Zanima me prezime Paradžik iz sela Gorica u općini Grude, detaljnije informacije o rodoslovlju.

Unaprijed zahvaljujem!

E baš me to staro prezime zanima, Mihajlovići odakle su?

Možda i nema logike,ali kao što sam rekla moj dida mi je pričao o tome i on je naslijedio to saznanje od svoga oca da dolaze iz Boke Kotorske sa prezimenom Dedić, pa ne znam odkud bi to izmislili.Moj dida je rođen 1912g.Molim Vas kad budete tražili o prezimenu Zeko zanima me prezime Zeko -Pivać ili samo Pivać.

Ponovo imam par zadataka za strucnjake. Kaurinovic okolica sanskog mosta. Vukojevic prnjavor , Vukovic zenica , Nedic novo selo opcina bos samac.

Sta je sa goluzama iz okoline Stolca, ima onaj jedan s televizije Lazo(Lazar) i nas "proslavljeni" trener. On mi je sumnjiv, a cini mi se da sam negdje citao da su slavili slavu.

Na žalost ne znam jer nemam lašvanske matice. Prezime je novijeg postanka a znači prodavača konja ili čak i konjokradicu. Kako prezime ne postoji u Bosni Srebrenoj 1768., očito je neki od starijih rodova nakon te godina uzeo prezime Džambas.

Paradžici oko 1700. godine žive na tri mjesta u Hercegovini. Jedno je Vitina kod Ljubuškog, drugo je Služanj kod Čitluka, a treće Gorica. Ovi ljubuški Paradžici imaju tradiciju da su došli iz Služnja, tako da nam onda ostaju samo Gorica i Služanj. Na osnovu postojećih dokumenata, nije moguće utvrditi koje od ta dva mjesta im je matica. Gorički Paradžici su 1717. iselili na mletačku teritoriju, u tek osvojenu Imotsku Krajinu. Sele u Vinjane kod Imotskog, gdje su kasnije izumrli. Današnji Paradžici u Gorici su došli kasnije, u XIX stoljeću i vjerojatno s ljubuškog područja.

Prvi spomen Paradžika uopće je 1708. godine. Šimun Paradžik kupuje oltarnik za crkvu u Gorici te godine.

Možda iz Ravnog. Problem je što je prezime nastalo po čestom imenu i što prije 1709. godine nemamo matice, pa se moramo služiti indirektnim podacima. U Ravnom se bilježe Mihajlovići 1673. godine, a u Strmici(zaseok Trebimlje) još 1656. godine. Mihajlovića je bilo i u Dubljanima(najistočniji Hrvati u Popovu), no njima je starije prezime Vukoslavić.

U svakom slučaju, većina popovskih i zažapskih rodova su vrlo stari jer taj kraj je krševit i nije bio privlačan doseljenicima. I Vukorepi su pod jednim ili drugim prezimenom vjerojatno tu živjeli i u pred-tursko doba.

Lazar je relativno često ime kod katolika Trebinjske i Dubrovačke biskupije. Golužama je staro prezime Bronzić, a u stolačku okolicu su došli iz Prapratnice kod Neuma. Tamo se kao Bronzići spominju 1664., a 1743. je u Prapratnici prvi put zabilježeno novo prezime. Kuma na jednom krštenju je "Stana Bronzić rečena Goluža."

Kaurinovići su izgleda došli između 1742. i 1768. Nema ih u tadašnjoj župi Majdan(Sasina) 1742., ali već 1768. imamo 2 domaćinstva u selu Trnova. Kaurin u tom kraju označava Hrvate koji su doselili iz Like i drugih pograničnih dijelova Hrvatske, u poredbi s Madžarima, kako se nazivaju starosjedilački Hrvati. To još više upućuje da su se Kaurinovići doselili odnekud iz Hrvatske oko 1750.

Vukojevići su skoro sigurno od Ljubuškog. Selo Dolina je naseljeno Ljubušacima oko 1900. godine, a Vukojevići(s ograncima) su vjerojatno najveći ljubuški rod.

Za Vuković ne bih znao reći.

Nedići se u Novom Selu pojavljuju 1768., a na popisu 1742. tog prezimena nema nigdje u Bosni Srebrenoj. Ili su doselili s druge strane Save(manje vjerojatno, jer se u kraju oko Županje u XVIII stoljeću na nahodi to prezime) ili su ranije imali neko drugo prezime.

