U BiH u osam mjeseci rast svih ekonomskih pokazatelja


Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici upoznalo se s Informacijom Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – august 2015. godine, u kojoj se naglašava rast svih ekonomskih pokazatelja u BiH.


Nastavljen je pozitivni trend rasta u industriji, pa je u augustu došlo do povećanja fizičkog obima industrijske proizvodnje od 7,2 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine.

Najznačajniji doprinos ukupnom rastu industrije ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je većim dijelom izvozno orijentirana i u kojoj proizvodnja bilježi rast od 10,5 posto u odnosu na august 2014. godine.Vanjskotrgovinski deficit roba u augustu ove godine vrednosno je smanjen za 9,1 posto u odnosu na period juli-avgust 2014. Smanjenje deficita je rezultat izvoznog rasta od 6,5 posto s jedne te godišnjeg smanjenja uvoza od 1,1 posto s druge strane.

Blagi rast PDV prihoda prema poreskim prijavama, te snažan realni rast prometa maloprodaje od 8 posto na godišnjem nivou ukazuju na rast finalne potrošnje.

Broj zaposlenih u BiH u julu ove godine iznosio je 714 hiljada, što predstavlja porast od 1,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Rast depozita od 5,2 posto nastavljen je u augustu 2015. godine, tako da su ukupni depoziti dostigli 16 milijardi KM, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

(FENA)

Izvoz povećan za 3,85 odsto, a uvoz za 1,38 odsto

BiH je za devet mjeseci ostvarila izvoz u vrijednosti od oko 6,869 milijardi KM, što je više za 255 miliona KM ili 3,85 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Momir Tošić rekao je da je za devet mjeseci u BiH uvozeno robe u vrijednosti od oko 11,452 milijarde KM, što je manje za 159 miliona KM ili 1,38 odsto nego u istom periodu lani.


"Ovakve promjene rezultirale su većoj pokrivenosti uvoza izvozom. Ona je iznosila 60 odsto i veća je za tri odsto u odnosu na isti period 2014. godine. Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH je uvećan i iznosi 18,322 milijarde KM", rekao je Tošić na konferenciji za novinare u Sarajevu. Prema njegovim riječima, pozitivni efekti povećanja izvoza i smanjenja uvoza razultovani su smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita za 8,3 odsto, odnosno 414 miliona KM, tako da je on iznosio 4,582 milijarde KM.


Tošić je naveo da su ovakvi rezultati izvoznika iz BiH zadovoljavajući, s obzirom na to kakav je poslovni ambijent u BiH i sa kakvom konkurencijom se "nose" na tržištu EU i zemljama Cefte. On je dodao da je najveći spoljnotrgovinski parner BiH i dalje EU, a u ukupnom obimu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom zemlje Unije čine 68,9 odsto, a zemlje Cefte 15,5 odsto. Tošić ističe da većina makroekonomskih pokazatelja još ne pokuzuje poboljšanje ekonomije BiH, jer je prisutna neprihvatljivo visoka nezaposlenost, te destruktivna siva ekonomija i minimalna strana ulaganja, što je dovelo do preopterećenosti privrede. "Jedino dugoročno održivo rješenje za poboljšanje spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom su ekonomske reforme i unapređenje konkurentnosti domaće privrede.


S obzirom na ograničenje domaćeg tržišta i tražnje, jasno je da bez povećanja proizvodne konkurentnosti i izvoza, ne može biti ni privrednog oporavka i ukupnog ekonomskog razvoja BiH", smatra Tošić. Kada je riječ o izvozu roba iz BiH na tržište EU za devet mjeseci, stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Belma Hasić rekla je da njegova vrijednost iznosila 4,9 milijardi KM, što je za 2,05 odsto više nego u istom period prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,7 milijardi KM, što je više za 1,38 odsto. Prema njenim riječima, pokrivenost uvoza izvozom za zemljama EU iznosi 63,8 odsto, a spoljnotrgovinski deficit iznosi 2,7 milijardi KM.


