Nisam znao da ima toliko u našoj državi, 45 km. Jel se počešao neko po guzici u RS da uradi nešto na toj dionici? :)

Dobar pregled planirane prometne infrastrukture u HBŽ u nacrtu Prostornog plana do 2028. god.

http://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumen ... uktura.pdf

„SB“ OTKRIVA: Kako će se finansirati najskuplja dionica autoceste od Konjica do Mostara?

Federalna direkcija Autoceste predložila je jeftiniju trasu dionice autoceste od Konjica do Mostara te novi model finansiranja ove najskuplje dionice na cijelom Koridoru 5c.

Portal „Slobodna Bosna“ došao je u posjed oficijelnih dokumenata iz kojih je vidljiva namjera Vlade Federacije BiH da nastavak autoceste od Konjica do Mostara gradi po posebnom modelu finansiranja poznatom pod nazivom BOT (Build-Operate-Transfer, odnosno izgradi-koristi-transferiraj).

Ideja o primjeni ovog modela za dionicu autoceste od Konjica do Mostara zapravo je potekla iz direkcije Autocesta Federacije BiH koja je u kontaktima s međunarodnim kreditorima zaključila da ne postoji spremnost međunarodnih finansijskih institucija za kreditiranje ove iznimno skupe dionice. Prema prvobitnom planu, dionica autoceste Konjic – Mostar Sjevera bila je položena tako da većim dijelom zaobilazi planinu Prenj i prati postojeću magistralnu cestu. Ukupna dužina trase u tom slučaju iznosila bi 53 km, od čega su 6 km mostovi i vijadukti, a skoro 21 km tuneli! Izgradnja ove dionice koštala bi više od 1,2 milijarde KM!

Kako ni jedna banka nije bila spremna kreditirati ovu skupu a niskoprometnu dionicu, direkcija Autoceste je odlučila korigirati trasu, kako bi snizila troškove njene izgradnje. Prema novoj varijanti, trasa autoceste prolazila bi dolinom Bijela i dalje kroz planinu Prenj, čime bi se trasa skratila za 18 km a troškovi gradnje skresali za oko 600 miliona KM!

Dužina trase po novoj varijanti između Konjica (Petlja Ovčari) i Mostara Sjever (Petlja Vrapčići) bi bila 35,160 km, sa 1,4 km mostova i vijadukata i 16 km tunela.

I u ovoj jeftinijoj varijanti, predstavlja najskuplju dionicu na čitavom Koridoru, što u znatnoj mjeri umanjuje izvodljivost Koridora u cjelini. U pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama vezano za izgradnju ove dionice (Tarčin – Mostar sjever) ukazano je da ne postoje minimalni elementi fizibilnosti, te zbog toga ne postoji ni spremnost međunarodnih finansijskih institucija za kreditiranje izgradnje te dionice.

Radi navedenog su Autoceste FBIH pristupile optimizaciji spomenute trase, a na osnovu Zaključka Vlade FBIH kojim je usvojeno Idejno rješenje trase autoceste koje prolazi dolinom Bijela i dalje kroz planinu Prenj. Prema usvojenom Idejnom rješenju, trasa autoceste koristi prirodne pogodnosti terena, prolazi kroz dolinu Bijela i kroz planinu Prenj, čime se trasa skraćuje za 18 km. Dužina trase po novoj varijanti između Konjica (Petlja Ovčari) i Mostara Sjever (Petlja Vrapčići) bi bila 35,160 km sa 1,4 km mostova i vijadukata i 16 km tunela.

Poredeći ukupne troškove potrebne za građenje ovih dionica došlo se do zaključka da bi se optimizacijom ove trase ostvarile uštede u iznosu od 309.000.000,00 eura.

No, čak i u slučaju da se odbaci skupa a prihvati jeftinija varijanta trase, ne postoji ni minimalna šansa da se osiguraju krediti EBRD-a ili EIB-a, ali postoje izgledi da se jeftinija trasa gradi po modelu BOT, dakle da neka kompanija investira vlastita sredstva, da izgradi dionicu i ubire prihod određeni broj godina nakon čega bi se dionica transferirala stvarnom vlasniku - Vladi Federacije BiH.

Što vama smeta taj autoput, ne kontam?

In March 2014, the Swiss Government approved a bill that will allow the building of a second road tunnel. The building is scheduled to start in 2020, with the cost estimated at almost $3 billion.[2] There is no reference to a toll.

Treba to negdje kod Tarčina ili Pazarića popet negdje na planinu i onda po planinama pravit umjesto po dolinama rijeka...

U pravu si, treba i podno grijanje...

HMS SAZNAJE: Ugrožen nastavak gradnje autoceste na Koridoru 5 C
Objavljeno 08.03. - 1:29

Uptan nastavak izgradnje autoceste na Koridoru 5C
Bosna i Hercegovina nije u stanju izraditi kredibilnu prometnu strategiju bez sudjelovanja oba entiteta i Distrikta Brčko, a bez te strategije ne može aplicirati prema europskim i međunarodnim financijskim institucijama za kreditiranje projekata, uključujući i Koridor 5C, saznaje Hrvatski Medijski Servis.

