Dok se divimo tuđoj povijesti zaboravljamo svoju – tumuli stari 4000 godina
Vučedolska golubica – svima nama poznat pojam, iako je možda ne možemo smjestiti u prostor i vrijeme. Ni svjesni nismo da se u našem dvorištu kriju njezini suvremenici koji stidljivo čekaju da netko i na njih obrati pažnju
Zasigurno se veliki broj žitelja ove visoravni gotovo nikada nije zapitao što predstavljaju uzvišenja na koja se prilično često “naleti” prilikom šetnje prostranim Kupreškim poljem. S druge strane, vjerojatno nema posjetitelja “sa strane” koji ne primijeti ove fenomene usred ravnog prostranstva.
Možda razlog leži u tome da i mi sami, prilikom posjete nekom nepoznatom mjestu, više pažnje poklonimo znamenitostima tog mjesta, a o mjestu iz kojeg dolazimo znamo vrlo malo ili nimalo.
Tako je u veljači 2013. god. u Katastar Kupres stigao zahtjev od Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika da se identificiraju i snime zemljani tumuli na Kupreškom polju te 2 gradine: Pogana glavica i Velika gradina, u svrhu proglašenja istih nacionalnim spomenikom BiH!
Svi prikupljeni podaci su proslijeđeni Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika te je za očekivati da će kupreški tumuli biti proglašeni nacionalnim spomenikom BiH, što nam otvara daljnje mogućnosti u promicanju ovog kulturnog dobra.
– grč. tumulus = zemljani ili kameni humak
– na području Kupresa nalaze se zemljani tumuli
– potječu iz ranog brončanog doba (2200.g.pr.Kr.-1600.g.pr.Kr.); stari su oko 4000 godina
– nalaze se uglavnom u središnjem dijelu Kupreškog polja i u rasporedu tumula nema posebnog pravila.
– u Srednjem vijeku su imali kultno značenje: na njima su formirane nekropole sa stećcima te su u njih pokapani srednjovjekovni ljudi.
– građeni su isključivo od zemlje (busenje mahovine okretano naopako), što je poseban fenomen
– tumuli u ostatku BiH su rađeni od kombinacije kamenja i zemlje, za razliku od kupreških tumula
– pretpostavlja se da ih je pravila indoeuropska stepska populacija za vrijeme jedne od valova indoeuropskih seoba
– Kupres bi mogao biti krajnja točka do koje je indoeuropska populacija došla u pravcu sjeverozapadnog Balkana
– najvjerojatnije su se tadašnji ljudi udruživali u bratstva jer je izrada tumula vrlo složen i težak posao
– na čelu bratstva je vjerojatno bila ličnost poput čovjeka pokopanog u Tumulu na Pustopolju.
- od 1980.-1984.g. registriran je 51 tumul, a iskopano je njih 4 (sve je detaljno opisao u knjizi “Praistorijski tumuli na Kupreškom polju”
– unutrašnjost tumula br.16 je najvrjednije i najznačajnije otkriće
– pronađen je drveni sanduk u koji je položen pokojnik, plašt od vunenih vlakana (najveći komad platna u Europi iz tog razdoblja!), plaznik saonica
– pokojnik je bio muškog spola, star oko 60 godina, 170cm visok, položen bočno, u zgrčenom položaju
– drveni sanduk i posmrtni ostaci pokojnika se nalaze u muzeju Gorica u Livnu
– drvo od kojeg je načinjen sanduk potječe iz približno 1670.god.pr.Kr., vjerojatno brijest.
Koga zanima više ovaj dio zanimljive kupreške povijesti, knjiga Alojza Benca
https://www.scribd.com/document/2001140 ... 1kom-polju