"Za prvih devet mjeseci ove godine u zemlje Cefte izvezeno je robe u vrijednosti od 1,1 milijardi KM, što je više za 4,8 odsto u odnosu na isti period prethodne, dok je uvoz iznosio 1,7 milijardi KM i veći je za 7,95 odsto", rekla je Hasićeva, te dodala da su ovakav odnos vrijednosti uvoza i izvoza rezultovali pokrivenošću uvoza izvozom od 61,6 odsto. Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa zemljama Efte i ostalim zemljama, Hasićeva je navela da od ukupnog uvoza ove zemlje čine 17,4 odsto, a od izvoza 12,7 odsto. Ona je istakla da se najznačajnija partner Efte Švajcarska, sa kojom se obavlja skoro sva spoljnotrgovinska razmjena. "U takozvanim ostalim tržištima, najznačajniji spoljnotrgovinski partner je Turska, zatim Kina. Izvoz u Tursku za devet mjeseci iznosio je 269 miliona KM i veći je u odnosu na isti period prošle godine za 66,5 odsto, dok je uvoz iznosio 394 miliona KM i veći je za 6,68 odsto", istakla je Hasićeva.


(srna)

After months of negotiations, Bosnia and Herzegovina has reached an agreement with the IMF on a new program worth 550 million euros.
The deal is expected to be approved by the IMF board in July and the first tranche, worth 100 million euros, could be ready by September, IMF and Bosnian officials said.

The head of the IMF delegation, Nadeem Ilahi, said on May 24 that Bosnia's economy was showing signs of recovery.

“Growth is expected to reach 3 per cent this year. Inflation has been low... [and] external and internal imbalances have eased gradually in recent years," he said, warning that "while the banking system is liquid and adequately capitalized at the aggregate level, vulnerabilities remain".
The new program is provided through the Extended Credit Facility ECF. The 550 million euros will be disbursed over three years and with loan maturity of 13 years, including a grace period of 4.5 years.

Za 48 mil. KM porastao uvoz iz Srbije, 
a deficit BiH 60%, zato se i blokira SSP
Objavljeno 23.06. - 18:25

Šarović- protivi li se prilagodbi SSP-a u interesu BiH ili Srbije?
Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje od siječnja do ožujka 2016. godine otkrila je prave razloge zašto se dio srpske politike u BiH snažno protivi prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom.

Radi se o lobističkoj akciji zaštite srbijanskih roba i proizvoda koje imaju preferencijalni status kroz zajednicu slobodne trgovine CEFTA-e i čiji se udio iz godine u godinu povećava na štetu BiH, domaćih kompanija koje su povezane uz hrvatska područja, a što se sada odražava i kroz pokušaje zaustavljanja europskog puta zemlje nakon zahtjeva EU-a da se prilagodi trgovinski dio sporazuma. piše Večernji list BiH.

Deficit sa Srbijom, odnosno zemljama CEFTA-e, porastao je za čak 108% u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na godinu dana ranije, što je ozbiljan alarm za vlasti BiH./HMS/

Srbija zadnje 2-3 godine ruši sve rekorde u izvozu, a u 2016. godini im isti i dalje raste.

Doduše prije desetak godina su imali nisku bazu, pa je lako raditi velike rastove na nisku osnovicu, ali simptomatično je da je Srbija zadnjih godina u velikoj izvoznoj ofenzivi.

Srbija ove godine ima najveći rast izvoza u svijetu, siječanj-travanj (+11,8%), druga je Češka (+7,2%).

Strane firme plaćaju porez u Srbiji, radnici primaju plate i taj izvoz ulazi u spoljno trgovinski bilans jer više para ulazi u zemlju. Profit svakako uzima vlasnik firme, a sad, da li je to neki stranac ili Miroslav Mišković, to ni najmanje nije bitno.

Prema računici Bogdana Petrovića, savetnika za strana ulaganja, koji je od 2005. do 2007. obavljao funkciju savetnika ministra privrede, država je u Fijat uložila 400 miliona evra.

"Najspornije s Fijatom je što je država uložila više od 400 miliona evra po mojim kalkulacijama, što znači da je taj projekat očigledno u velikom problemu, što proizvodnja pada, što ne postoje nikakve garancije da će investitor da ostane kad prestanu subvencije. Fijat je ugovorio 10 godina oslobađanje poreza i doprinosa na plate. Kako se to realizuje? Tako što na kraju godine Fijat podnese izveštaj koliko je uplatio poreza i doprinosa za radnike i država mu refundira“, kaže Petrović.

Petrović navodi i da kad istekne ta olakšica, Fijat više neće imati nijedan motiv da ostane u Srbiji.

ali nema potrebe za farbanjem kako ste naglo nešto sposobni postali.

