HercegBosna.org

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

pogledati knjigu (moguć download) link

slika

daramo

Tu knjigu uvaljuj ovima trekijima na sci-fi forumima jer jedino njih možda zanimaju izmišljeni jezici uz reklamu:

Predstavljamo 5 nestvarnih jezika koji se mogu naučiti

Pet najvećih izmišljenih jezika:
1. bosanski
2. vilenjački
3. klingonski
4. esperanto
5. Na’vi

Ostrožac · **Pridružen/a:** 21 lis 2013, 08:36 **Postovi:** 791

Nek dečki odnesu primjerak u Siriju ak u Homsu usfali wc papira da se nađe

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

crkajete od muke, ha?
nije više srboslavija ili NDH da nam možete solit pamet sa velikosrpsko/velikohrvatskim sranjima

korrisnik

Bošnjo demografski mag je napisao/la:

pogledati knjigu (moguć download) link

slika

A prezimenjak da baš vidim kakva mu je knjiga.

BBC

Ako ima nešto o piramidama u Visokom i ja bih kupio ?

divljak · **Pridružen/a:** 13 ruj 2011, 14:20 **Postovi:** 505

Bošnjo demografski mag je napisao/la:

:smijeh

crkajete od muke, ha?
nije više srboslavija ili NDH da nam možete solit pamet sa velikosrpsko/velikohrvatskim sranjima

najsmišnije je to šta ste vi sebe uvjerili da ste neki historijski narod, a ne Muslimani ostaci svega i svačeg

daramo

Evo čak je i trilogija mora da je bolja od Gospodara Prstenova sigurno će naći publiku :smajl007

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 21513

daramo je napisao/la:

Evo čak je i trilogija mora da je bolja od Gospodara Prstenova sigurno će naći publiku :smajl007

Čak imaju i svoj Erebor u Visokom =))

Bobovac

Kad budeš imao ovu knjigu javi se!

korrisnik

Bobovac je napisao/la:

Kad budeš imao ovu knjigu javi se!

A to je Muhamed Hevaija Uskuhfi koji je porijeklom iz Tuzlanske Dobrnje sastavljo.

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

Bobovac je napisao/la:

Kad budeš imao ovu knjigu javi se!

pa postavi ti ako imaš

Citat:

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/14614/uz-godisnjice-rodenja-i-izdavanja
slika

1.3.2012.g.
Uskufijev rječnik za Dan nezavisnosti

Predstavljamo posebno izdanje Bosansko-turskog rječnika Tuzlaka Muhameda Hevaija Uskufija. Ovo je djelo prvi put objavljeno 1631. godine i od posebne je važnosti u književnim, ali i historičarskim krugovima. Ono, između ostalog, svjedoči i o vjekovnoj ravnopravnosti bosanskog jezika u zajednici slavenskih jezika. Izdavač rječnika je Općina Tuzla, a suizdavač Ministarstvo nauke i obrazovanja Federacije BiH. Kako to i dolikuje, zvanična prezentacija bit će organizovana 1. marta, na Dan nezavisnosti.

U Evropi uopće bosanski jezik prvi spominje Konstantin Filozof u djelu Spis o jeziku i pravopisu. Taj je dokument nastao krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Drugo spominjanje zahvaljujemo upravo Tuzlaku Uskufiji.
Uskufijev Bosansko-turski rječnik je tako najstariji južnoslavenski rječnik štokavskog narječja na Balkanu i u Evropi.

Na početku ovog djela autor kaže: Pouzdavši se u Boga, zadubio sam se u misli te se u taj čas dosjetih da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku, nek i on prema sebi bude jedno svjetlo.

I jeste, evo, 380 godina poslije ovaj bosanski rječnik je jedna svjetlost istine koja nam je potrebnija danas više nego ikada prije, kaže Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla

Izdavanje ovog rječnika veliki je događaj za BiH, imajući u vidu činjenicu da ovaj dokument svjedoči o historiji, tradiciji, postojanju bosanskog jezika, kaže Damir Mašić, ministar za nauku i obrazovanje FBiH

Jedna od specifičnosti ovog izdanja je i da je načinjeno na osnovu najstarijeg prijepisa koji se danas čuva u švedskom gradu Upsala.

Mi smo zahvaljujući dobrim odnosima sa slavistom Svenom Meneslendom iz Osla došli do tog prijepisa i on je prvi put ovdje, uz komentar Adnana Kadrića, dostupan i javnosti i nauci, objašnjava Imamović.

Urednici knjige su prof. dr. Ahmet Kasumović i prof. dr. Sven Menesland. Inače, rječnik je izdat u okviru obilježavanja 380 godina od njegovog objavljivanja te 410 godina od rođenja autora Muhameda Hevaija Uskufija.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5842

1. poveznica ne radi i traži njeku registraciju

2. rječnik je ambiciozno nazvan, jer se rado jedino o
rimovanome glosaru bez većih pretenzija. To uopće i nije rječnik
kako su ovdje ustrojeni rječnici.

