HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 23:27.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 18 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 13:16 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Mostar u prapovijesno doba

Prometna nesavladivost kanjona Neretve, dugo je vremena, sve do razvijenoga srednjeg vijeka, bila osnovnim razlogom nedovoljne naseljenosti širega prostora današnjega Mostara.

Ostava triju brončanih kelt-sjekira iz Vihovića, oko 1,5 km sjeverozapadno od središta Mostara, tek je svjedokom povremene naseljenosti širega mostarskog prostora krajem kasnoga brončanog doba. Na isto upućuje i desetak kamenih gomila na brdskim visovima i kosama sjeverno i zapadno od mostarske kotline, te tri veće prapovijesne gradine: Cimljanska gomila, Gornja Kozica i Orlovac na Razlomištu. Ostaci keramičkih posuda, ulomci ručnih žrvnjeva i kućnoga lijepa na gradinama, ukazuju na trajniju naseljenost tih položaja, vjerojatno u brončanome, a sasvim izvjesno i kroz cijelo željezno doba.

Rasprostranjenost prapovijesnih nalaza, uočljivo koncentriranih na zapadnom i južnom rubu Bišćeg polja i uz tok rijeke Bune, potvrđuje veću ulogu i značenje toga dijela šireg mostarskog područja u ranijim razdobljima njegove prošlosti.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 13:27 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Mostar u vrijeme Ilira

Drevna kamena prapovijesna piramidida ili piramidolika građevina stepenaste konstrukcije u cijelosti izgrađena od strane drevnih najvjerojatnije prailirskih brončanodobnih stanovnika ovog područja, koje ustvari možemo slobodno nazvati pramostarcima.

slika

Osim ove prapovijesne kultne građevine u obliku stepenaste piramide stare oko 3000 godina, možda i više, na ovom istom području uzduž hrbata s južne strane fascinantnog poput Paklenice, kanjona Podružje, razotkriveni su ostaci drevnog brončanodobnog grada neposredno iznad Domazetovih kuća, uz što su još razotkriveni ostaci dviju također piramidolikih prapovijesnih gomila uviše prema samom vrhu ruba klisure, pri čemu se na prvoj gornjoj piramidolikoj ‘gomili’ nalazi mjestimično očuvan i pravi megalitski (kiklopski) zid od ogromnih neobrađenih blokova vapnenca. Sve ove zaboravljene prapovijesne građevine nalaze se na krajnjem obodu brda Orlac sjeverozapadno od Vihovića.dobnih stanovnika ovog područja, koje ustvari možemo slobodno nazvati pramostarcima.

Starost, pripadnost i drevna namjena mostarske prapovijesne piramide:

Mostarske piramide, a to je da je ona služila, baš poput majanskih i astečkih piramida, za drevne obrede poštivanja sunca pri čemu su se najvjerojatnije takvi obredi odvijali na dan zimskog ili ljetnog solsticija.
S obzirom na prostorno-reljefni položaj na visokom rubu klisure iznad kanjona, okrenutim prema istočnim i južnim stranama, gotovo je nedvojbeno da se s ove mostarske piramide štovalo izlazeće sunce

slika

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 14:18 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Mostar u rimsko doba

Malobrojni rimski nalazi na širem području samoga grada i dalje svjedoče njegovu sporednu ulogu i u tome razdoblju. Nalaz četiriju žarnih grobova (dva u kamenim urnama i dva u jamama) iz Vukodola, ukazuju na postojanje manjega rimskoga naselja na širem području grada. Dosadašnjim arheološkim istraživanjima naselju se nije ušlo u trag, ali se zbog nalaza brončanog novca careva Aleksandra Severa i Gordijana, pretpostavlja da je ono moralo postojati već u 3. stoljeću.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 16:16 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Cimska bazilika

Mostar krije i jednu pomalo zaboravljenu arheološku znamenitost. Riječ je o ranokršćanskoj, bolje reći kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. Znanstvenici njenu starost procjenjuju na 5.- 6. st. po Kr. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na njegovom širem području.

Bazilika ima orijentaciju istok- zapad, kao uostalom i većina bosanskohercegovačkih bazilika. Bazilika je sagrađena dosta solidno i pravilno. Kamen od koga je bazilika izgrađena je uglavnom miljevina (tenelija, muljika), prilično otporna na atmosferilije i očito nije vađen u Cimu, nego u nekom daljnjem lokalitetu, možda i u Ortiješu, u kamenolomu „Mukoša“ iz kojega je također vađen kamen za gradnju Starog mosta.

Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.

slika
slika

Prostor Hercegovine je najveći prostor krša u Europi, što nam govori kako je ovaj kraj jedinstven gledano u svjetskim razmjerima.
Gotovo je nemoguće povjerovati da su naši preci rado naseljavali ovaj kraj, čovjek je u prošlosti našao sigurnost na kamenu. o
Ovo područje je uvijek bilo od iznimne zemljopisne važnosti priznato kao križanje civilizacija, a uz to je imalo i jako povoljne klimatske uvijete te nije tako čudno da imamo građevine čak iz najranijeg kršćanstva. Jedna od jako važnih povijesnih građevina kod nas je starokršćanska – kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Ona datira između IV. i VI. stoljeća.

slika

Danas imamo samo temelje sakralne građevine kao jedini očuvani materijalni trag, jer je većina iskopina uništena u ratu.
Ako usporedimo debljinu zidova tlocrta Cimske bazilike s ostalim bazilikama na teritoriju BiH, ona ima najdeblje zidove širine 0.60 do 0.87 metara. Sudeći po debljini zidova, možemo pretpostaviti da je objekt bio i viši od ostalih. Ona predstavlja najstariji postojeći spomenik kulture Mostara i njegove bliže okolice koji se može razgledati i posjetiti.

Najvjerojatnije je i sjedište misteriozne biskupije Sarsseterum. U prilog ovoj tvrdnji idu i nalazi koji pripadaju različitim vremenskim razdobljima: prapovijesnom, antičkom i srednjovjekovnom, od kojih su neka otkrivena čak prije iskapanja, 1960 i ranije: ulomak nadvratnika s predstavom pauna, fragmenti plutaja (detalji janjadi) i debeli četvrtasti kamen muljike s predstavom pet riba (delfina). Zanimljivo je vidjeti motive delfina u ovome kraju. To nam govori kako je nekad ovaj kraj bio usko vezan sa Dalmacijom i Mediteranom. Zemljopisno gledano, to i jeste činjenica. Kroz povijest, a i u našoj nedavnoj prošlosti je bio politički udaljavan radi slabljenja povezanosti hrvatskog naroda, što će kasnije rezultirati i izolacijom Hercegovine od ostalog dijela hrvatskog teritorija.

U ruševinama crkve otkrivene su dvije kompletne oltarske pregrade stilski vrlo različite. Bazilika je, prema tome, u neko doba bila demolirana, također i oltar, pa su razlupani fragmenti bili odloženi u posebnu prostoriju, nakon čega je izrađen novi namještaj.
Menza I stupovi starije opreme bili su izrađeni od sivkastog mramora, dok je druga garnitura bila od lokalnoga mekog kamena. Ispod oltarske menze nalazila se grobnica usječena u živu stijenu, a u nju su bili deponirani relikvijari s moćima svetaca. Prvobitna oprema crkve bila je izvedena u stilu bliskom klasici, dok je druga po mnogočemu slična opremi «bosanskih» bazilika u Zenici, Lepenici i drugima. U dekoraciji starije faze prevladavaju relativno realistički prilazi akanta i vinove loze. Za ovu fazu je, dakle , karakterističan nešto izrazitiji antički naturalizam i uporaba svrdla, što je znak relativno ranog vremena, možda IV stoljeće ili prva polovina V. stoljeća. Druga faza je vjerojatno podrijetlom iz vremena istočnogotske vladavine u ovim krajevima (490-535).

U odnosu na druge naše bazilike koje su građene, u većini slučajeva nemarno i nepravilno, cimska bazilika je građena solidno i pravilno. Očito je da su se upotrebljavali i određeni građevinski instrumenti, a u tehnici zidanja primijenjen je i tzv. opus quadratum. Sve je ovo izdvaja od do danas otkrivenih bazilika u BiH i veže za Dalmaciju, odakle nam je poznato nekoliko starokršćanskih građevina sličnog tipa. Kada je konstatirano da je bazilika u Cimu građena pravilno vještom rukom majstora-zidara I da je bila ukrašena kamenim namještajem, mora se imati u vidu kulturne i građevinske utjecaje Salone i Narone.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 16:22 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Dva kasnoantička mostarska naselja

Tijekom 5. i 6. stoljeća, izmicanjem antike, strateški pomalo zaklonjena mostarska kotlina, intenzivnije se naseljava, a na širem području Mostara u to vrijeme, uz ono već spomenuto u Vukodolu, egzistiraju najmanje još dva naselja. Jedno je vjerojatno u samome gradu, na položaju Sutina, na lijevoj obali Neretve, a drugo u današnjem naselju Cim.
Ni od ovih naselja do danas gotovo ništa nije pronađeno, a indiciraju ih tek ostaci starokršćanskih crkava koje su im pripadale.

