Ja sam uvijek bio wolf. Nikad nisam bio sheep. A ti si uvijek bio glup, bez obzira na uniformu. Samo si sada indoktriniran.

70% svih enciklopedija i knjiga o umjetnosti u svijetu i pravcima umjetnosti otpada upravo na pravce nastale pod okriljem katoličke civilizacije. Sva ostala umjetnost se topi pred ostavrenjima onoga što su razvili katolici

Odjebi. Smaraš.

Prvi sam došao na ovu temu, prvi si replicirao na moj post. Odjebi, dakle.

Iako je staklo poznato još u kamenom dobu ono je bilo kroz tisućljeća zbog težine obrade i pravljenja ekskluzivno i rijetko.
Tek pod katoličkom civilizacijom dolazi do masovne upotrebe stakla i ne samo upotrebe već obrade u svakom smislu. Nitko nikad u povijesti nije napravio divnije stvari

Pristupit ću k Božjem žrtveniku.
K Bogu koji razveseljuje moju mladost.
Sudi mi, Bože, i prosudi parbu moju protiv bezbožnoga naroda; od zla i prijevarna čovjeka izbavi mene.
Jer Ti si, Bože, snaga moja: zašto me odbacuješ i zašto tužno hodim dok me ojađuje neprijatelj?
Pošalji svoju svjetlost i svoju istinu: one me dovedoše i privedoše na svetu goru Tvoju i u šatore Tvoje.
I pristupit ću k Božjemu žrtveniku, k Bogu koji razveseljuje moju mladost.
Slavit ću Te citrom, Bože, Bože moj: zašto si tužna, dušo moja, i zašto se uznemiruješ?
Uzdaj se u Boga, jer opet ću ga slaviti: On je spasenje moje i Bog moj.
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.

Običaji, po Kuranu to nisu dužne pokrivati (lice) dok muškaricma iaako se ovo ne zna pravilo je od pupka do koljena mora sve biti pokriveno.
Dakle šorc nipošto ako ćemo ići u detalje.
Stidni dio tijela kod muškarca je od dijela tijela ispod pupka, pa do ispod koljena. Pupak ne spada u stidni dio, a koljeno spada

Augustinski redovnik Gregor Mendel utemeljio je genetiku na temelju pažljivog istraživanja nasljednih osobina 29000 stabiljki graha.

Grčki i Latinski jezik koji su imali središnje mjesto u katoličanstvu, olakšali su opismenjavanje ljudi jer učiti koristiti slova je puno lakše od učenja korištenja simbola logografičkih jezika poput kineskih. Katolici su kroz svoje misije i istraživanja širili latinsku abecedu koja je tako postala najrašireniji sustav zapisivanja na svijetu. Katolici su također razvili i armenijsku, gruzijsku i čirlićnu abecedu i standardna stilove poput; karolinških minuscula od 9. do 12. stoljeća, gotičkih miniscula(12.st).Katoličanstvo je također pružilo kulturni okvir za pisanje Divina Commedia, Cantar de Mio Cid i La Chanson de Roland, djela koja su uvelike utjecala na razvoj talijanskog, španjolskog i francuskog jezika. Katolička himna,”Hymn of Cædmon” iz 7. stoljeća je najstariji postojeći tekst na starom engleskome. Valentin Hauy(1822), brat Abbe Hauya(svećenika koji je utemeljio kristalografiju), usnovao je prvu školu za slijepe osobe. Najpoznatiji učenik te škole, Louis Braille(1852) razvio je svjetski poznati sustav zapisivanja za slijepe koji nosi njegovo ime.

Nekad je i u kršćanstvu (u Europi) bilo nezamislivo ili gotovo nezamislivo da žena ide okolo bez rubca za kosu. To se vidi dobro i u Vinodolskom zakoniku, u kojem postoje kazne i za mužkarce ako ženama skinu rubac i za same žene ako drugoj ženi skinu rubac s glave.
Skromnost i skrivanje vlastite vanjske ljepote, t.j. izbjegavanje samohvale su također kršćanske vrline.

Rubac je bio pravilo samo kad se ide u hram... a vani si mogao kako želiš.

Da se ne lažemo!!

