Mnoge njemačke kolonije su operirale s gubitkom, ali su ustrajali jer im je to bila stvar prestiža i natjecanja s Francuzima i Englezima.

Dakako, to ne znači da im dobit nije bila krajnji cilj, no valjda je jasno da govorim o zbrajanju računa, da vidimo jesu li iz BiH izvukli više mineralnih bogatstava i šuma nego što su ulupali u infrastrukturu. S obzirom da se ulaganja u infrastrukturu isplaćuju tek na periode od više od nekoliko desetljeća, vrlo moguće je da nisu imali vremena da ostvare povrat na uloženo.

Moguće je i to mada je za pretpostaviti da su s tim ulaganjem računali na mnoogo veći vremenski raspon nego što je nekoliko desetina godina pa im se stvar u međuvremenu izjalovila.

Priča mi svojedobno ex direktor ex Hercegovačke banke o jednom svom susretu sa austrijskim ministrom financija.
Na njegovu izjavu da banku na čijem je čelu kani ponuditi Italijanima Austrijanac mu je odgovorio: -Vi pripadate nama. Mi smo 1918 otišli bez ikakve odštete za naša ulaganja u BiH, to se mora nadoknaditi.

Zvuči poznato, evo sa one teme o francuskoj eksploataciji bivših afričkih kolonija.

Da, općepoznato je da je kapitalistima interes radnika najbitniji, a ako bude profita - bude, ako ne bude - nikom ništa, nek je narod sretan.

Dakako da su Austrougarski (zapravo, postojala je uvijek konkurencija između austrijskih i ugarkih krugova) poslovni krugovi kao glavni cilj imali eksploataciju, kao i svi poslovni krugovi svijeta.
Međutim, tu možemo postaviti DVA pitanja, 1. Kakav je stav AUg vlasti bio prema tomu a kakav Zemaljske vlade BiH, je li bilo prijepora (jer ne treba smetnuti sa uma da je ta vlada značajnije ovlasti dobila tek 1910 godine). Hoću reći, postojao je određeni trend i stanje u 1892 i 1912 nije bilo isto a kritičari AUg nađu uvijek najcrnju točku u periodu 1878-1918 (Kalaya i njegovo savezništvo sa agama i begovima).
2. Kakvo je stanje bilo prije a kakvo poslije AUg. Je li možda za vrijeme Turske bilo bolje stanje? A u kraljevini Jugoslaviji više investicija odnos prema radnicima humaniji?

Period AUg vladavine je pio period sveopćeg gospodarskog, kulturnog, pravnog, obrazovnog i svakog drugog progresa. Nisu se gradili samo rudnici i policijske postaje već i muzeji, škole, crkve... BiH je s vremenom dobijala sve više i više ovlastii položaj u okviru monarhije joj je bio sve bolji i bolji.

Dakako, najveća mrlja jeste postojanje kmetstva što je dijelom bilo rezultat kompromisne politike a dijelom činjenice da je BiH do 1908 bila formalno pod vrhovnom vlašću sultana. Nesumnjivo, AUg vlasti su bile svjesne toga problema i nakon Kalaya a osobito nakon aneksije su intezivirali napore za njegovo rješavanje kroz tzv "srednji put". Svoje djelovanje na polju agrara austrougarske vlasti su pokušale riješiti donošenjem zakona koji će uz dosta povoljne uvjete omogućiti da se kmetovski odnos likvidira putem otkupa. Tako je, i pored snažnog otpora, Zakon o fakultativnom otkupu kmetova Bosanski Sabor izglasao 1911. godine, pod nazivom “Osnova zakona o davanju zajmova za dobrovoljno otkupljivanje kmetskih selišta u Bosni i Hercegovini”, za koga su glasali svi muslimanski i hrvatski, te SAMO 11 srpskih zastupnika Sabora. Dakle, država je davala zajmove kmetovima sa kojima su se oni mogli otkupiti. Treba napomenuti da je jednogodišnja rata, za otplatu zajma, prema ovom zakonu, iznosila manje nego jednogodišnjw davanje feudalcima. Međutim, bez obzira na navedeno, na taj se način su u prve dvije godine primjene tog zakona otkupljene samo 15% kmetovskih selišta.

Dakako, kraljevina SHS je mnogo bolje riješila taj problem ( to je možda jedini problem koji je riješila).

A ti si naravno objektivan i nepristrasan :)

Mora se gledati šira slika, a ona je: 1) okupacija i eksploatacija 2) građenje pruga koje njima trebaju za vojsku a ne onih koje tebi trebaju za vojsku ili privredu 3) inžinjering drugih vrsta tipa etničkog 4) strijeljanja, ubistva i logori 5) ratni zločini

Pa kad se sve te stvari saberu, onda se može reći da li je AU uprava bila dobra ili loša. A ne bedastoće tipa "svaka je pruga dobra". Da, reci to transportima u Aušvic.

