Pavel Serafimov
THE ORIGIN OF THE GLAGOLITIC ALPHABET

Zanimljiv rad o porijeklu glagoljice iz antičkih skitsko-sarmatskih runa

http://www.korenine.si/zborniki/zbornik ... olitic.pdf

Nekih 60% slova jest doista poprilično slično.

NADPIS NA KAPELICI SV. ANTONA U JURČIĆIMA KOD KASTVA (OKOLICA RIEKE) (1453.)





Kastav (Jurčići), 1453., ploča ugrađena u vanjskom bočnom zidu kapelice
Preslovljavanje na latinicu glasi:
>>1453. M
SCA APRILA
16. DC 1837<<.

LONDONSKI FRAGMENT BREVIJARA (XIII. st.)

XIII. st., pergamena, 1 list, 22 x 30,5 cm
Najstariji je očuvani odlomak (jedan list) hrvatskoglagoljskoga brevijara. Sadrži apokrifno štivo o Kristovom utjelovljenju i rođenju po Djevici Mariji. Brevijar je most između staroslavenskih (XI. do XIII. st.) i hrvatskoglagoljskih uklopljenih brevijara (XIV. do XV. st.).
London, British Library, Add. 31.951

MUNCHENSKI ABECEDARIJ (početak XII. st.)

Priepis iz: “Anica Nazor: KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJICI”



Osnovni podatci:
Kožolist, veličine 23,5x15,5cm. Abecedarij je na donjoj polovici stranice, vel. 11x7cm. Abecedarij (Munchener Abecedarium) čuva se u Njemačkoj (Munchen, Bayerische Staatsbibliothhek, Clm. 14 485, f. 150v).

Dvie slavenske azbuke u latinskom zborniku
Dvie slavenske azbuke - ćirilska i glagoljska - naknadno su upisane na posljednju stranicu (150v) latinskoga zbornika iz XI. stoljeća (,,Carmina Hroswitac'').
Iznad abecedarija još je 15 redaka latinskih pjesmoredaka. Azbuke su izpisane u osam redaka: 4+4 - najprije ćirilska (38 slova), a izpod nje glagoljska (39 slova). Upisala ih je nepoznata ruka, koja nije bila vješta u pisanju slavenskih pisama, pak se slova doimlju kano da su oslikana, preslikana. Glagoljsko pismo pokazuje umjerenu težnju prema uglatosti (Mareš). Pojedina su slova više ili manje izopačena, nekoliko ih je izokrenuto, ali su preslikana s predložka iz XI. stoljeća (Mareš).

SUDBINA RUKOPISA, IZTRAŽIVNJA, OBJAVE:
Latinski rukopis, u koji su upisane slavenske azbuke (,,Carmina Hroswitae), čuvao se do XV. stoljeća u Rogensburgu u samostanu sv. Emerama. Ondje ga je odkrio njemački čovjekoljubac Conrad Celtis i abecedarij objavio kano ,,grčki alfabet'' (Nurnberg 1501.). Godine 1911. objavio je Vatroslav Jagić snimku abecedrija, koja mu je slučajno (ne sjeća se odkuda) dopala u ruke, pak je abecedarij sve do 1930. godine bio poznat kano ,,Jagićev''. ,,Munchenskim abecedarijem'' nazvan je nakon što ga je godine 1930. N. S. Trubeckoj prepoznao kano Abecedarij Munchenske knjižnice. Obširnu razčlanbu Abecedarija načinio je N. Durnovo (Byzntinoslavica 2, 1930., 32-41). Od tada je snimak mnogo puta izrađivan. Novi snimak s izvornika da je načiniti F. Mareš i objavio ga 1971. u časopisu ,,Slovo'' 21 (str. 152-155).

Čovjekoljubac.

Tuta opet želi biti duhovit...

GLAGOLJICA U TRSTU I KOPRU

- U tršćanskoj biskupiji godine 1456. svećenik Križanić, javni bilježnik u Poreču, glagolskom klauzulom ovjerava priepise međašne izprave posjeda oglajskoga patrijarhata, čiji je izvornik 1275. također napisan glagoljicom.
- Tršćanski biskup Antun Marentius 1662. u svom izvješću "ad limina" navodi da u Trstu, u crkvi Blažene Djevice Marije "del mare" oci kapucini propoviedaju hrvatski.
- Glagoljska ploča iz 1482. na samostanu sv. Grgura u Koparskoj biskupiji spominje njegovu gradnju.
- G. 1592. u samostanu sv. Marije Magdalene u Kopru pravila oo. trećoredaca pišu se glagoljicom.
- Koparski biskup Baltazar Corniani u izvješću "ad limina" 1655. iznosi da ima još 13 sela, ali ne će im spominjati imena jer ih Talijan teško piše i izgovara. Žitelji govore hrvatski.
- G. 1779. koparska sinoda određuje da se ne smije imenovati župnikom na selu svećenik koji nije na ispitu dokazao da zna govoriti hrvatski.
- Sv. Stolica je na traženje biskupa Dragutina Nežića dne 27. rujna 1952. ponovno dozvolila pjevane mise na staroslavenskom jeziku u čitavoj Istri


- U Akvileji u Italiji (između Trsta i Venecije), na jednoj freski u zgradi nasuprot glavnom ulazu u katedralu, jedan se glagoljaš Cvitković nepoznatog nadnevka ovjekovječio svojim podpisom:

Se pisah ja pop
(ž?)a? Cvitković
Nadpis se nalazi s desna, na zidnim freskama u hodniku koji vodi do krstionice.

Obćenito i obširno o glagoljici u Istri, svakako proštiti ovdje:
http://www.croatianhistory.net/etf/istria.html

Braca cirilo i metodije su uradili najvise posla na standardu pisma juznih slovena,uzeti su segmenti grckog kurzivnog pisma I nekoliko znakova istocnjackih alfabeta,tako je nastala glagoljica.

To je tek jedna od množtva predpostavki kako je nastala glagoljica...

Povijest*

__________________
Kamene kuće Krk