To su vaše statistike. Fiat stoji za puno godišnjeg izvoza Srbije. Prošle godine 3.5 milijardi €, Fiat stajao za 1.2 milijarde €. NIje pola ali jak komad u statistici.
Sve je OK, ali nema potrebe za farbanjem kako ste naglo nešto sposobni postali. Da jeste ne bi trčali u EU da se na fondove nakačite.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za januar – decembar 2015. godine iznosi:
– 31581,4 miliona dolara – pad od 10,9% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 28421,2 miliona evra – porast od 6,6% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 13365,2 mil. dolara, što čini pad od 10,0% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 18216,2 mil. dolara, što je za 11,6% manje nego u istom periodu prethodne godine. Pad izvoza i uvoza, kao i ukupne spoljnotrgovinske razmene, izraženo u dolarima, rezultat je jačanja ove valute, kako u odnosu na dinar, tako i u odnosu na evro.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 12028,4 miliona, i to je povećanje od 7,8% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 16392,8 miliona, što predstavlja povećanje od 5,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit iznosi 4851,0 mil. dolara, što čini smanjenje od 15,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 4364,4 miliona, što je povećanje od 0,6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 73,4% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 72,0%.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar-april 2016. godine iznosi:

– 10763,0 miliona dolara – porast od 6,8% u odnosu na isti period prethodne godine;
– 9668,4 miliona evra – porast od 7,0% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 4732,8 mil. dolara, što čini rast od 11,8% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 6030,2 mil. dolara, što je za 3,2% više nego u istom periodu prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 4251,2 miliona, i to je povećanje od 11,9% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 5417,2 miliona, što predstavlja povećanje od 3,4% u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit iznosi 1297,4 mil. dolara, što čini smanjenje od 19,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 1166,1 milion, što je smanjenje od 19,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,5% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 72,5%.

IZVJEŠĆE O LAKOĆI POSLOVANJA: Od 190 zemalja, BiH na 81. mjestu

Od 190 zemalja, BiH je na 81. mjestu, prema Izvješću o lakoći poslovanja koji je pripremila Grupacija Svjetske banke, dok su zemlje u regiji Europe i centralne Azije rangirane među najuspješnijima u unaprjeđivanju.

Od ukupno 57 reformi, sve osim jedne od 25 zemalja u regiji su provele reforme poslovanja u tijeku prethodne godine, navodi se u Izvješću o poslovanju za 2017. godinu, koji je danas objavljen.

Na osnovu poduzetih reformi, četiri zemlje iz ove regije - Kazahstan, Bjelorusija, Srbija i Gruzija, rangirane su među najboljih 10 zemalja prema unaprjeđenjima za ovu godinu, priopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.

Najbolje rangirana privreda u regiji je Makedonija, koja ima globalni rang 10 i zahvaljujući ranije provedenim reformama. Poduzetniku u ovoj državi sada treba samo dva dana za pokretanje poslovanja, što je znatno manje od regionalnog prosjeka od 10 dana.

Reforme koje su implementirale zemlje u Europi i centralnoj Aziji nastavljaju poboljšavati poslovno okruženje za poduzetnike, tako da plaćanje poreza u regiji sada uključuje 18 isplata u prosjeku, što je manje od polovine broja isplata koje su bile potrebne prije pet godina.

Zemlje regije

Tijekom prošle godine zemlje iz regije su implementirale najviše reformi, globalno, u oblastima plaćanja poreza - ukupno 13 reformi, dobivanja priključka za struju osam, te zaštite manjinskih investitora sedam.

Ukupno gledano, zemlje regije imaju dobar učinak u oblasti zaštite manjinskih investitora, a ima dobar učinak i u oblasti registracije imovine, u kojoj je u prosjeku potreban 21 dan za registraciju prenosa imovinskih prava, u poređenju sa prosjekom od 51 dan na globalnom nivou.

Kada su u pitanju zemlje regije, prema ukupnoj ocjeni, sve se zemlje bivše Jugoslavije nalaze ispred BiH (79. mjesto) – Kosovo 66. mjesto, Srbija 59. mjesto, Crna Gora 46. mjesto, Hrvatska 40. i Slovenija 29. mjesto, a najbolje stoji Makedonija na 12. mjestu.
Napredak Hrvatske je fascinantan, pomjerila se unaprijed za 25 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Lakoća početka poslovanja: BiH – najlošija oblast

BiH je zabilježila pozitivne promjene u rangu u odnosu na prošlu godinu jedino u priključenju električne energije (za 12 mjesta) i izvršenju ugovora (za 1 mjesto), dok je najveći pad ranga zabilježila u početku poslovanja (za 10 mjesta), mogućnosti kreditiranja (za 6 mjesta), poreznoj politici i rješavanju nesolventnosti (za 3 mjesta).