Lijep pozdrav! Mene zanima porijeklo prezimena Kresić. Općenito, prema mojim saznanjima to prezime je bosansko-hercegovačko prezime ustaljeno među Hrvatima. Navodno potječe iz općine Maglaj. Tj. danas selo Komšići iz kojeg su Kresići (koji mene zanimaju i kojima pripadam) ne pripada više općini Maglaj, već općini Žepče. Bio bih zahvalan na što većem broju informacija ako nije problem. Unaprijed zahvaljujem!

Lijep pozdrav. Zanima me iz kojeg mjesta potiče prezime Jurjević. Put ovog prezimena je veoma isprepletan zbog bijega od Turaka za vrijme Osmanskog carstva, znam veliki dio tog puta, ali neznam koje je matično mjesto prezimena. I zanima me odakle je prezime Jurjević došlo u srednju Bosnu ( Kraljevu Sutjesku )

Pavo, evo pa kad stigneš, najljepša hvala. Bilo je i upita na koje je već odgovoreno (pretražnik je čudo), ali mislim da ovih nema.

1. Milanović iz sela Jehovac pokraj Kiseljaka, imaju nadimak (Tuzlaci).
2. Relota i Krišto (nije navedena lokacija, najvjerojatnije misli na Hercegovinu, ne ne Krište iz Busovače)
3. Lasići (Uzarići, Široki Brijeg) (Edit: zapravo, ovo je već odgovoreno prije na temi)
4. Krezić (Mostar, Bijelo Polje)
5. Ako se dobro sjećam, nemaš podatke za Dalmaciju, no za svaki slučaj: Grubić - Lokacija: Pridraga (Zadarska županija)....
6. Kalfić (Kakanj)
7. Ćeškić (Široki Brijeg)
8. Glamuzina (Brotnjo-Čitluk)
9. Čarapović (Derventa-Plehan)
10. Mačkovac (Uskoplje)
11. Pendić (Zavidovići)
12. Tomas (Drinovci-Grude)
13. Komšić (Kiseljak)
14. Barbarić (Čitluk)
15. Baković (Tomislavgrad)
16. Filipović (Tomislavgrad)
17. Turić (Rankovići - Novi Travnik)
18. Anđić (Krčevine - Vareš)
19. Brekalo (Hercegovina)
20. Budimir (Novi Travnik)
21. Primorac (Široki Brijeg)
22. Kožul (Široki Brijeg ili Posušje)
23. Sesar (Kočerin)

Najstariji sačuvani zapis o Grubićima u Pridrazi je iz 1690.
http://webograd.tportal.hr/bbatur8/prid ... anovnistvo

Pridraga je uglavnom naseljena iz Novigrada, nakon protjerivanja Turaka.

Grubiće se nalazi u Petrčanima kod Zadra u najstarijim sačuvanim maticama, od 1614. godine. Prvi Grubić koji se tamo spominje je Vučko Grubić 1618. god., a koji je ubijen 1634., pa se poslije toga petrčki Grubići počinju nazivati Vučkovi i Vučkovići. Popis Petrčana iz 1608. ne spominje nikakve Grubiće.
U Petrčanima se u 17. st. nalazi dosta prezimena koja su se prije turskog osvajanja u Dalmaciji u ciparskom ratu (1570-1573.) nalazila na području novigradskog distrikta, pa je vrlo lako da su Grubići tamo još od predturskog vremena, pošto je i prezime po svom korijenu staro - osnova mu je ili muško ime Grubiša ili žensko Gruba (lipog li imena za ženu ).

Zanima me šta mi možete reći o prezimenu Zelenika u Hercegovini Mostarsko Blato

Gospodine Pavo imam konkretno pitanje o porijeklu i povijesti svoje obitelji, trazeci podatke u zupnoj crkvi Brajkovici opcina Travnik dosao sam do sljedecih podataka :pradjed mi se zvao Ivo Bobas koji se vjencao u istoj crkvi a nema podataka da je tu i krsten cuo sam od svojih starih da su Bobasi doselili iz Livna ili Tomislavgrada.
U njegovom vjencanom listu sam pronasao sljedece da je sin Mate Bobas i Janje Bobas-rod Jurisic,isto tako zelim napomenuti da je moj pradjed Ivo Bobas dodao sebi prezime Tomic koje je u crkvenim knjigama dodato suhom olovkom,te se sad prezivamo Bobas-Tomic.
Zanima me odakle je porijeklo prezimena i odakle je dosao Ivo Bobas. Unaprijed Hvala!

Kresići su izgleda dosta star rod na tom području. Još 1743. godine na popisu katolika Bosne Srebrene imamo u staroj župi Žepče tri domaćinstva Kresića(zapisano kao Cressich) u selu "Priecha." Iz popisa je očito da se Prijeko ne odnosi samo na uski dio grada Žepče s druge strane Bosne kao što se danas taj naziv koristi, već da se radi o svim selima s te strane Bosne pošto ni Orahovica ni Bistrica ni Lovnica nisu posebno upisani.

25 godine kasnije, novi popis nalazi opet tri domaćinstva Kresića(Krezich), ali ovaj put je kao mjesto navedeno Osova. Kako ni ovaj put nije popisana Orahovica odvojeno, a Bistrica i Lovnica jesu, čini se da su sredinom XVIII stoljeća Kresići živjeli u Orahovici. Sve je ovo u biti teško pratiti jer nije uvijek jasno iz dokumenata pisanih latinicom i latinskom ortografijom treba li pojedino prezime čitati kao Kresić, Krešić ili Krezić. U svakom slučaju, meni se čini da bi u žepačkom kraju Kresići i Krezići mogli biti jedan te isti rod. Nemam kasnije podatke, no kako su Komšići naseljenji tek kasnije u XIX stoljeću, rekao bih da su Kresići tamo došli iz Orahovice.

Jurjevići iz Sutiske vjerojatno i nisu došli odnikud. Bar ne u novije vrijeme. Matice krštenih župe Sutiska počinju 1741. godine, i već tad imamo upise krštenja Jurjevića iz varošici. Kako matice od 1641. postoje gotovo neprekinute, Jurjevići iz Sutiske su jedan od rijetkih rodova u BiH koji mogu dokumentarno pratiti svoje porijeklo unazad 350+ godina.

A kako je Sutiska imala katoličko stanovništvo još od pada pod Turke, Jurjevići su tu vjerojatno živjeli i prije tog događaja.

Iz Gornjeg su Graca, a prije 1743. nemamo podataka. Te godine se u Gornjem Gracu na popisu katolika nalazi veliko domaćinstvo Nikole Zelenike(Nicolaus Zelenicha) s 20 članova. U XIX stoljeću su neki Zelenike preselili i u druga sela Blata, kao i u Ramu i bližu okolicu Mostara.

Bobaši jesu s Livna. Tamo se pojavljuju oko 1805. godine, kad se u matičnim knjigama bilježi prvo Ivanica Bobaš kao kuma na vjenčanju, a onda i Jakov Bobaš sin Ivana Bobaša i Ruže r. Buljugić iz Bile. Jakovljevi sinovi kasnije žive u Grborezima. Po svemu mi se čini da su Bobaši imali neko drugo prezime prije ovog, ali ga ne mogu naći u maticama. Jakov je vjenčan 1806., a sinovi mu 1833., 1844. i 1847. To bi značilo da je Jakov mogao biti rođen oko 1775-1785. Nisam uspio naći upis krštenja ni jednom od njegove djece, što je vrlo zanimljivo. Čak ni gledajući ime Jakovljeve žene(Matija Salapić), nisam uspio naći ni jednog krštenika kojem je majka Matija Salapić. Kako moji prijepisi matica nisu potpuni, moguće je da su upravo ta krštenja izostavljena.

Da li imate informacija kada su Zelenike došle u Hercegovinu ako je istina da su došle iz mjesta Zelenika koje se nalazi u Boki Kotorskoj?

Zanima me prezime Turić iz mjesta Rankovići Novi travnik......

znam da je jedan dio porodice Jurjević izbjegao prema velebitu za vrijeme Osmanskog carstva, pa me je to zbunjivalo jer nisam znao da su neki ostali u Kraljevoj Sutjesci.
Hvala

Bobasa u livanjskim maticama vise nema.
Zadnji upis smrti je 1850. godine, a u spisima (stanje dusa) od 1901. godine ih nema.
Ocigledno su svi odselili ili mozda je promjena prezimena u pitanju.

Upiti u vezi livanjske genealogije mogu na : [email protected]

A promaklo mi je da Bobaša ipak ima na popisima. 1768. godine je u Rapovinama upisano domaćinstvo čiji je starješina Bartholomaeus Babasevich. To je gotovo sigurno prezime Bobaš.