Do sada nitko nije spomenuo Bosančicu.

Toponimi mogu imati veze , ali ime Hrvoje nema veze.

Ima veze ali jezički , jer postoji i ime Slavko i Slavoljub pa ne znači da su Slovaci,Slovencii Slavonci , lai jezički je koren isti.

Dakle Tulkašu dete drago , povezano je samo zbog korena reči "hrvati" u smislu hrvanja,borbe,....jer je logično da je naziv naroda Hrvati došao od reči hrvati(boriti se).

Ali ako se ne slažeš sa mnom onda onaj pravoslavni Hrvojević sa Kosova je bio gastabajter tj.došao iz Hrvatske , pa ga drmala nostalgija i ljubav prema hrvatskim precima i tako dao ime sinu Hrvoje a posle od njega nastalo prezime Hrvojević.

To je serbska ćirilica

kad nadjes slavko,slavoljub kod neslavena napravio si nesta do tad......

HRVOJE HRVATINIĆ!!!

MOZDA JE TO TAJ BAN ALBANIJE DOK JE BILA U HRVATSKOM KRALJEVTVU!!

Heero, ti stvarno pušiš da je to dokaz o njegovom hrvatskom poreklu?

nisam ni reko to,reko sam na kraju dana on je utemeljitelj sekundarne hrvatske drzave!!

podrijetlo je komplexno u tog covjeka,on je šubić,nemanjic i anzuvinac!!!

kultura mu je hrvatska to jest katolicko ikavo scakavska,pa ti dobij proliv od muke

Jako je znamenito da kod Hrvata danas nema muškog imena Nemanja jer je ono šatro srpsko , ali zato postoji prezime hrvatsko Nemanić , koje primera radi kod Srba nema u niokom obliku.

Najstariji ćirilski spis u Hrvata(Povaljska Listina 1250.g) je jako zanimljiv jer je istovetan imenski srpskim i pravoslanim spisima.
Nemanja je naravno tu!


V [jime] oca i sina i svetago duha! Lěto od roždenija gospoda našego Isuhristovo tisućno i sto i osьmdeset i [četvrto]

Bi v dni [kraja] Beli, biskupa Mikuli otokom hvarskim i bračkim Brečko knez, otoko-

m Prvoš župan, sudja Desin, brešćik Prvoslav. Ti vsi sut dědići vladanju otočkomu. I v ti

dni bi Ratko pop i koludьr služe crkvi svetago Joana u Pavljah. I bi plk brački i hvarski s knezem

Brečkom na Bolu. I [nače] govoriti Ratko kalujer: »Kneže i vsi vlasteli! Molstir svetago Joana jest

velik bil prežde, kako vi věste, nь je zapustil, i jego [zemje]. Tako jesьm slišal da sije zemlje ježe vi dr-

žite po Koncu, kneže i župane, jesu bili prěje svetago Joana crkve. Molju vi, vlastele, da biste je dali crkvi.« I reče Breč-

ko knez i Prvoš župan: »Budite bogu i Svetomu Joanu prošćeni kako sut bili.« I se sut te zemlje: na Kalih u

kostěrne; Dragićьnj dol; od niže spili do Rujnika; oklad Veljak; više jego niže Bunj oklad; pod crkьv

svetagi Nikulu tri okladi +. I bi potom Sebenja knez otokom. I pohvali vraćen’je kneza Brečkovo i župana Prvo-

ša. I potom bi knez otokom Miroslav, sin Slavomir, unuk Vsemir, iže bi dědić vladan’ja knežja otoč-

koga. I pride k crkvi svetago Joana na dьn svetago Joana s svojim rodom i potvrdi takoje ti zemlje ježe biše Breč-

ko vratil. I biše se udal člověk u molstir svetago Joana [jimenem] Smolьc, a reki: »Dohrani me smrti, a moja dědina

vsa budi u crkьv.« I to jego udan’je pohvali knez Miroslav na tь dьn i župan Vidoš. I semu udan’ju Smolca biše svě-

doci Desislav, sin Grubenjin, i brat jego Radoš od Gmić; Prvoslav; Nemanja od Kurosěm; Dragota od Splěća-

n; Rade Kordijanić od Rogoznice; Dobronja; Zovidrug; Lukaj.