Na položaju Crkvina u mostarskom predjelu Sutina, uz skromne ostatke zidom ograđenog ranog kršćanskog kompleksa sa crkvom pronađeni su i crkvi istovremeni neznatni ostaci stambenih građevina koje se do danas nisu sačuvale.

Drugo, veće, naselje bilo je na položaju Crkvine u mostarskom naselju Cim.
Ostaci zgrada za stanovanje s ulomcima nekadašnjeg kućnog inventara, te nalazi novca i drugi sitni pokretni arheološki nalazi, upućuju da je to naselje nastalo u drugoj polovini 3. i da je trajalo kroz cijelo 4. stoljeće. Vrlo bogato dekorirana starokršćanska crkva s krstionicom i nedalekom istovremenom grobnom kapelom, potvrđuju veći značaj ovoga naselja tijekom kasnoantičkoga i ranosrednjovjekovnoga razdoblja.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 16:32 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Mostar u srednjem vijeku

Vjerojatno sva tri antička naselja šire mostarske okolice preživljavaju turbulentno vrijeme seobe naroda i avarsko-slavensko doseljenje tijekom 7. stoljeća. Pokazuju to malobrojni grobovi 9. i 10. stoljeća pronađeni na tim položajima. Grobovi s nakitom (naušnice i prstenje 9. i 10. stoljeća) otkopani su u ruševinama crkve u Cimu18, a nedaleko rimskih žarnih grobova u Vukodolu otkopan je jedan grob ranoga 9. stoljeća u kojemu su kao prilog nađeni mač karolinškog tipa, dvije brončane ostruge i ostaci okovâ vojnog stijega.

U ranome srednjem vijeku, tijekom 10. i 11. stoljeća, šire područje Mostara, kao i najveći dio današnje Hercegovine pripadalo je području Huma kojemu je središte bilo u gradu Bona (danas Blagaj nad izvorom Bune).

Šire područje današnjeg Mostara u ranome srednjem vijeku, dakle, još uvijek je na periferiji i daleko od glavnih gospodarskih, društvenih i političkih zbivanja. Nešto brojnija kasnosrednjovjekovna nalazišta (uglavnom posvjedočena položajima s grobovima, pokrivenim kamenim pločama i stećcima, navode na pretpostavku o značajnijoj naseljenosti mostarskog prostora tek tijekom 14. i 15. stoljeća.

Sasvim je izvjesno da tu činjenicu u kasnome srednjem vijeku, između ostaloga, treba tumačiti i time, da baš u to vrijeme, u dijelu današnje Dalmacije i Bosne, te u Hercegovini, naglo jača politička moć i vojna snaga Hranićâ, ugledne plemenitaške porodice čiji je zadnji odvjetak Sandalj njen utjecaj proširio na prostrani teritorij između Cetine, Drine i Boke (s izuzetkom širokog područja oko Trebinja gdje su stolovali Pavlovići). Nakon Sandaljeve smrti (1435. godine) naslijedio ga je nećak Stjepan Vukčić Kosača, kao najmoćniji iz te loze.

Uskoro su Kosače, u nadmetanju s Pavlovićima, bosanskim kraljevima i Dubrovčanima, ojačali svoj utjecaj i raširili posjede, uglavnom u onim dijelovima današnje Hercegovine koji su tada pripadali Zahumlju i Travuniji

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 16:36 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Legenda o nastanku Mostara

Legenda o postanku Mostara, koju nam prenosi dubrovački kroničar M. Orbini, pripisuje osnivanje Mostara upravo vremenu hercega Stjepana Kosače. Navodi se, naime, da je Mostar polovinom 15. stoljeća sagradio Radingost (gost Radin), krstjanski uglednik i hercegov velikaš (majordom), a ista kronika kao godinu njegove gradnje navodi 144025. Većina povjesničara ovaj Orbinijev podatak drži pouzdanim jer je provjerljiv i u nekim drugim sačuvanim povijesnim ispravama.