3. nazivak "štokavski" je bez veze, jer se onda i nije tako razmišljalo.
Prvi je hrvatski cijeli rječnik je iz 1595., a
štokavski (po materijalu) iz 1599. (rječnik je Bartola Kašića:
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... &Itemid=48

http://hrvatski-croatian.blogspot.com/2 ... deran.html

http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi ... lture.html

4. Jahićeva je knjiga očito po uzoru na srpsku lingvista Pavla Ivića.
Ivićeva se knjiga zvala: "Srpski narod i njegov jezik".

daramo

I šta bi to trebalo značiti postojao je i ilirski, dalmatinski, slovinski itd rječnik, sve su to imena pod kojima se spominje hrvatski jezik.

Šta onda ovo znači da postoji ilirski jezik?

slika

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5842

daramo je napisao/la:

I šta bi to trebalo značiti postojao je i ilirski, dalmatinski, slovinski itd rječnik, sve su to imena pod kojima se spominje htvatski jezik.

Šta onda ovo znači da postoji ilirski jezik?

slika

Sve to znači hrvatski jezik.

http://emilcic.exactpages.com/Pater%20Horvat.htm

https://hr.wikipedia.org/wiki/Govori_o_hrvatskom_jeziku

»U Dalmaciji. . .se i jezik zva, kakonoti ilirički, pak slovinski, potomtoga arvacki i evo i danas. Tri su imena a jedan je isti jezik.«

Filip Grabovac, »Cvit razgovora naroda iliričkoga ali arvackoga«, Vrlika, 1749.

"Odustajem od daljnjih navoda i priloga za hrvatsko ime u 16. do 18. stoljeća, jer već dosada izneseni dovoljnim su dokazom, da se ime ilirsko, slovinsko i hrvatsko upotrebljavalo kao sinonim"

Matija Murko

korrisnik

Čekajte kako bi se jezik ali realno trebo zvati što ga koriste svi Južni Slaveni.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5842

korrisnik je napisao/la:

Čekajte kako bi se jezik ali realno trebo zvati što ga koriste svi Južni Slaveni.

Ne postoji takav jezik, uključiv i južne Slavene poput Slovenaca i Bugara.
A i bez njih, realni su jedino mjesni govori i standardni jezici, dok su dijalekti
već problematičniji zbog različitih klasifikacija.

Predpostavljam da se radi o razumljivim jezicima koji imaju štokavsku osnovicu u gramatici, i oni se zovu po nacijama- hrvatski, crnogorski, srpski, bošnjački (Bošnjaci ga zovu bosanski).

Slično tomu su i razumljivi jezici norveški, švedski i danski, ter hindski i urdski u Pakistanu i Indiji.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5842

Ovdje nješto nije u redu. Ja sam se registrirao, no ne mogu doći do te knjige. Htjedoh ju malo prolistati, nu ništa od toga.

Zašto ser ostavljaju poveznice kad su neuporabljive ?

korrisnik

Hroboatos je napisao/la:

Ovdje nješto nije u redu. Ja sam se registrirao, no ne mogu doći do te knjige. Htjedoh ju malo prolistati, nu ništa od toga.

Zašto ser ostavljaju poveznice kad su neuporabljive ?

I ja sam kliknuo ali ne može.

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

Hroboatos je napisao/la:

1. poveznica ne radi i traži njeku registraciju

radi, trebaš se ZNAČI registrovat......... :001_cool

Hroboatos je napisao/la:

Ovdje nješto nije u redu. Ja sam se registrirao, no ne mogu doći do te knjige. Htjedoh ju malo prolistati, nu ništa od toga.

Zašto ser ostavljaju poveznice kad su neuporabljive ?

.......a onda napisat 5 postova (za pristup e-biblioteci i odjelu demografije :censored

), ako si onaj "Hrvoje" napisan ti je odgovor :closedeyes

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

korrisnik je napisao/la:

Čekajte kako bi se jezik ali realno trebo zvati što ga koriste svi Južni Slaveni.

vlaški !!! ŠTOKAVICU i IJEKAVICU su donijeli slavenizirani Vlasi
po meni takav jezik su oni preuzeli od neke sasvim treće skupine Slavena koji su tako pričali, a pošto su gro Vlaha sa područja tromeđe Makedonije, Crne Gore, Albanije, vjerovatno od neke skupine Slavena koja se u najezdi naselila u tom nekom području (inače su Slaveni "stigli" sve do samog juga Grčke)

izdvojeno iz knjige Ivan Mužić: Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, odjeljak Josip Smodlaka: Dalmacija i Hrvati kroz vjekove str.137

u tekstu obratiti pažnju na stranu 138. i dio, žuto boldiran
"Taj njihov način govora bio je jednako tuđ i ostalim jezicima. Stari Hrvati kojima se ovaj inače jedri i zvonki govor nije sviđao, nisu mogli slutiti da će taj "VLAŠKI" JEZIK, kako su ga oni nazivali, jednom postati književni jezik i za njhove potomke. !!!