I zavede i sam župan Prvoš v crkьv i da mu pristava Petrihu.

I se sut te zemlje: na Trěbošini jedin dolьc; Ivanь-

č dolьc jedin; u [Grmači] dva; pri puti jedin na jug Grimače; tože Těšenj dolьc; od [njega] Dlgi dolьc; pod Zdav...

dva; Smrkovi jedin; Kneži osěci vsi s njivom jaže pri puti; tož čьbrjanj dolьc; u Husta vse; u Smokove jami tri;

u Gaće jedin; Kravoš jedin; Lihomir dolьc jedin; selo u kapišće crkve svete Marije do Gumna na večerin Graca, do pu-

ti Sutěske; u Veli luci od Razdoli [burnja] strana do vrha, pod [Zrjak] od Ploče do Restinina; tož od Meje do Japnenice;

tož Osěčišća; tož na Brězi oklad, za Naklom peča, Pod omendulu dolьc, više [Mladbi] oklad; tož Planikovi dolьc; tož

pod Rasohi dolьc; pod Gnjilišće peča; u Rasohah pod stěnov peča. Pride Poruga s svojim sinom Těhojem u crkьv svetago

Joana. I bista tu koludra i dasta selo svoje na Pražnicah, i vinogradi, i zemlje, i vse dostojanije [jiju] v crkьv svetago Jo-

ana. I biše tomu svědoci knez Sebenja, i knez Miroslav, i župan Dragoslav, i župan Vidoš. Vladinja prěprě Rašku

o lokvicu i o njivu do Gumna prěd županom Něgojem. Pristav Dobronja Mihanić. I da Vladinja lokvicu i njivu do

Gumna v crkьv svetago Joana. Svědok brašćik Restimir, Petrihna, Rade Kordijanić, Milota Dragomirić, Drago-

ta, Vlkoj. Ratko opat kupi u Dragoti četvrt dola za Lokvami, a drugu četvrt u živini i u Hranca. Svě-

dok pop Milko, Prvoslav Rastimirić, svědok Dobronja Hranotić. A Bokan mu da četvrti. Radovan Mi-

hović prě se na Hlmačni u Malih lokvah i [sьtvori jimi] sudbinu i [vьziskaše] cleza za sudbinu, ušćivene u če-

tiri spudi pšenice. Bi tomu clezu poručnik Dobronja Hranotić, Radidrug, Drakšan. I rěše vsi česnici: »Kto ne

da u tu [prstavšćinu] Stojan Radešević, Budilić Radun, Draš-

ko Dlgonjić, Mirko Mirešević.« I prodah ja Dobronja opatu Ratku [jih] čest za to poručje. I bi tomu svědok

Stanьc i sin jego Rucko, Dragoj, Priben, Družina, Mrčko. Pride Marija, raba Rašćina, isupivši se. I dala jej biše gospo-

ja vsega svojega četvrtu čest. I da ju u molstir svetago Joana u Pavljah. Bi Dragonja u Raške i da mu četvrtu čest od vse-

ga svojega. I da Dragonja i Marija vse u crkьv svetago Joana: zemlje na Rudinah o Zagoni i pod Zagon do Brusja; pod Smrěčevik

[...] njiva uzgoru vsa do vrha i polьg nje[je] okladi; niže o Gomile njiva; u [Tolanje] polače njiva; za Pribidružu gomilu njiva. Ku-

pih u [Veselka] njivu Volaršćik za tri bravi. Da Raška za lokvicu dolьc do Zavale. Da Dragonja i Marija s Stranah svoju

čest lozja, a čest jaže biše [Veselkova] kupih za pol cleza. Kupih u Hranote, u črnih, u živine za Rujnikom dolьc za clez.