Katolička crkva je mnogo velika i puno zaslužna , tako da ruku na srce da nije bilo katoličke crkve ne bi bilo ni same katoličke crkve , koja je uzgred rečeno zaslužna za sve što imamo ili mislimo da imamo.

Sve je ovo lepo ali ostaje jedno pitanje nerešeno , a to je kome se konkretno zahvaliti po pitanju neosporne zasluge KC za ljudski rod??

Kontam da pušenje fratrima i davanje novca popovima se podrazumeva , ali nedostaje ono da se zahvalimo katoličkom puku i određenim pojedincima zato što je KC tako velika i sve zasluge idu njoj a oni njeni verni podržvaoci.

Dakle , hvala Tuti i ovom Krstajninu , i zaista svako sa imalo časti i poštenja bi njima morao reći hvala.

Muslimanima i islamu ako ne zahvališ na matematici i astronomiji kao da ubijaš Pelstinsku decu ili vršiš genocid u Srebrenici.

Katolici i ostali hrišćani ne misle da ako neko nije dao zahvalnost i dužno poštovanje za sve njihove zasluge kao hrišćana u nauci i svemu ostalom da bi neko ubijao njih kao što to doslovno misle muslimani , ali zato hoće da na miru uzimaju lovu i uživaju u njoj i da na miru siluju i zlostavljaju decu a da im niko ne stoji nad glavom zbog toga jer su prosto toliko zaslužni za ljudski da imaju pravo kao ljudi da nešto mlado kresnu.

Katolici ne siluju djecu, djecu siluju bolesnici, a za mentalne bolesnike je karakteristicno da svoju bolest pripisuju drugima, a kako si ti bolestan, a pripadnici tvoje grupacije, dakle bolesnika, siluju djecu, ti si sukladno svojoj bolesti hendikep svoje grupacije pripisao katolicima.
Sad bi netko mogao reci da bolesnika treba pustiti da u miru boluje i ja se s time slazem, ali je interesantno zasto je bolesnik izabrao bas katolike da im pripise bolest svoje skupine , upravo zato sto se kod katolika ta bolest najrijedje pojavljuje, znaci sve stima i sve se poklapa, Joe je tu da potvrdi hipotezu i zato s njim ne treba ostro.

Nitko nikad u povijesti čak ni antički svijet nije toliko poticao razvoj znanosti kao Katolička Crkva

André-Marie Ampère (1775. – 1836.) francuski je fizičar i matematičar koji je udario temelje elektrodinamici. Po njemu je mjerna jedinica za jakost električne struje nazvana Amper. Ampère je bio izvanredan čovjek oštroga uma, mnogostruki genij. Njegova polazišna točka u znanosti bilo je Oerstedtovo slučajno otkriće utjecaja struje na magnetsku iglu. Zbog toga je Ampere pretpostavio da magnetizam možete transformirati u električnu energiju, i da električne struje općenito imaju međusobni utjecaj. Osmislio je aparaturu za istraživanje svojih hipoteza te je ubrzo došao do rezultata; formulirao je zakone prema kojima struje privlače i odbijaju jedna drugu, te shvatio uzrok otklona magnetske igle. Ta otkrića su imala veliki broj posljedica, označila su prvi korak u razumijevanju zemljinog magnetizma i magnetizma općenito. Znanstvena otkrića općenito prolaze tri faze; otkrića utvrđivanje činjenica od strane jednog istraživača, opće objašnjenje drugog i točna formulacija zakona od strane trećeg istraživača, ali u slučaju elektrodinamike sva tri koraka je obavio Ampere. Bertrand je zapisao: “Ampèreov esej je jedan od najljepših proizvoda moderne znanosti, tvori temelj najšire i najsavršenije konstrukcije koju je osmislila prirodna filozofija još od Newtona.”

