnom”.

“Oni koji imaju suverenu monetarnu politiku ne moraju surađivati sa MMF-om. Mogli bismo i mi, kada bismo bili monetarno slobodni, da kod Centralne banke BiH insistiramo da sada donese odluku da se na osnovu tih 500 milijuna eura tiskaju konvertibilne marke u iznosu od 990 milijuna”; rekao je Dodik.

On je dodao da bi se time financijskom tržištu osigurala prijeko potrebna sredstva, a da bi 300 do 400 milijuna KM Centralna banka BiH mogla posuditi državnim institucijama. “Tada nam MMF ne bi ni trebao”, zaključio je Dodik.

Realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2015. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine iznosio je 2,1 posto.

Sezonski podešena serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu 2015. godine od 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, u prvom kvartalu 2015. godine realni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: Vađenje ruda i kamena za 9,2%,Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 3,7% i prijevoz i skladištenje za 3,1%.

Značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnostima: Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 14,8%, Stručne, znanosti i tehničke djelatnosti za 6,8 % i Trgovina na veliko i malo za 5,5%, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Negativni robni saldo RS za 6 mjeseci veći od 850 miliona KM

Fena
02.08.2015

BANJALUKA - Republika Srpska je u prvom polugodištu ostvarila vanjskotrgovinski deficit od 852,7 miliona KM, uz smanjen i izvoz, ali i uvoz.

U periodu januar - juni 2015. godine obim robne razmjene Republike Srpske s inostranstvom iznosio je tri milijarde i 328,9 miliona, od čega se na izvoz odnosila milijarda i 238 miliona, a na uvoz dvije milijarde i 90 miliona KM.

Izvoz je u spomenutom periodu smanjen za 4,7 posto u odnosu na januar - jun 2014. godine, dok je uvoz smanjen za 8,8 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS.

U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske s inostranstvom, u periodu januar - juni 2015. godine, najviše se izvozilo u Italiju i to u vrijednosti od 238 miliona KM, odnosno 19,2 posto, te u Srbiju 162 miliona KM, odnosno 13,1 posto od ukupnog ostvarenog izvoza.

Statističari su izračunali da se u istom periodu najviše uvozilo iz Srbije i to u vrijednosti od 360 miliona KM, odnosno 17,2 posto i iz Rusije, u vrijednosti od 302 miliona KM, odnosno 14,4 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano po grupama proizvoda, u periodu januar - juni 2015. godine, najveće učešće u izvozu ostvaruju vještački korund, aluminijum oksid i aluminijum hidroksid s ukupnom vrijednošću od 76 miliona KM, što iznosi 6,1 posto od ukupnog izvoza, dok najveće učešće u uvozu ostvaruje nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (sirova), sa ukupnom vrijednošću od 280 miliona KM, što iznosi 13,4 posto od ukupnog uvoza.