Dubrovačko plemstvo:
Bunići - Prvi put se spominju 1023., postoji više verzija o njihovom porijeklu. Jedna je da su došli iz središnje
Njemačke preko Italije a druga da su porijeklom iz Apulije. Moguće i da su starosjedioci.
Getaldići - Porijeklom su iz južne Italije, iz Taranta. Navodno su dobili ime po nekom biskupu Kataldu iz istog grada.
Istaknut član obitelji je Marin Getaldić, hrvatski matematičar i fizičar.
Gundulići - Rodoslovlje im seže do nekog Stjepana koji se spominje 1014. Prvi zabilježeni spomen obitelji datira iz
1190.
Obitelj je imala više istaknutijih članova od kojih valja spomenuti pjesnika Ivana Gundulića.
Sorkočevići - Podrijetlom su iz Kotora, a tamo su došli iz Albanije ili Epira. Dobili su plemićki status tako što su u
Dubrovnik dopremili veliku količinu sirka (po tome su i dobili prezime) u vrijeme velike gladi.
Od istaknutijih Sorkočevića je bio skladatelj Luka Sorkočević.
Kabužići - Prvi put se spominje u 13. stoljeću. Obnašali su mnoge važne funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Od istaknutijih Kabužića tu je Marin Kabužić, hrvatski pjesnik i crkveni pravnik.
Menčetići - Spominju se također u 13. stoljeću. Po njima je dubrovačka kula Minčeta dobila ime.
Od istaknutijih tu je hrv. renesansni pjesnik Šiško Menčetić.
Đurđevići - Utemeljitelj je neki Đuro koji se sredinom 13. stoljeća doselio iz Kotora u Dubrovnik. Na početku 14. st.
uzdižu se među najbogatije dubrovačke rodove.
Istaknutiji Đurđević je Ignjat, hrv. pjesnik i povjesničar.
Gučetić - Po rodoslovlju dominikanca Ambroza Gučetića vode porijeklo od roda Ovčarevića koji se tu doselio iz
Zahumlja.
Jedan od istaknutijih je Sabo Gučetić Bendevišević, hrv prevoditelj i dramatičar.
Saraka - Prema dubrovačkim kroničarima doselili su se iz Huma a daljnjim porijeklom su bili iz Kotora.
Prvi predak im je navodno zabilježen u razdoblju između 975. i 1023. u ispravi samostana na Lokrumu, no
prvi pouzdani predak Palma Pankracijev im je zabilježen 1160.
Njihovi potomci danas žive u Italiji.
Gradić - Prema predaji potiče od Vuka Grade, koji je prema jednima bio vojvoda legendarnog bosanskog kralja
Stjepana, a po drugima dukljanskog kralja Bodina i zapovjednik tvrđave sv. Nikole koju je 1016. predao
Dubrovčanima a oni su ga primili za patricija.
Rodoslovlje im se tek može pratiti od Feliksa koji je živio u 13. st.
Od istaknutijih tu je diplomat i polihistor Stjepan.
Pucić - Prema dubrovačkim kroničarima porijeklom su iz Kotora. Zabilježeni su i pod prezimenom Čiponić.
Istaknutiji Pucić je hrv. pjesnik Niko Lujo.
Crijević - Porijeklom iz Kotora,
prema nekima starosjedioci iz Epidaura (Cavtata). Obitelj se isticala u
posredničkoj pomorskoj i kopnenoj trgovini.
Od istaknutijih Crijevića tu je Serafin Marija, biograf i povjesničar. Od 19. st. potomci obitelji žive u
Austriji.
Ranjina - Prema dubrovačkim kroničarima porijeklom iz Taranta. Najstariji poznati član je Matija rođen oko 1130.
Istaknuti član obitelji je bio Dinko, hrvatski pjesnik.
Rastić - Prema dubrovačkim kroničarima porijeklom iz Epidaura (Cavtata). Postoje pretpostavke da su ogranak
Gučetića što bi
značilo da su iz Huma. Najranije su zabilježeni 1190.
Najistaknutiji je Džono Rastić, pet puta knez i pjesnik i latinist. Njegovom smrću se loza ugasila.
Džamanjić - Prema kroničarima porijeklom su iz Huma.Najstariji poznati Džamanjić je Šimun rođen oko 1190.
Do početka 14. stoljeća nisu imali većeg utjecaja.
Jedan od poznatijih članova je Rajmund, teolog, filozof i jezikoslovac.
Basiljević - Podrijetlom iz Kotora. Ogranak obitelji u Dubrovniku osnovao je Basilius de Basileo koji se spominje 1314.
Poznatiji pripadnik je Toma, teolog i humanist koji je djelovao u 15. i 16 stoljeću.
Bobaljević - Spominje se od sredine 13. stoljeća. Prema Mavru Orbiniju najsatriji član obitelji je Vid koji je 887.
s neretvanskom mornaricom
razbi mletačko brodovlje kod Makarske. Dubrovački kroničari navode
Mihovila, zapovjednika dubrovačkog brodovlja koji je kraj Poljica u blizini Orašca 1184. porazio
zahumskog kneza Miroslava.
Istaknuti član je pjesnik Fran Kuko.
Palmotić - Potiču od Palma di Balisclava koji se spominje 1282.-1295. Bila je jedna od najistaknutijih u Dubrovniku
u 13. stoljeću.
Zaslužni članovi obitelji su bili književnici Junije i Džore.
Lukarević - Podrijetlo vuče od Slabba Lucarija, koji je potkraj XII. st. više puta obnašao dužnost suca i vjerojatno bio
sin Lucarusa, konzula iz 1169.
Obitelj je izumrla smrću pisca Ivana Lukarevića.
Prokulović - Premda se već oko 1200. spominju dubrovačka vlastela s patronimom Proculi, nije utvrđena njihova
povezanost sa potonjom obitelji. Od 13. stoljeća
izvori svjedoče o postojanju dvaju obiteljskih ogranaka.
Posljednji muški potomci su Ivan i Nikola, sinovi Stjepana Natalova.
Prodančić - Bili su u srodstvu s Palmotićima. Rodonačelnik je Marin de Prodanello (spominje se 1273.-1304.)
koji je u izvorima zabilježen i kao Bauxellus pa su njegovi potomci, uz prezime Prodanello, nosili i
prezime Bausella (Bauselić).
Posljednji muški pripadnik obitelji je bio Stjepan Radov.
Beneša - Spominje se u izvorima od XIII. st. Prema kronikama iz XV. i XVI. st., prvi Beneša bio je Petar,
koji je sudjelovao u promletačkoj uroti protiv kneza Damjana Jude (1205). Vjerovalo se da obitelj potječe iz
Kotora, no vijesti o kotorskom knezu Beneši (1200) odnose se na osobno, a ne na obiteljsko ime.
Prvi Beneša u dubrovačkim dokumentima bio je Simon Benessa (1243).
Posljednji poznatiji Beneša bio je → Petar, teolog, pravnik i diplomat.
ovo mogu samo domorodci dalmatinci) bio je katolicki cak je i sluzbeni jezik latinski,dubovnik je bas savrseno mjesto za wierdo hrvatiće 