Znanost duguje Amperu i druga otkrića, započeo je karijeru briljantnim matematičkim radovima, dao doprinos u kemiji, poznavao zoologiju i botaniku, ali zanimala ga je i filozofija – njegov posljednji rad je bio esej o klasifikaciji znanosti. Ampèrovo religiozno iskustvo je uključivalo rani period ravnodušnosti, a nakon povratka kršćanstvu, razdoblje duboke sumnje i tjeskobe. Ipak, radilo se o fazama u njegovu razvoju. U periodu kada je došao do svojih velikih otkrića opet je bio revan i uvjereni kršćanin, kakav je i ostao do kraja. Ozanam, koji je živio jedno vrijeme kod Ampera, o tome je nedvosmisleno zapisao:

No, osim njegovih znanstvenih dostignuća, postoji još nešto; za nas katolike, ovaj rijetki genij ima druge osobine vrijedne našeg poštovanja i ljubavi. Bio je brat u Vjeri… Religija je predsjedala radom njegova uma, obasjavala svako područje njegove misli: i s te uzvišene perspektive je prosuđivao sve stvari, čak i samu znanosti…

Ova časna glava, sa svom svojom mudrošću i slavom, posvemašnje se poklonila pred misterijima božanskog nauka. Kleknuo je na istom oltaru kao i Descartes i Pascal, zajedno sa siromašnim ženama i djecom, skroman u duši kao najmanji od njih. Nitko nije mogao pomnije poštovati strogu, ali ipak slatku disciplinu Crkve…

Ali najljepše od svega je bilo djelovanje kršćanstva u njegovoj plemenitoj duši: ta divljenja vrijedna jednostavnost, skromnost genija koji je, znajući sve, bio zadovoljan nepoznavanjem svoje vlastiti veličine: to veliko znanstveno poštenje, željno ne slave, nego samo istine, danas tako rijetko: ljubazne i komunikativne ćudi koja je ispunjavala beskraj prijateljskih razgovora, toliko komunikativna da su njegove ideje prepuštene milosti i nemilosti plagijatora; i naposljetku, dobronamjernost prema svima koje je upoznao, posebno mladima… Znamo za mnoge, prema kojima je pokazao svoju brigu i očinsku ljubav. Oni koji su poznavali samo njegov intelekt, poznavali su manje savršen dio njega. Iako je duboko razmišljao, još je dublje volio.

Osvrnimo se na nekoliko znanstvenika koji su zadužili svijet, a bili uvjereni katolici koje je upravo Katolička Crkva poticala
Nikola Kopernik (1473.-1543.)
Kopernik je bio poljski astronom koji je osmislio prvi matematički model kretanja planeta oko Sunca. Pohađao je razna europska sveučilišta i 1497. godine postao je kanonik Katoličke Crkve. Njegov je novi model najprije bio predstavljen u Vatikanskim vrtovima 1533. pred papom Klementom VII., koji ga je odobrio i potaknuo Kopernika da ga objavi u to vrijeme. Kopernik nikad nije bio izložen nekoj prijetnji vjerskog progona, a i katolički kardinal Nikolaus von Schönberg i protestantski profesor George Rheticus poticali su ga da objavljuje svoje radove. Kopernik se ponekad u svojim djelima referirao na Boga i nije smatrao da je njegov model u sukobu s Biblijom.

Sir Francis Bacon (1561.-1627.)
Bacon je bio filozof poznat po uspostavljanju znanstvene metode istraživanja utemeljene na eksperimentiranju i induktivnom zaključivanju. U De Interpretatione Naturae Prooemium, Bacon je postavio svoje ciljeve: otkrivanje istine, služenje zemlji i služenje Crkvi. Iako je svoj rad zasnivao na eksperimentima i razmišljanju, odbacio je ateizam kao rezultat nedovoljno duboke filozofije, rekavši: ˝Točno je da malo filozofije gura čovjekov um u ateizam, ali duboka filozofija dovodi umove ljudi do religije: jer dok čovjekov um promatra raštrkane sekundarne uzroke, ponekad se može zaustaviti na njima i ne ići dalje, ali kad ih pogleda kao združeni i međusobno povezani lanac, mora se uzdići k Providnosti i Božanstvu.˝

Johannes Kepler (1571.-1630.)
iako luteran Katolička Crkva je cjenila njegova otkrića radio je kao profesor u Grazu. Kepler je bio briljantan matematičar i astronom. U svom ranom radu bavio se svjetlošću i utemeljio je zakone kretanja planeta oko Sunca. Također je došao i do njutnovskog zaključka o univerzalnoj gravitaciji – puno prije nego što se Newton uopće rodio! Uvođenjem ideje o sili u astronomiji, učinio je radikalan zaokret u modernom smjeru u toj disciplini. zagovarao je i heliocentrični sustav kao i galileo.

Galileo Galilei (1564.-1642.)
Galilea obično pamtimo po njegovu sukobu s Rimokatoličkom Crkvom. Njegov kontroverzni rad o Sunčevu sustavu objavljen je 1633. Nije sadržavao dokaze o heliocentričnom sistemu (Galileova teleskopska otkrića nisu upućivala na kretanje Zemlje), a jedini ˝dokaz˝ utemeljen na morskim mijenama bio je nevaljan jer je ignorirao točne eliptične orbite planeta koje je dvadeset godina prije objavio Kepler. Budući da je rad završavao stavljajući papin omiljeni argument u usta glupaka, papa (Galileov stari prijatelj) se jako uvrijedio. Nakon ˝suđenja˝ i zabrane da poučava heliocentrični sistem, Galileo je došao do svojih najkorisnijih teoretskih saznanja, onih o dinamici. Galileo je izričito rekao da Biblija ne može pogriješiti i svoj je sistem vidio kao alternativnu interpretaciju biblijskih tekstova.

Rene Descartes (1596.-1650.)
Descartes je bio francuski matematičar, znanstvenik i filozof koji se naziva ocem moderne filozofije. Tijekom školovanja bio je nezadovoljan prijašnjom filozofijom: imao je duboku rimokatoličku vjeru, koju je zadržao sve do posljednjeg dana, zajedno s odlučnom, strastvenom željom da otkrije istinu. U dobi od 24 godine imao je san i osjetio poziv da pokuša sabrati sve znanje u jedan misaoni sistem. Njegov je sistem započinjao pitanjem što se može spoznati ako se u sve ostalo sumnja – sugerirajući poznatu rečenicu: ˝Mislim, dakle jesam˝. Zapravo, često se zaboravlja da je sljedeći Descartesov korak bio dokazivanje vjerojatnosti u postojanje Boga – jer jedino kad bi Bog postojao i ne bi htio da budemo u zabludi od svojih osjetila, tada bismo mogli vjerovati svojim osjetilima i logičnom misaonom procesu. Bog je, dakle, centralan za njegovu cijelu filozofiju. Ono što je zaista htio doživjeti jest da njegova filozofija bude usvojena kao standardan rimokatolički nauk. Rene Descartes i Francis Bacon (1561.-1626.) općenito se uzimaju kao ključne figure u razvoju znanstvene metodologije. Obojica su razvila sustave u kojima je Bog bio važan i obojica su bila pobožnija od prosječnog čovjeka njihova doba.

Blaise Pascal (1623.-1662.)
Pascal je bio francuski matematičar, fizičar, izumitelj, pisac i teolog. Na području matematike je objavio traktat o nacrtnoj geometriji i postavio temelje za teoriju vjerojatnosti. Pascal je izumio mehanički kalkulator i postavio principe vakuuma i tlaka zraka. Bio je odgojen kao rimokatolik, ali 1654. doživio je duboku spoznaju Boga što je njegov studij usmjerilo od znanosti ka teologiji. Pascal je počeo objavljivati teološke radove, Lettres provinciales, 1656. godine. Njegov najutjecajniji teološki rad, Pensées (Misli), bio je obrana kršćanstva i objavljen je nakon njegove smrti. Najpoznatiji koncept iz Misli je Pascalova pogodba. Pascalove zadnje riječi bile su:˝Neka me Bog nikad ne napusti.˝

Isaac Newton (1642.-1727.)
Na području optike, mehanike i matematike, Newton je bio neosporeni genij i inovator. U svoj svojoj znanosti (uključujući kemiju), matematiku i brojeve je smatrao središnjima. Ono što je manje poznato je činjenica da je bio odan vjernik i da je smatrao da su brojevi uključeni u razumijevanje Božjeg plana za povijest u Bibliji. Puno je radio na biblijskoj numerologiji i iako neki dijelovi njegovih uvjerenja nisu bili pravovjerni, smatrao je da je teologija vrlo važna. U njegovoj sistematizaciji fizike, Bog je u biti prirode i apsolutnosti svemira. U svom djelu Principia ustvrdio je: ˝Najljepši sustav Sunca, planeta i kometa mogao je nastati jedino iz zamisli i vlasti inteligentnog i moćnog Bića.˝

Gregor Mendel (1822.-1884.)
Mendel je prvi položio matematičke temelje genetike, koja je nazvana Mendelova genetika. Svoje je istraživanje započeo 1856. (tri godine prije nego što je Darwin objavio Podrijetlo vrsta) u vrtu samostana u kojem je bio redovnik. Mendel je bio izabran za opata svog samostana 1868. godine. Njegov rad ostao je većinom nepoznat sve do prijelaza stoljeća kad su nove generacije botaničara počele dobivati slične rezultate i ponovno ga otkrili (iako njihove ideje nisu bile identične njegovima). Zanimljivo je da je 1860. godina bila zapamćena po osnivanju Kluba X, posvećenog smanjivanju utjecaja religije i propagiranju slike o sukobu između znanosti i vjere. Jedan od simpatizera bio je i Darwinov rođak Francis Galton, znanstvenik koji je imao interes za genetiku (predlagao je eugeniku – selektivno razmnožavanje među ljudima za ˝unapređenje˝ rase). Pisao je kako ˝svećenički um˝ nije pogodan za znanost dok je otprilike u isto vrijeme austrijski redovnik dolazio do revolucionarnih otkrića u genetici. Ponovno otkrivanje Mendelova rada došlo je prekasno da bi imalo utjecaja na Galtonov doprinos.

To je isto kao kad bi rekao da glave nevernicima ne seku muslimani već ludaci koji su eto slučajno islamske vere. ISIS dakle nije islam, a inkvizicija nije katolicizam... herp derp!

https://www.youtube.com/watch?v=oyTSq84FpM0

A jea...!

To ne da nije isto, nego nema nikakve veze, pedofilija je bolest koja se inace najrijedje javlja kod katolika , odnosno onih koji se tako izjasnjavaju, a to katolici smatraju teskim grijehom, strogo je zabranjeno i to moze pociniti iskljucivo katolik pomracena uma, dakle povezati prledofiliju sa katolicanstvom je vrsta kompleksa ili bolesti.
ISILovci su pripadnici svoje vjere i ponasaju se onako kako vjera nalaze, je li ta vjera muslimanska ili je to neka muslimanska sekta nije ni bitno u ovom kontekstu.

Inkvizicija je posljedica toga sto je Crkva posjedovala zakonodavnu i izvrsnu vlast, sto nije dobro niti u skladu sa poslanjem i zadacom Crkve, ali je to u specificnim okolnkstima bilo tako jer padom Rimskog carstva i navalom divljaka, stara kultura je bila unistena , a zaostalost sveprisutna , tako da je Crkva silom prilika morala utjecati politicki na novonastala kraljevstva i tako je usla u vlast diljem Europe, prema tome Crkva je ustvari samo sporvodila drzavne zakone, a tim zakonima je zbog velike kolicine barbarskih obicaja, poput vjesticarenja, magije i slicnih gluposti, to bilo zabranjeno, naime htjelo se na dobrobit naroda iskorijeniti te zaostale obicaje , vjerovanja, ponasanja i nacin razmisljanja, a za svako krsenje zakona su bile propisane i kazne, uostalom kao i danas.
A kako svaka vlast ima svoju slast, tako se ta praksa nesto i oduzila, a to je bila greska i katolici se zbog toga kaju, medjutim pogresno je smatrati kako je Crkva cinila zlocine jer je zla u svojoj biti, to je bilo protivno evandjelju, ali je takav bio drzavni zakon i to se tako sporvdilo, a kao sto rekoh da se progon " vjestica" nije izdigao na drzavnu razinu Europa bi jos dugo ostala zaostala i primitivna, dok smo ovako dobili najnapredniju civilizaciju u povijesti.

graška. :)

Niz nelogičnosti pa niz poluistina... Odgovoriću ti na ovo posle utakmice.

Danas više ima pripadnika Islamske vjerosipovijesti (uključujući sve sekte) koji osuđuju činove od ISILA čak i ratuju sa njim, dok je kod inkvizicije druga priča.
ISIS pogubljuje i muslimane čak i ulemu (vjerske vođe) koji se ne slažu sanjima.

Krstjanin je se dotakao poređenja ISISA I ISLAMA kao i kršćanstva i inkvizicije.