Najlošiju ocjenu BiH bilježi u oblasti lakoće početka poslovanja (175. mjesto od 189 zemalja), lakoće dobivanja građevinskih dozvola (171. mjesto), lakoće priključenja električne energije (119. mjesto) i porezne politike (154. mjesto).

Makedonija i Novi Zeland za započinjanje poslovanja imaju najmanji broj potrebnih koraka – procedura (1), dok Novi Zeland ima i najkraće vrijeme za njihovo izvršenje (0,5 dana je potrebno za osnivanje firme). Slovenija ima najniže troškove osnivanja poduzeća (0,0), Austrija, Kolumbija i još 103 zemlje nemaju propisan potreban početni kapital.

Šta sve MMF traži od BiH: Rezanje penzija, invalidnina, doprinosa, smanjenje državne administracije...


Reforme znače rezanje proračunskih rashoda u svim segmentima, od isplate mirovina, invalidnina, smanjenja administracije u državnoj službi i poboljšanja njezine učinkovitosti...

MMF traži od Vlade FBiH provedbu reformi mirovinskoga sustava, radnog zakonodavstva, reformi u oblasti civilnih invalidnina i civilnih žrtava rata te primjenu novog Zakona o državnoj službi, piše.

Federalni ministar rada i socijalne politike i zamjenik premijera FBiH Vesko Drljača dobio je jasne informacije od MMF-a što treba provesti kako bi BiH bila korisnik njihova kredita u iznosu od 553 milijuna eura, piše Večernji list BiH.

Reforme znače rezanje proračunskih rashoda u svim segmentima, od isplate mirovina, invalidnina, smanjenja administracije u državnoj službi i poboljšanja njezine učinkovitosti...

Ispuniti uvjete pa isplata

Iako je prva tranša kredita dana BiH, ostale isplate ovisit će o ispunjenju uvjeta koje je MMF postavio državnim i entitetskim vlastima.

- Što se tiče uvjeta, prošireni aranžman će biti vrlo sličan prethodnim programima. Imat će tromjesečne kvantitativne ciljeve i obuhvatit će konkretne uvjete u pogledu politika iz fiskalne, monetarne i oblasti strukturnih reformi. Sredstva će tijekom tri godine biti doznačena u obliku 12 tromjesečnih tranši. Doznake novca ovisit će o ispunjavanju konkretnih mjera politika koje će biti zajednički dogovarane tijekom trajanja programa”, jasno je vlastima u BiH prije nekoliko mjeseci poručio Francisko Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Izaslanstvo MMF-a još je jednom od Ministarstva rada zatražilo informacije o provedbi reforme mirovinskoga sustava koja obuhvaća, kako je priopćeno iz Vlade FBiH, “set propisa koje je potrebno donijeti, Zakon o MIO, Zakon o uvezivanju radnog staža, Zakon o dobrovoljnom osiguranju, izmjene i dopune propisa kojima se reguliraju oblasti poreza i doprinosa, te mjere i aktivnosti u cilju stabilizacije MIO-a.

Traži se uspostava jedinstvenog registra korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi na razini FBiH, uključujući baze podataka pri ministarstvima rada i socijalne politike i za pitanja branitelja i invalida, te na lokalnim razinama vlasti, što bi u konačnici imalo utjecaja u preciznijem formiranju proračuna i mogli bi se utvrditi bespravni korisnici socijalnih davanja.

Isplate i stabilnost MIO-a

Vlada FBiH uputila je u Parlament prijedlog Zakona o MIO, a Udruga poslodavaca FBiH tražila je od članova dostavu prijedloga na spomenuti zakon.

Valja spomenuti da je novim Zakonom o MIO predviđeno riznično poslovanje nositelja osiguranja, gdje bi se svi prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan “proračunski račun” iz kojeg bi se do petog u mjesecu Zavodu MIO doznačavala sredstva potrebna za isplatu mirovina.

Takav pristup, tvrde predlagatelji zakona, “osigurao bi s jedne strane veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina, a koristi bi imao i proračun FBiH jer bi praktično poboljšao likvidnost s obzirom na to da se značajna sredstva na dnevnoj i mjesečnoj razini ubiru od doprinosa”.