Namjera gradnje mosta upravo na ovom mjestu očitovala bi Kosačinu želju da cestovno poveže dva velika dijela svoje državine koja se u to vrijeme prostirala od Cetine na zapadu do Lima na istoku i od Rame na sjeveru do Kotorskog primorja na jugu, a kojoj je Neretva, zbog prometne neprohodnosti u gornjem i srednjem toku bila jedinom ozbiljnom preprekom.

Onovremene riječne prijelaze u donjem toku Kosača nije držao, pa se njima nije ni mogao nesmetano koristiti. Poznata su njegova nastojanja da na cjelokupnom posjedu pod svojom vlašću, kao pravi dinast tih prostora, osmisli i poduzima nove gospodarske mjere i organizira trgovinu kao konkurenciju Dubrovčanima. S takvim idejama u gradu Novom u Boki (danas Herceg Novi) organizira i gradi novo trgovačko središte, uređuje luku i pokreće gospodarstvo (manufakturna proizvodnja tekstila).

Tijekom srednjega vijeka, današnji mostarski prostor, kao i veći dio Hercegovine uz donji tok Neretve bio je, kako je rečeno, dio Humske zemlje. Prema podacima iz Ljetopisa popa Dukljanina (Barskog rodoslova ili kronike Sclavorum Regnum) čiju je konačnu redakciju polovinom 12. stoljeća vjerojatno završio dukljansko-barski nadbiskup Grgur37, Humska je zemlja bila podijeljena na ranofeudalne oblasti - župe (ili županije): Ston (Primorje), Popovo, Žabu (Zažablje), Luku, Veliku (Veljaci), Gorsku (Gorimita), Dubravu, Dabar i Večerić (ili Večenike). Pretpostavlja se da je područje Bišća sa središtem u Blagaju, a koje je također dio Humske zemlje, zasebna teritorijalno-upravna jedinica koja cijeli srednji vijek, posebno u 14. i 15. stoljeću, postoji kao vladarska domena38

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 16:46 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Župa Večerić

Današnja povijesna znanost ne spori se oko granica većine u Ljetopisu navedenih teritorijalnih (upravnih) jedinica u Humskoj zemlji, s time da je, tek u novije vrijeme vrlo argumentirano, temeljem niza povijesno-topografskih analiza, više-manje definirano i područje, dotada najspornije župe Večerić (ili Večenike).

Ta prostorno najveća humska ranofeudalna župa, zauzimala je predio Bijelog polja i Drežnice, teritorij današnjih općina Široki Brijeg i Čitluk (Broćno), te neposrednu okolicu Mostara s obje strane Neretve (Mostarsku kotlinu i sjeverni dio Podveležja). U srednjemu vijeku, dakle, graničila je sa župama Lukom i Velikom na jugu i jugozapadu, s Imotom na zapadu, s Ramom i Neretvom na sjeveru, te s Komom, Nevesinjem, Bišćem i Dubravama na sjeveroistoku i istoku.

slika

Ovako definiranom teritoriju Večerića (ili Večenike), status župe (ili županije) zasvjedočen je samo u spomenutom Ljetopisu ili kronici Sclavorum regnum Grgura Barskog, dok se u svim drugim slučajevima navodi kao teritorij ili predio iz kojega potječu određene osobe ili su se ondje zbili neki događaji.

Svi su uglavnom zapisani u dokumentima Dubrovačkog arhiva. Tako je zabilježeno:
- 1280. godine registriran je ugovor o prodaji Jurislave iz Večerića (de Vecerich)
- 1300. godine Bogdan Bratičić i Prodan Hreljkov iz Večerja (de Vecerio) u Dubrovniku su prodali robinju iz Bosne
- 1306. godine je zavedena tužba dubrovačkog vlastelina Tome Držića u kojoj se navodi da mu je u Večeriću (Vecerich) otet tovar s tekstilnom robom u vrijednosti od 800 perpera
- 1336. godine zabilježena je tužba Primila, sina Dabiživova, u kojoj se navodi da mu je Gojak Vragogermac oteo oružje u Večeriću (in Veçerich)
- 1347. godine u zbirci Diversa Cancellarie spominje se Budiša Mesoević iz Večerića (de Veçerich)
- 1391. godine za dubrovačkog građanina primljen je Nikola Pribinović iz Večerića (de Veçerich)

Pored ovih navoda iz dubrovačkog arhiva, Večerić se spominje i 1408. godine u povelji bosanskog kralja Stjepana Ostoje, kojom se braći Radivojevićima daje u posjed sva zemlja između Neretve i Cetine, a nabrajajući manje predjele na tom teritoriju, navodi se i provincija Večenike (Večerić) do Neretve (et provinciam Vechenicam usque ad Narentam cum omnibus iuribus et teritoriis).