slika

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

IJEKAVICU u Bosnu donose Vlasi

izdvojeno sa teme (Godišnjak ANU BiH iz 1967.g.) link

Prema podacima koje pružaju historijski izvori, u Bosni se mogu razlikovati DVA SLOJA vlaško-slavenskog stanovništva:
STARIJI IKAVSKI, čije ostatke nalazimo u ikavskog stanovništva jugozapadne Bosne, i
MLAĐI IJEKAVSKI sloj, pretežno DOSELJEN za vrijeme turske uprave. Prve migracione struje vlaških stočara prema zapadnom Balkanu tekle su još u predtursko doba, dok je druga struja vlaško-slovenskih doseljenika uslijedila za vrijeme turske uprave. Skarić je pretpostavio nešto užu zonu prvih doseljavanja vlaško-slavenskog doseljavanja, a zatim noviju i nešto širu za vrijeme turske uprave, u Bosnu i konpnenu Dalmaciju. Po velikom broju toponima, koji često predstavljaju i rodovska imena, Skarić je ukazao na značajnu vlašku primjesu u etničkoj strukturi doseljenog stanovništva, kao i na porijeklo OVIH DOSELJENIKA, koji većim dijelom POTIČU IZ Starog Vlaha, Crne Gore i Hercegovine. Na osnovu ROMANSKIH topografskih imena u srednjoj Bosni, može se pretpostaviti da su u Bosni mogla biti dva sloja ROMANSKOG stanovništva, STAROSJEDILAČKO I DOSELJENIČKO.

slika

Na kraju treba ukazati na jednu jezičku pojavu koja je predstavljala POSLJEDICU etničkih promjena u ovoj oblasti, na POTISKIVANJE IKAVŠTINE koja je vladala u doturskom periodu i PREOVLADAVANJE IJEkavštine.
Ta činjenica je i ranije isticana, ali nije ni izdaleka istražena.
V.Slarić je pisao: Od Dabra i Foče u Hercegovini pa sve dalje k sjeveru govorilo se tada: IKAVSKI. Poslije je došao s juga NOV ETNIČKI elemenat koji je glas "jat" izgovarao kao "ije".
Zaista se za tu tvrdnju može navesti brojna dokumentacija. To su natpisi na stećcima, toponimi u turskim defterima, pojedinačni domači izvori iz XVI vijeka, izvjesna djela nastala u toj oblasti iz XVII i XVIII vijeka na našem jeziku (aljanijado) itd.
..... Taj proces, dakle, bio je prilično spor. Ali, činjenica da je ijekavština ipak u toj mjeri PREOVLADALA da se na osnovu današnjeg govornog jezika teško mogu i ustanoviti te JEZIČKE PROMJENE govori o otme da je tokom dužeg perioda došlo do RADIKALNIH PROMJENA u strukturi stanovništva u ovoj oblasti i da je taj proces trajao kroz cijeli turski period.

iz knjige Dr Adem Handžić koja se može pogledati ovdje
slika

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

Bošnjo demografski mag · **Pridružen/a:** 23 srp 2013, 14:48 **Postovi:** 1102

korrisnik je napisao/la:

A prezimenjak da baš vidim kakva mu je knjiga.

Jahić Dževad je "najjači" na tom polju

KAPITALNO DJELO

slika

daramo

Taj jezik nikako ne može biti vlaški jer su Vlasi govorili dako-romanskim narječjima, balkaniziranom vrstom latinskog i njihov jezik je spadao u istočno-romanske jezike, tako da sa slavenskim jezicima nema nikakve veze niti sličnosti.

Ti vlaški govori su najsličniji današnjem rumunjskom jeziku.

Ako su taj jezik preuzeli od Slavena onda ne može biti vlaški nego jedino slavenski točnije srpski jer su taj jezik preuzeli od Srba iz zapadne Srbije i Raške.

Hrvatima je današnji hrvatski umjetno stvoren i nametnut kao i vama bosanski, radi zbližavanja sa Srbima i jugoslavenstva čiji su idejni začetnici upravo Hrvati prvo kroz ilirski pokret a kasnije i kroz jugoslovenski.

Da je se hrvatski posebno razvijao danas bi Hrvati ali i vi Bošnjaci najvjerovatnije govorili ikavicom, koja je karakteristična samo za Hrvate i Ukrajince od svih slavenskih naroda.

HercegBosna.org

ekskluzivno !! knjiga: Dževad Jahić: Bošnjački narod i njegov jezik

Online