Pitanje izrade prometne strategije BiH, uz ostalo je postavljeno i na prošlotjednoj konferenciji ministara energetike i prometa zemalja zapadnog Balkana s europskim povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesom Hahnom na kojem su BiH predstavljali ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Mirko Šaraović i zamjenik ministra prometa i komunikacija Saša Dalipagić

Strategije (prometna i energetska) trebala bi biti gotrova do srpnja mjeseca ove godine, kada će biti održana investicijska konferencija u Parizu, no njezina je izrada upitna budući Republika Srpska ne priznaje usvojeni Mehanizam koordinacija, te osoprava da je pitanje prometne strategije u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ovo je Hrvatskom Medijskom Servisu potvrdio zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić

– Istina je, imamo problem u vezi izrade ove strategije jer mi bez sudjelovanja oba entiteta i distrikta Brčko ne možemo taj dokument izraditi. Mii smo sad tražili uključivanje dvije osobe iz Republike Srpske koje će biti u povjerenstvu za izradu državne strategije. Međutim iz RS-a su nam dostaivli dopis da ne žele sudjelovati zbog nepostaojanja ustvavne osnove za takvo nešto, izjavio je za HMS zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić.

Sporan mehanizam koordinacije

“Uzimajući u obzir značaj financijske podrške Europske unije u BiH, Vlada RS ponovo poziva na hitno stavljanje u funkciju Mehanizma koordinacije u oblasti europskih integracija u BiH”, navodi se u dopisu koji je Ministarstvo prometa i komunikacija RS uputilo Vijeću ministara BiH, a koji je praktično odgovor na zahtjev da se ispred RS imenuju članovi povjerenstva, odnosno radne skupine za izradu prometne strategije BiH.

Upitan bi li prometna strategija BiH kada bi bila usvojena bez predstavnika RS bila zakonita i bi li je Bruxelles prihvatio Dalipagić je odgovorio:

-Naravno da ne bi bez učešća predstavnika jednog dijela države”.

Bosna i Hercegovina bi tako zbog nepostojanja prometne (i energetske) strategije mogla ostati i bez novca koji joj je praktično odobren na Summitu održanom u kolovozu prošle godine u Beču s obzirom na to da europske institucije insistiraju na donošenju strateških dokumenata. To, praktično, znači kako joj Europska investicijska banka 8EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj) neće odobriti planirana kreditna sredstva, ne osigura li BiH prometnu strategiju.

Zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić napominje kako je s veleposlanikom Velike Britanije dogovoreno učešće njihovih stručnjaka u izradi strategije. S britanskim stručnjacima već je trebao biti održan sastanak prošlog tjedna. Međutim, kaže sugovornik HMS-a, taj sastanak je otkazan dok se ne riješi problem sa sudjelovanjem predstavnika RS-a u izradi strategija.

Dalipagić je potvrdio kako će ovog tjedna održati sastanak s entitetskim ministrima prometa i komunikacija kako bi se pokušao riješiti nastali problem.

Mostovi na Savi kod Svilaja i Gradiške

Izgradnja mosta kod Svilja na Savi, gdje je izvođač već odabran, a to je konzorcij kojeg čine širokobriješka tvrzka Hering i zagrebački Vijadukt praktično može početi čim stigne potvvrda od Europske investicijske banke (EIB) da je natječjana procedura regularno sprovedena, potvrdio je za HMS zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić.

Izgradnju ovog mosta, na koridoru 5c, čija je vrijednost 26 milijuna eura, zajednički će financirati, u omjeru 50:50 posto, BiH i Hrvatska

BiH je za tu namjenu već odobreno 10 milijuna eura na Bečkoj konferenciji, dok je ostatak sredstava koje treba izdvojiti Bosna i Hercegovina osigurano u proračunu.

BiH je na Bečkoj konferenciji dobila i 6,8 milijuna za most na Savi kroz Gradiške.

-Moje izaslanstvo iz Ministarstva prometa i komunikacija i ja smo u Bruxellesu, nakon glavne ministarske konferencije, imali sastanak s upravom za promet EU. Zamjerili su nam što kasnimo s projektom mosta kod Gradiške, jer se radi o projektu iz 2015. godine. Istina je da s tim projektom malo kasnimo. Tek se sad vrši revizija projekta. Formirano je zajedničko povjerenstvo s Hrvatskonm i sad se radi projekat zaštite okoliša, kaže Dalipagić za HMS.

Troškovi izgradnje ovog mosta, kojeg će, također, u omjeru pola-pola snositi BiH i Hrvataska iznose 34,4 milijuna eura.

Upitan može li se očekivati početak izgradnje mosta na Savi kod Gradiške u ovoj godini Dalipagić kaže kako to nije realno

– Ove godine mogli bi završiti kompletnu dokumentaciju i pripremiti natječaj i to bi bio uspijeh ako bi to postigli u ovoj godini, kaže Daplipagić, napominjući kako financiranje i ovog projekta može doći u pitanje ne usvoji li BiH prometnu strategiju./HMS/

Nego, nisu Švajcarci ludi, nije li ulaganje milijardi u javne radove ipak neka vrsta javnih radova?
Ma koliko skupo bilo, ipak je to investicija od par stotina milijuna maraka, daš posao domaćim firmama i ima šta da rade tri godine?

Još ako ih uvjetuješ da kopaju kašikama i vilicama umjesto strojeva, zaposlio si još više ljudi na još duži rok. Super ekonomska logika, ili ipak ne?
Cilj bilo kojeg projekta trebala bi biti isplativost istoga, a ne zapošljavanje - tuđim novcem. Zdravorazumski je zaključiti da se treba protiviti izgradnji nekog tunela koji je ekonomski neisplativ u sljedećih 200-300 godina.