Početkom 15. stoljeća, dakle, Večerić više nema status župe (ili županije) nego manjeg upravnog kotara (predjela ili seoske općine) kojeg prevoditelj hrvatskog izvornika Ostojine isprave navodi pojmom provincia, prema ovjerenom prijepisu prvoga prijevoda iz 1684. godine, a koji se nije sačuvao.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 03 kol 2016, 17:09 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Začeci zapadnog Mostara

Već u drugoj polovini 13. stoljeća može se primijetiti da se nakadašnja vrlo prostrana humska ranosrednjovjekovna župa (ili županija) Večerić (ili Večenike) raspala u više manjih zasebnih ranofeudalnih upravno-političkih teritorijalnih jedinica, od kojih je uža okolica današnjeg Mostara zadržala staro ime (Večerić ili Večenike). To praktično znači da bi se prethodno spomenute vijesti iz dubrovačkog arhiva o predjelu Večerić iz 1280., 1300., 1306., 1307., 1336., 1347., 1391. godine, te spomen Večenika iz Ostojine povelje iz 1408. godine, zapravo odnosile na to suženo ranofeudalno područje okolo današnjeg Mostara, koji se kao neimenovan spominje u petom desetljeću 15. stoljeća.

Godine 1452. i 1454. na suženom području Večerića ili Večenika susrećemo dva utvrđena grada, oba sa svojim upravnim distriktima. S obzirom na zemljopisnu situaciju, s kojom je u suglasju i predložena interpretacija izvora, zaključeno je da je jedan od tih gradova - kaštela stajao na lijevoj, a drugi na desnoj obali Neretve. Oba grada - kaštela pojavljuju se u pisanim vrelima otprilike u isto vrijeme, pa se ne može znati koji je od njih stariji. U prilog nešto veće starosti grada na desnoj obali rijeke govorio bi bolji, logičniji i strateški povoljniji položaj na ušću Radobolje, ali s druge strane, suprotno govori činjenica, da taj grad nije imao posebnog imena (po nazivu šireg teritorija zvao se Cimski grad ili po smještaju kraj mosta civitas Pontis), te da se kasnije središte Mostara oblikovalo na lijevoj obali.

Grad - kaštel na desnoj obali rijeke spominje se u pisanim vrelima:
- kao Cimovski grad 1443. (ili 1442.) godine,
- kao Cimski grad u Večeriću ili Večenicama 1444. godine,
- kao jedan od gradova na Mostu 1452. godine,
- kao Grad na mostu ili Mostni grad 1454. godine.

Iz spomenutih navoda u vrelima proizlazi da je Cimski grad (danas kula Helebinka ili Helebija uza Stari most na desnoj obali Neretve podignut vjerojatno prije 1443. godine. Nakon izgradnje mosta ubrzo se (1452. godine?) počeo nazivati Most (civitas Pontis), pa je vjerojatno da je upravo on dao i ime današnjem gradu. Kao svoj distrikt imao je mostarsku kotlinu na desnoj strani rijeke oko današnjeg Mostara, odnosno u kasnome srednjem vijeku oblast Večerić (ili Večenike) u najužem smislu te riječi.

Hamidža na aparatima Cimski grad stariji od podveleškog a Mostar dobio ime po zapadnom cimskom gradu :zubati

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 18 lip 2017, 18:27 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
12. srpnja 1936. održan je veličanstveni skup HSS-a u Mostaru na igralištu športskog kluba Zrinjski.

Sudjelovalo je 25 000 osoba s 500 hrvatskih zastava. U to vrijeme je sam grad Mostar imao oko 21 000 stanovnika.

Izvješće u splitskom listu "Novo doba" (br. 161 od 13. srpnja 1936.) na naslovnici.
http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368

Osvrt na skup u članku Maje Miljković "Nacionalni identitet Srba i Hrvata u Mostaru u međuratnom perodu" na str. 115-116
http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Maja-Miljkovi%C4%87-Nacionalni-identitet-Srba-i-Hrvata-u-Mostaru-Austrougarska_opt.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 18 lip 2017, 20:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Prilikom održavanja skupa u Mostaru 12. srpnja 1936. ubijen je glavar sela Gnojnice Blaž Krtalić.