Kupih u Rečimira vsu Vlkovšćinu u Brězih do vrha. Pride Vlkohna Petrešević u molstir svetago Joana u Pavljah

dav svoje ždrěbe zemlje. I bi tomu svědok Milota Radomirić, i brat jega Draško, i pop Radidrug. I se zemlje sut Svetago Joana

v Povljah: oklad Veljak i Ježe oboje, na buru jega i na jug; više jega dva oklada; i u Bunjah vse; gore nad Gomile dva oklada: do Mirko-

va, od Mirkova do Kopelišće; vse u Smokove od Gornjega studenca dolu do Rьca; i Gračišće s Nerězi vse; pol Deselina dolca; pod

Smokove njiva; na [Selcih] zemlje; nad Rasohi njiva; pod Kopitlje brdo zemlje; Radovnja do Rasoh; pod crkьv Nikulinu trije okladi; pod

Smokovje na Branjevo peča; žukovik s vrha do more; Rasohatica vsa s vsimi njivami na jug i na buru je; pod Njegodraže osěke do-

lьc; Vošćica od mora do duba; na buru [Zečeva] dolьc do vrha; [Zečeva] vse okolo. Pridosta dva člověka u [molstьr] svetago Joana, [jimenem] Poruga i

Smolьc i rěsta opatu Ratku: »Dohrani na smrt na naju vinogradi i [zemje]. Vse budite v crkьv svetoga Joana.« I [prije] je s vsim svojim.

Se bi na dьn svetago [Stepana] na Vrečinu. I tu bi knez Krnja, sin [Krsimir]. Svědok župan Dragoslav, črneha brašćik, opat Stanimir, sudja

Prvoslav, Restimir brašćik, Desislav, sin Srdanj, Milota Radomirić, Dragota Vlčinić. + Az Blasi, slišav od [piskupa] Miku-

le, od kneza Vlašćina, od županja čeprnje, od sudje Luke, potvrjaju i ukladaju ruku moju.

+ Ja Joan, kanunik Svetago Dujma i prisežen pisьc hvarski, za povelěnije gospodnje Nikule biskupa hvarskoga, i kneza Vla-

šćina, i župana [čeprenje], i suca Luke i moljenije Joanje, opata Svetago Joana, pisah i zlamenah učnim

zlamenijem. čto vidih pisano u staru knjigu, to pisah. Od roštva Hristova lět tisuća i dvi sti i pedeset, i prvi měseca dečebra.

Hrvoje i njegovi Hrvati, ima povelja od Tvrtka, misli se na HVHa.

Što se ostalog tiče, Jole, opet si našao srpske čakavce ?

Hebalo sve, ovi srbi samo znaju Nemanju iz naftalina izvuci
Ima li sta od tih silnih serva (rece jole narod Hrvati od glagola hrvati, ocigledno su Servi od servirati) prije Nemanjica majku mu..
Glede onog albanskog Hrvoja. Hmm sto da ne, pa zna se da su mnogi trgovci iz hrvatskih zemalja `zujali` svukuda i skrasili se na raznim teritorijama. Ali postoji i mogucnost, kako to jole i slicni bolidi misle, da mu je babuka bio hrvac olimpijac pa sinu nadio lijepo ime.
E jole jole propada ti bajka o svesrpskom zivlju. Pada teza u vodu ko sljiva u ***

Joe Enter, kako to da Povaljska listina spominje ljude sa po tebi srbskim imenima, a koristi i rieč tisuća?
Da nije i rieč tisuća starosrbska rieč?

To samo tutlekima nije očito...

Nije nam poznato je li „istoričar" Pein član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) – intelektualnog ishodišta velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH devedesetih - no valja napomenuti da su Peinova stajališta zapravo ublažena verzija onih koje zauzimaju srbijanski akademici. Tako, primjerice, uvaženi srbijanski akademik Jovan Deretić u solidno popunjenim dvoranama i u televizijskim terminima poučava srbijanski narod kako je i Isus Krist po materi bio Srbin, kako su Isusovi apostoli uglavnom znali srpski jezik, kako je aramejski jezik zapravo srpski jezik, kako je cjelokupna grčka mitologija prenijeta iz Srbije, kako su Mojsijevi zakoni pisani na srbici, kako su rimski carevi bili Srbi, kako su Spartanci bili Srbi, kako su Islanđani, Šveđani i Norvežani genetski Srbi itd. itd. Koga detaljnije zanimaju „ingeniozna" predavanja ovoga uvaženog srbijanskog akademika i „istoričara" neka upiše njegovo ime i prezime na youtube-u i neka „uživa."

Kad je nekome ovo polazna tacka bavljenja povijescu onda sa takvim budaletinama nema se sta razgovarati.
Samo ih treba zaliti

Ali zato bosansko ime Hrvatin definitivno ima i više puta se spominje u bosanskim vrelima.





Zapadna ćirilica, kojoj je Ćiro Truhelka dao ime Bosančica krajem 19. stoljeća i smatra ga bosansko-hrvatskim pismom. Njome su pisani skoro svi bilizi, povelje iz Bosne, Huma, Dubrovnika i Dalmacije od 12.do 16. stoljeća ili čak sve do 19. stoljeća.

U 12. stoljeću je zabilježena i u Istri.

Mene interesira, bi li se čovjek sa Krka, iz Rame i iz Vranja u to vrijeme razumjeli, kada bi se sastali?

Vjerojatno bi se drugi od njih glatko sporazumio s prvim i trecim, a njih dvojica medjusobno malko teze.

Pa ako se zna da su oni iz sibenika a i istre pisali knjige jedni za bosnu ocito da bi

Da si samo malo to mozga što imaš upotrebio i malo to škiljavih očiju uperio u Povaljsku listinu video bi da je to štokavski(starolsovenski i narodni, uglavnom ekavski) tekst pisan na Hvaru , dakle šala kako ja nalazim čakavske Hrvate ti nije uspela.

A ja ne tražim nikakve Srbe nego dajem primer oko imena Hrvoje da nije nacionalno određeno , kao što ni imena iz Povaljske Listine nisu nacionalno određena takođe , jer ako svi eksplicitno tvrdite da je baš ime Hrvoje nastalo od hrvatske etnije onda sva imena se moraju tako tretirati.
Pa ako je onaj pravoslani Hrvojević sa Kosova Hrvat poreklom , onda mora biti i katolički Nemanja sa Hvara srpskog porekla.

Hrvoje Vukčić Hrvatinić je verovatno bio Hrvat , ali negovo ime Hrvoje nije dokaz o njegovom Hrvatstvu.

Dane jabuko sa grane , unutrašnjost tvoje lobanje ispunjen vakumom i zato imaš prоblem sa naukom i učenjem.
Da si čitao ijedan srpski srednjovekvni tekst video bi da se samo reč tisuća i pominje , ali pošto nisi onda je jasno da ti je vakum ispunio glavu.

Nemanja je uobičajeno ime na ovim prostorima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne gore u vrijeme od 11. do 15. stoljeća. Ovdje je diskusija ima li ime Hrvoje konotaciju hrvatstva ili ne i ta komparacija nije primjerena.

Da je neki Vlatko u to vrijeme postao srpski kralj, to ne čini ime srpskim, jer je se ime davalo na podrzučju cijele EX YU u to vrijeme.

To je u rangu, da su svi Miroslavi (također često ime u srednjem vijeku) se odmah vežu za hrvatstvo, jer je jedan hrvatski kralj bio Miroslav.

Pa jezik i imena na Hvaru skoro identični onom u Bosni i na Humu. Ja bih čak rekao sve identično.

Pa kad sam stavio pravoslavnog Hrvojevića sa Kosova svi ste i dalje bili ubeđeni da je ime Hrvoje izvedeno iz hrvatske etnije jer semantika imena podseća na nju , a očito nije jer bi prosto bilo glupo da jeste.

Hrvoje Vukčić Hrvatinić je verovatno i bio Hrvat ali ne zbog imena.

Nije tačno , ovo je staroslovenski jezik sa malom primesom narodnog govora , ali to sigurno nije bio govorni jezik bilo koga niti sa Hvara,niti Huma,Bosne,Raške,Zete,...

Lepo je što se u Listini pominje Sveti Jovan a ne sveti Ivan.

A još lepše je što u srpskim srednjovekvnim spisima se gotovo nigde ne pominje lično ime Jovan osim ako se ne pominje kao svetac , dok je ime Ivan jako često.
A u Listini vidimo da se i kanunik zove Jovan.

Uvek se čovek iznenadi o izmešanosti i uticajima.

kiad nadjes hrvoje u njemackoj,litvi i madjarskoj svaka cast za sad hrvoje ima izmedju istre i drine a nesta malo i na na bugarskohrvatskoj tampon zoni!!!

miroslava ima di oces i po poljskoj i rusiji i tako to kao i slavomira,ljuboslava i tako to stza je onaj spominjao ali hrvoje ima samo kod nas