Austrija je dovodila i svoje radnike u administraciji pa i obične radnike koji su uzimali posao domaćem stanovništvu.

Da ne pominjem "sitnicu" da je Bosna morala sama da izdržava sve troškove AU u Bosni! Dakle, okupiraju te a ti to plaćaš, pročitaj ovu Kraljačićevu knjigu pa ćeš vidjeti kako je Bosna umjesto da ulaže u svoje škole plaćala austrijske činovnike i čini mi se i vojnike. Da ne pominjem da je taj aparat bio predimenzioniran baš usled okupacije i imperijalističkih intencija AU prema jugoistoku! A sve je to plaćala bosanska sirotinja.



A ko ih je kog qrca zvao pa da nas briga dal im se isplatilo?

Pravili nerentabilnu prugu za Višegrad da bi osvojili Srbiju i proširili se do Soluna, i sad treba da mi ih je žao što im se nije isplatila?

Pitanje je dal bi Bosna bolje prošla bez njih. Jer, oni nisu došli umjesto Turaka, alternativa je bila slobodna autonomna BiH (kao Bugarska od 1878 do 1908 ili Srbija od 1813 do 1878, dakle de fakto nezavisna) ili ujedinjenje sa Srbijom.



Recite mu da vas tuži Okružnom sudu na Sokocu.

A da je bez odštete, jeste.

http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija ... -crna.html

Nisu oni bili "Folksvagen" već država koja je tvrdila da je ušla u BiH zbog dobrobiti njenjih građana.



Nađi u Kraljačićevoj knjizi da je Bosna sama snosila sve troškove austrijskog aparata u Bosni i eto ti odgovora.

Kakve qrčeve veze ima kakve je ovlasti imala Zemaljska vlada BiH, jel to au vojna uprava manje reprezent AU države?



Bilo je gore pod Turcima što ne znači da je njih neko zvao.



Progresa qrca, običan seljak se patio da se prehrani. To što je neka pukovnikovica u Doboju svirala klavir - jaka muda.

Pročitaj lijepo Kraljačića pa ćeš vidjeti nešto o tom silnom napretku.



Imaš lijepe podatke o rješavanju kmetovskog pitanja i ZLOUPOTREBAMA pod AU koje su seljaka cijedile najstrašnije, volj ti Kraljačić volj ti Ćorović.

Možemo li sad zamisliti kako EU šalje nadobudne mlade inženjere, pravnike, liječnike k nama kako bi "iskorištavala naše resurse", recimo da se sunčaju na moru?!
Nažalost, sad ovi prostori šalju nadobudne mlade inženjere, pravnike, liječnike da "iskorištavaju" resurse EU.

Što je bolje?

E moj Gavrilo, da si živ sikiru bih među oči stavio.

Pa isti ti je qrac, koliko su nam pomogli razni OHRovi, EU i UNovi, toliko je i AustroUgarska.

Moji s ćaćine strane su te 1878. doselili. Mnoštvo Hrvata BiH poglavito u SB je tad doselilo iz Dalmacije. Sumnjam da bi doseljavali da se cijedilo. To su mogli i kući.

Ni to vaše doseljavanje im ne stavljam u plus naravno :)

Bilo je ovo tema kako je bilo pod Turcima, tj. nakon njihovog odlaska...

Zanimljivo je da je za vrijeme Kalaja prihodi od duhana imali najveću proračunsku stavku.

Vojna uprava je forsirala određene privredne grane jer je morala da namakne prihode za izdržavanje troškova aparata Austrije u BiH.

A zemlji i narodu, šta ostane. Veze vi nemate osim što se primate na svetu katoličku monarhiju...

Na koga to ti misliš?

Ove što hvale AU upravu u BiH.

AU je gurala nos u Balkan gdje joj nije mjesto, utvrdjivala neke granice na Drini, i na kraju je utvrdjena granica na Horgosu i Kelebiji.

Da glavno da se živilo u Kraljevini Srboslaviji bolje nego u AU.

Nema tu što da se diskutira, Austrougarska je bila najmanje zlo od svih zala koji su vladali u njoj. Treba vidjeti kako je BiH izgledala 1878 a kako 1914 pa će sve biti jasno. Tu nikakve tablice i statistike ne pomažu.

A da je bila grešna bila je, više je u Sarajevu bilo javnih kuća nego škola.

Ulica Principova 28/6

Dobro, ako nekom statistike nisu bitne, onda nemam argumenata protiv toga.

Jedino tad su se Srbi i Bošnjaci nekako podnosili a ideja o Bosni je bila drugačija, čak su i ratovali zajedno

Gdje piše najgori perriod Muslimani doživljavaju od 1900 neke, izgleda da je pisao Hadndžić.

Smanjite malo te svoje potpise, gospodine Korisniče. Treba mi 16 dana da skapiram šta pišete a šta vam je potpis.