O tome, ali bez imena izvješćuju i "Novo doba" i Maja Miljković, koja krivi Srbe, dok Dalibor Drlje u članku iz 2011. krivi žandare.

Citat:
12.07.2011

Blaža Krtalica, vodu HSS-a Mostar i jednog od najbogatijih ljudi, na Starom mostu su 12. srpnja 1936. ubili žandari

75. godina od ubojstva lidera mostarskog HSS-a
Autori: DALIBOR DRLJE
Danas se navršava punih 75 godina, od smaknuca Blaža Krtalica (ubijen 12. srpnja 1936.) predsjednika mostarskog HSS-a i jednog od najbogatijih ljudi u Mostaru tridesetih godina prošlog stoljeca. Održao skup Krtalic je ubijen davne 1936. nakon organizacije skupa održanog ispred Doma hrvatskog pjevackog društva žHrvojež, na kojem se ocekivao i dolazak Vlatka Maceka, tadašnjeg prvog covjeka HSS-a i šefa oporbe u Kraljevini Jugoslaviji. Na skupu je uprilicena proslava u povodu stogodišnjice hrvatske .....

DOWNLOAD PRINT EMAIL
Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.

http://www.infobiro.ba/article/805103

To ubojstvo je poznato i Gabelici, koji krivi četnike:
Citat:
Formalnim onemogućavanjem rada ORJUNI, četnici su intenzivirali svoj rad, pa i ubijanje Hrvata, iako su to i prije činili (...) i 12. srpnja 1936. Blaža Krtalića u Mostaru.

http://www.hic.hr/citali-stepinac.htm


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 20 lip 2017, 10:18 
Online
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21292
Karta nije loša, međutim treba napomenuti da je to prikaz u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.
http://imgur.com/a/dktFJ
Ranohrvatska župa Imota je vjerojatno išla do Neretve, međutim moguće su različite varijante.
Sve ovisi koliko su Neretvani zauzimali kopna.
Ako su išli samo do Biokova, onda je linija crna.
Ako su imali Vrgorac i Ljubuški, onda je linija tamnocrvena.
Moguće su i daljne modifikacije linije (crvena crta).
Zahumlje u 9. st-u obuhvaća i Nevesinje, iako mu je centar na potezu Ston-Blagaj.
Sredinom 10.st-a Zahumlje apsorbira i Mokro (današnji Široki), no pitanje je koliko je dugo to trajalo.
Također ima i ideja da je ime Neretljanske kneževine Hum, te da ista u nekim razdobljima prostirala i Imotom, te išla do Rame.
Kasnije bi se isti jednostavno proširio i na drugu obalu Neretve, odnosno na Zahumlje...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 14:33 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Svjetski putnik Gabriel Morris u Mostaru.



Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 15:48 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 17:35
Postovi: 10744
Citat:
Gojak Vragogermac


:klanjam :smajl007

Obožavam ova stara južnoslavjanska imena iz srednjeg veka , i uvek me potiču da odgonetnem šta zapravo znače jer je značenje reči i pojmova promenljiva katogorija , pa sam tako još davno otkrio da ime Tvrtko nema veze sa ničimtvrdim udanašnjem smislu već je reč "tvred" značilo "nebo ili raj" , što će reći da je ime Tvrtko isto što i Rajko.
Pa su tako imena Gojak,Stojan,Hrana i Mirko zapravo ista imena u značenju(objasniću ako nekog zanima).

Dakle šta bi značilo ovo Vragogermac??

Ja mislim da je to klasično zaštitno ime(prezime) u smislu nadevanja tradicionalnih slovenskih imena sa pogrdnom i lošo, rećju i pojmom.
Znači , vrag je vrag , a šta je "germac"?!

Imam dve verzije teorije o kojim sadupravo promišljam , a to je da je "germac" zapravo latinska transkripcija reči "grmac" , dakle "Vragogrmac" tj.njegovo prezime je iz "vražjeg grma".
Ali grm ne mora biti u današnjem značenju grma , već može biti "hum" jer grm i hum su ustarim staroslovenskim spisima često istoznačice , dakle Vragohumac.

