ma jedan lik tvrdi da tu di su ti ikavci ukraina,ceska,slovacka, da je tu bijela hrvatska bila i da ima puno prezimena horvat,hrvat i neznam dosta tako slicnih je nabrojao pa neke heraldicke grbove sa tog podrucja poljske i ceske koji imaju motiv sahovnice ili bar kockice hehe

To je točno, a u blizini Bijele Hrvatske je bila Bijela Srbija na tromeđi Njemačke Poljske i Češke. I dan danas postoje lužički Srbi u Njemačkoj koji su tu autohtoni. Inače dosta poljskih imigranata se prilikom odlaska u SAD izjasnilo na Ellis Islandu Hrvatima. Nešto Hrvata je stiglo u Češku i Slovačku tokom turskih progona i oni su se s vremenom asimilirali.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bijela_Hrvatska

100 tisuca prema ovom liku,a ja nisam znao da u ukraini bilo ljudi koji se tako izjasnjavali pa i pape ivana pavla 2. mater da je bila bjelohrvat

Nema na ovim prostorima "trećeg kršćanstva".
Kaj se ikavice tiče, to je refleks jata toga ima posvuda.
Mislim da je češki ekavsko-jekavski (imaju i rogato e).

Kakvi su ostali Slaveni po refleksu jata? I jel imaš možda i neku kartu za Slavene po refleksu jata?

ma mora biti treceg gle mi zelimo povjest di nismo hrvati ni srbi stoga je logicno da je bilo neka treca vjera"bezimena vjera"

znaci bosnjaci su potomci bezimenih slavena bezimene vjere koji su bili isti ko i ovi danas bosnjaci samo se nisu tako zvali!! i klanjali i prali se 5 na dan i nisu jeli svinjetinu tako da su islambosnjaci najstariji narod u bosni polje turaka oni su drugi najstariji

poplashen nikkola

Nemam.
Ma ima svega i svačega. Npr. zapadni Bugari su ekavci, istočni su jakavci.
@Heero, IPI (islam prije islama )

ma ja ba sam se nisu tako zvahli!al su bili u biti bosnjaci,nedavno sam na nehkavom forumu cito nekakva pametna insama pa kaze kako su genetski ba najstariji narod bosnjaki pa turci u bosni,nesjecam se đe sam cito

Amon ba i poznata bitka na mamutima kod visočkih piramida protiv izdajničkih ustašo-neandertalaca iz Krapine

Opa. Od bosanskog jezika samo ime.

http://www.politika.rs/rubrike/Komentari/Skolski-recnik-bez-preporuke.lt.html



Standardizacija jezika i faze standardizacije, čuo neki od očeva modernog bosanskog? Gradivo iz prvog razreda srednje.

Ne može jezik da se standardizuje nezvanično, bez dogovora vodećih lingvista i bez mandata od strane zvaničnih institucija. Ne može ni bez utemeljenja u svakodnevnom govoru. U stvari, sve to može, ali onda dobijamo tu vašu bošnjačku anarhiju, pa vam ni deca ni profesori ne znaju šta bi, a brojni govornici bosanskog jezika vam čuli nisu za "truhlež". A prošlo već više od dve decenije. Ludilo.

Da ne potežem Bečki kniževni dogovor, eto ga Izrael. Nađeš polazište, obrazuješ relevantno telo da se pozabavi pravopisom, izgovorom, morfologijom, sintaksom, pa tek onda dolaze na red leksika i ostalo. Jedna zanimljivost - Sol Belou je često provlačio po knjigama i intervjuima priče o Odboru za hebrejski jezik (pod raznim imenima) tipa kako su vodeći lingvisti većali o hebrejskoj reči za brushalter. A vi biste da pravite kuću od krova. Na Izraelce se ugledajte.

meni je ovo dosta

U sarajevskom muzeju čuvaju se »Pistule i Evanđelja... h r v a t s k i m jezikom stumacene«, tiskane u Mlecima 1589., koje su u svojoj crkvi rabili olovski franjevci (Jelenić, spom. dj., II., 164).

citat iz knjige-- Član sutjeskog manastira Benić veseli se, što »grad Osijek Turci ostaviše i n a š i ga H r v a t i uzeše« (Jelenić, Spom. djelo, II., 165).


Ivana Tomka Mrnavica (1579 - 1639.). Djed mu je iz Bosne preselio u Šibenik. Ivan je god. 1627. tiskao »Iztumačenje obilnije nauka krstjanskoga od g. R. Bellarmina prineseno u j e z i k h r v a t s k i«. On takoder prevodi »Život Margarite, bl. divice« u »h r v a t s k i j e z i k«. Pjesmu »Život Magdalene od knezov Žirova plemena Budrišića« počinje riečima:
»H r v a t i c e divice u zemlji h r v a t s k o j,
Mlade udovice u kući domaćoj...«

- fra F i l i p G r a b o v a c, Vrličanin, koji je 1747. napisao jedrom štokavštinom »Cvit od razgovora naroda i jezika iliričkoga ili r v a c k o g a«

- Hodavendija, čauš (pobočnik) bosanskoga paše Sofi Mehmeda, musliman iz Bosne, piše 20. rujna 1589. mletačkomu providuru (poglavaru) u Zadar po dva pisma turskom jazijom (pismom) i bosančicom. Na kraju pisma veli: "Zato mi, rečeni Hodavendi čauš, hotismo učiniti viru od toga posla i dvoje knjige pisati turske, a dvoje hrvatske, rukom Ali čehaja" (Draganović-Mandić; dr. Ferdo pl. Šišić, Herceg-Bosna prigodom aneksije, Zagreb, 1908.)

- 1712. Fra Toma Babić je u Mlecima tiskao djelo: ,,Prima grammaticae institutio pro tyronibus illyricis''. Na zadnje tri stranice (134-136) odtisnut je oglas knjiga: ,,Broj knigh Hervatschiih gimenovanih od zdola nahodise u butighi Bartula Occhi kgnigara, u Rivi od Harvatou...''. Kako u predgovoru kaže, pisac je ovo djelo napisao za ,,bosansku dicu naroda slavnoga i jezika harvatskoga''.

Crikus.

Ne, to je cHirkus.

" U tom pravcu karakterističan je razgovor, što ga je u Beogradu vodio bos. franjevac fra Anto Knežević sa srpskim ministrom Blaznavcem. Govorilo se o oslobođenju Bosne od Turaka. "Jedno je, u čemu se Knežević ni s ministrom Blaznavcem nije mogao složiti, a to je o budućem odnošaju kršćana prema muslimanima. Ministar Blaznavac zastupao je to mnijenje, da se na njih učini sila, da se ili krste ili isele, a ako ne bi ni na prvo ni na drugo pristali, da se isijeku. »Pazite - veli - što ću Vam reći! Dok se dignete, odmah na Turke izdaj te proglas: ol nek se odmah krste, ol nek se odmah sele, kuda znadu, ako ne misle biti sasječeni! ... « Knežević protestira, jer da su muslimani naša braća, ali Blaznavac ne po­pušta. "Mi smo sve moguće učinili, da naši Turci s nama u ljubavi i na bratimsku žive; slobodu višu su uživali od istih srbskih Hristijana, ali sve brez koristi, što mi njima bolje, oni sve gori. Najposlije videći da od pasje vjere ne može biti ništa, i da nam kvare druge građane, morali smo ih rastjerati.« Ministar Blaznavac još je puno govorio protiv muslimana, ali Kneževića za se nije nikako pridobio: »Oprostite, gospodine, što se s vama u toj stvari složiti ne mogu! Zar da mi počnemo raditi ono, što u njima osuđujemo?! Sve da bi nam to zakon dopustio, kao što nikako ne dopušta; sve da oni nisu naša jednokrvna braća, kao što jesu, opet bi se to protivilo našem izobraženju i našoj uljudnosti (kulturi)« (J e I e n i ć, Kultura i bosanski franjevci, II., 207-208). Izgleda, da rod Blaznavaca još nije izumro. Dokazuju to krvavi događaji u Pesočanima kod Ohrida (interpe­lacija Dr. M. Spahe od 1. X. 1920.» u Šahovićima kod Bijelog Polja (300 nevinih muslimanskih žrtava) i drugdje. Dokazuje to i pretvaranje izvje­snih džamija u crkve u Južnoj Srbiji. A i krštenje 40 muslimana u Malči kod Niša koncem god. 1939. upravo je po receptu trpeljivog min. Blaz­navca i po vrhovnom načelu: Brat je mio, koje vjere bio."

e sad si na terenu fiozofije!sto je jezik za tebe?

nemoj zajebavat!klingonski ima i gramatiku i sintaksu i tisuce rijeci,jest to sve izmisljeno svaki je jezik izmisljen tako da makni taj bosanski od mojih geek jezika oko njih su se ljudi trudili nisu naljepili novi naziv na vec postojci jezik