Sledeća varijanta je kombinacija slovenske reči Vragi latinske "german" što znači "klica" , dakle "vražja klica".

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 19:30 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 35607
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Mislim da je Gojko u prijevodu na moderni Mirko, od gojan iliti miran.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 20:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Ceha je napisao/la:
Ranohrvatska župa Imota je vjerojatno išla do Neretve, međutim moguće su različite varijante.


Članak koji zastupa tezu da se župa Imota nalazila na području Banje Luke.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=226788


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 21:10 
Online
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21292
Glazbenik je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Ranohrvatska župa Imota je vjerojatno išla do Neretve, međutim moguće su različite varijante.

Članak koji zastupa tezu da se župa Imota nalazila na području Banje Luke.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=226788

Pročitao sam to davno prije.
Riječ je o originalnom istraživanju s malom potporom u akademskoj zajednici.
U principu, to bi ograničilo hr jezgru na područje do Cetine (+možda Omiš), HB i USK u BiH, Jajce i komad gornjeg Uskoplja(od Donjeg Vakufa do Uskoplja) i banjalučku regiju u RSu. Minus Posavina sjeverno od BL naravno.
To je teški minimalizam...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Povijest Mostara
PostPostano: 24 srp 2017, 21:34 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Početci tiskarstva u Mostaru
Citat:
Zbog nesređenih unutarnjih prilika u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1875. do 1878., osmanska vlada je odlučila da ustanoviti poseban Hercegovački vilajet, na čije čelo je imenovan Ali-paša Carigradlija. Kao posebna upravna jedinica, ova Vilajetska uprava planirala je imati vlastiti službeni list, koji se trebao tiskati u sjedištu Vilajeta. Tako je i došlo do osnivanja manje tiskare u Mostaru, smještene u bivšem saraju Ali-paše Rizvanbegovića na Suhodolini. U ovoj tiskari, koja je u mjesecu ožujku 1876. počela tiskati službene novine pod naslovom Neretva, radili su Ali-efendija Bahrić vjerojatno iz Banje Luke, zatim Marko Šešelj i Ivan Šimunović. Glavni urednik Neretve bio je Mehmed Hulusi, inače voditelj Vilajetske kancelarije, odnosno mektupčija. Neretva je podijelila sudbinu Hercegovačkog vilajeta – živjela je kratko i ugasila se, prema sadašnjim saznanjima, 16. prosinca 1876. godine, sa svojih izdanih 38 brojeva. U broju od 21. siječnja 1877. godine poluslužbeni list Bosna donosi Vladinu uredbu po kojoj se dokida Hercegovački vilajet.

U Mostaru je, inače, nakon dvadesetogodišnjih nastojanja tamošnjih franjevaca, i uz posebnu podršku tadašnjeg biskupa Kraljevića, 1873. godine iniciran rad tiskare koja je pod osmanskom vlašću radila pet godina. U ovaj posao bio je uključen i Josip Dragomanović, inače tumač kod austrijskog konzulata u Mostaru, preko kojega se došlo u kontakt s Ministarstvom vanjskih poslova u Beču - grada iz kojeg je dopremljena oprema za rad ove ustanove. Teret da postane upraviteljem i stručnim tiskarskim radnikom u tiskari pao je na fra Franju Milićevića, koji je, pored tehničkih poslova, stizao i pisati. Napisao je i dao u tisak svoj Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini (1873., 24 str). U njoj su još tiskani Milićevićevi kalendari, školski priručnici, nabožne knjižice, slovnice, kao i Šematizam bosanske franjevačke provincije. Uz fra Franju Milićevića, materijal za tiskanje i poslove oko korektura i sređivanja računa u tiskari obavljali su još fra Martin Ljubić i fra Grgo Gavran. Zbog promjenjivih društveno-gospodarskih okolnosti, ova tiskara je često mijenjala ime. Najprije se nazivala Franjevačka tiskara, zatim Tiskara Katoličkog poslanstva, pa opet Franjevačka tiskara, Tiskara fra Franje Milićevića, Tiskarna Don Franje M. Milićevića i, na kraju, Tiskara Glas Hercegovca, kako se zvao istoimeni list, koji se u njoj tiskao. Godine 1896., na prilično tajanstven način, ugasila se tiskara o kojoj je ovdje riječ.

http://www.rodoslov.ba/Pages/view/25/1/


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 18 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: hilbert i 67 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO