Gospodine Pavo puno vam hvala na ovom odgovoru puno ste mi pomogli,samo me jos zanima ako nije problem pod kojim imenom je ta osoba upisana u knjigu umrlih.

Pozdrav!

Zna li itko išta malo podrobnije o Šimunovićima iz Ravnog,Popovo?

Hvala unaprijed!

Imaju tradiciju da su se ranije prezivali Kojić, a kako žive u mahali koja se zove Kojići, vjerojatno je istina. Nemam ravanjske matice, pa ne mogu provjeriti u njima. U svakom slučaju, u maticama susjedne župe Trebimlja u XVIII stoljeću se Šimunovići ne spominju, dok ima dosta Kojića, pa su Šimunovići očito kasnije promijenili prezime. Tako se još 1710. bilježi Đuro Kojić iz Ravnog kao kum na krštenju djeteta iz Cicrine. Boško Kojić iz Ravnog se spominje 1690. kao jedan od vođa katolika iz Popova, a 1695. mu mlečani dodijeljuju neku zemlju u Popovu.

Jos jedanput se zahvaljujem jako su mi bitna ta ime tri sina Jakovljeva,jel moj pradjed je vjencan u sredisnjoj bosni 8.02.1905 u 24 godini zivota,a umro je 24.8.1928 u 51 godini zivota,po godini vjencanja ispalo bi da je roden 1881 a po godini smrti ispadne da je 1877 godiste.
Bilo koje da jest on bi mogao biti sin od te 3 jakovljevih sinova,kao sto sam rekao u prvom pitanju da je Ivo sebi dodao prezime Tomic pa da mozda nisu bili Tomici jer se mi sad prezivamo Bobas-Tomic,jos se jedanput zahvaljujem ..

Hvala vam na odgovoru Pavo!!

Srdačan pozdrav!

Pozdrav! Pavo B. molim vas ako ista znate o prezimenu Turić, iz mjesta Rankovici Novi Travnik. Otac mi je prico da porijeklo vucemo iz Imotskog????

Hvala unaprijed!

Poštovani g. Pavo,
zamolio bih vas da napišete šta znate o prezimenu Barnjak. Moji su iz Bugojna, a znam da ih ima još u Uskoplju, Kiseljaku, Sarajevu, N.Travniku, s tim da ovi iz Travnika imaju dva prezimena Bartulović-Barnjak.

1. Mislim da bi ovi Milanovići trebali biti s Livna, pošto 1768. godine u Bosni Milanovića ima samo u Livnu i u Bos. Krajini. Iz kreševskih matica krajem XVIII stoljeća znamo da je dosta stanovništva kiseljačke okolice došlo s Livna, pa je i zbog tog vjerojatno. Što se tiče nadimka Tuzlaci, vjerojatno se radi o porijeklu s ženske strane.

2. Pretpostavljam da se ovdje ipak radi o Busovači jer je jedina općina gdje se oba ova prezimena pojavljuju u velikom broju. Relote su s Kupresa. Prezime je nastalo od prezimena Lerota, kao posljedica metateze. Na Kupres su došli iz Imotske Krajine krajem XVIII stoljeća. Moguće je da nisu došli izravno iz Imote na Kupres, već preko Duvna. Lerote su velik rod u Dobranjama kod Imotskog, a prvi put se spominju 1725. godine pri diobi zemlje koju su Mlečani izvršili u novoosvojenoj Imotskoj Krajini. Fra Vjeko Vrčić bilježi tradiciju da su došli kao izbjeglice iz Grabove Drage kod Širokog Brijega. Prvi spomen ovog roda je 1623. godine, kada je gvardijan u samostanu u Živogošću kod Makarske bio fra Jure Lerotić. Mislim da su i Krište s Kupresa, gdje su jedan od najstarijih katoličkih rodova. 1755. godine je na jednom krštenju na Kupresu kum Ivan Krišto. I oni su došli na Kupres s Duvna, gdje ih u selu Prisoje bilježi popis katolika 1741. godine.

3. Lasići su se ranije prezivali i Ajduković, ali izgleda da je prezime Lasić starije. 1768. godine, popis katolika u Uzarićima nalazi domaćinstva Ante i Petra Lasića. 1743. godine je ovaj Petar upisan kao Petar Ajduković. Razlog iz kojeg mislim da je Lasić starije prezime je da se 1690. spominju Lasići kod Sinja kao doseljenici iz Mostarskog Blata, a 1635. je jedan od redovnika u imotskom samostanu bio fra Ivan Lasić. Oko 1780., jedan od Lasića je iz Uzarića došao u Jare, a oko 1820. još jedan je prešao u Ljuti Dolac.

4. Za Kreziće nisam siguran. Možda su iz Mamića kod Širokog gdje se spominju 1768. Nisam siguran imaju li veze s livanjskim Krezama.

5. Neven je već odgovorio svojom uobičajenom preciznošću.

6. Kalfići se prvi put spominju u matici krštenih Sutiske 1817. na Zgošći. Imaju tradiciju da su došli iz Vijake, što se čini vjerojatnim jer u Vijaci 1991. imamo nekoliko domaćinstava Kalfića. Po tradiciji koja je zabilježena kod Kalfića u Borovici, staro prezime bi trebalo biti Andarković. To potvrđuju i upisi u maticu krštenih, gdje se borovički Andarkovići spominju još 1718. No, još uvijek imamo problem da se na popisima katolika iz 1743. i 1768. ne spominju ni Kalfići ni Andarkovići. Po gore navedonoj kronologiji, izgledalo bi da su Andarkovići/Kalfići oko 1780. prešli u Vijaku, pa onda oko 1817. na Zgošću.

7. Ćeškići iz Mokrog su nekad u XIX stoljeću promijenili prezime iz starijeg Slišković. Pod prezimenom Slišković se u Mokrom bilježe još 1743., kad je u selu zabilježena velika zadruga Andrije Sliškovića s 25 članova. Sliškovićima je matica Raška Gora kod Mostara, iako nema nepobitnih dokaza za to. Ovo je najviše na osnovu tradicije, jer se već 1743., na prvom popisu katolika Bosne Srebrene, Sliškovići pojavljuju na nekoliko mjesta. 5 domaćinstava je na Raškoj Gori, jedno u Mokrom, dva u Jarama, 2 u Posuškom Gracu, a 4 na Duvanjskom polju. I zbog tradicije, i zbog najveće koncentracije na Raškoj Gori, uzima se da im je vjerojatno to selo matica i da su iz njega prešli u druga sela.

8. Glamuzine su iz Čalića kod Čitluka, gdje ih nalaze popisi katolika 1743. i 1768. godine. Još ranije spomene imamo s druge strane današnje granice. Marko Glamuzina iz Brotnja je otac krštenika u Miluši kod Vrgorca u Dalmaciji 1721. godine, a iz mletačkih dokumenata iz okolice Vrgorca imamo i podatak iz 1694. godine da je starije prezime Glamuzina Maretić.

9. Čarapovići/Čorapovići su jedan od starijih rodova derventskog kraja. Čorapović je stariji oblik i jedini koji se sreće u XVIII stoljeću. 3 domaćinstva su zabilježena u Foči kod Dervente 1743., kao i 1768. godine. Sam broj Čorapovića je u Foči između ta dva popisa narastao s 24 na 63. Nema čvrstih dokaza o porijeklu, ali kako 1743. godine osim u Foči, Čorapovića ima samo u Drinovcima kod Gruda, pa je vjerojatno da su odatle i došli. Derventske matice koje počinju 1761. godine pokazuju da je mnogo stanovništva došlo iz zapadne Hercegovine, pa je vrlo moguće da je to slučaj i s Čorapovićima.

Nastavit ću.

posto sam ja jako lijena guzica, ne znam jel bilo rasprave o prezimenu Brajković, daj me prosvjetlite odakle potjecem ili dajte link ako je prezime vec obrađeno

pozz od ljenivca

Hvala ti šefe i svaka čast kako ti se da. Nažalost objava odgovora je pokrenula lavinu još novih pitanja, pa evo ako želiš, i kad stigneš.

1. Vučić (Kiseljak)
2. Krišto (Uskoplje)
3. Milić (Livno)
4. Begić (Posušje)
5. Tirić (Livno)
6. Župarić (Orašje)
7. Levarda (Novi Travnik)
8. Stanić (Kreševo)
9. Augustinović (Travnik)
10. Milićević (Rama) - mislim da si rekao da je Rama težak slučaj jer je samostan na Šćitu spaljen u 2 s.r.
11. Ivić (Kupres)
12. Mrkonjić (Dubrave - Brčko)
13. Radić (bilo gdje u Hercegovini - Ljubuški ako ima)
14. Crnoja (Jajce)
15. Blažević (Vitez)
16. Sabelja (Novi Travnik)
17. Sinanović (Žepče) - Ovo je zanimljivo jer je riječ o katolicima
18. Bulajić (Žepče)
19. Sesar (Kočerin)
20. Djak ili Đak (Novi Travnik)
21. Gavran (Usora) - Vidim da si odgovorio za Gavrane iz Vareša, a ne znam je li odgovor drukčiji za ove Usorane
22. Ivanko (Rama)
23. Suvalj/Suhalj (Odžak)
24. Kramar (Novi Travnik)
25. Porijeklo prezimena Bošnjak, ali u Bosni (doseljenici odnosno povratnici iz Hercegovine?!)
26. Bradarić (Kakanj)
27. Krajina (Usora)
28. Dujmović (Kakanj)
29. Vrhovac (Busovača i Novi Travnik)

Zadnja osoba upisana u maticu umrlih je Josip Bobaš. Preminuo je 29.5.1850. a imao je 50 godina.

10. Za Mačkovce bi morao pitati za potvrdu jesu li stvarno iz Uskoplja/G. Vakufa jer u toj općini prema popisu 1991. nije živjela ni jedna osoba s tim prezimenom. Postoji selo Mačkovac u kojem su živjeli Pilići i Krajine. Da se ne radi o jednom od tih prezimena?

11. Pendići su pretpostavljam oni iz Diš(t)ice. To selo je u prošlosti bilo dio kotara Vareš i pripadalo je vareškoj župi. Kako se prezime ne pojavljuje 1768. očito je nastalo kasnije. Imam vareške matice do 1880., ali ih nisam još stigao prepisati. Kad to napravim(ili kad se javi kakav volonter ) onda će se sigurno dati vidjeti od kojeg od dišičkih prezimena su se odvojili Pendići.

12. Tomasi u Drinovcima žive već 1743. Te godine su u selu zabilježena domaćinstva Jure, Mate, Mije i Tome Tomasa. Sve skupa ih je bilo 30 duša. Teško je odrediti spominje li se rod ranije jer nije jasno jesu li Tomasovići u Imotskoj krajini koji se spominju 1686. rod s njima.

13. Komšići se prvi put u matičnim knjigama kiseljačkog kraja spominju 1864. godine. Nije jasno odakle su došli jer ovog prezimena u Bosni nema 1768. godine. Jedan od nadimaka koji su imali je Katana, pa je možda to staro prezime roda. To bi onda moglo značiti da su iz Imotskog. Današnji imotski rod se preziva Katanušić, ali su 1725. upisani u zemljišnik pod oblikom Katana. Kako je Imotska Krajina bila izvor mnogih doseljenika u Lepenicu u XIX stoljeću, mogućnost da su Komšići bili Katane se povećava.

14. Barbarića na Brotnju postoje dva roda koja nisu u srodstvu. Jednim je matica Blatnica i 1743. je u selu bilo jedno domaćinstvo Stipana Barbarića s 23 člana. Drugi su u stvari odvojak roda Bulić(i Lesko, pošto su Bulići i Leske jedan rod) iz Gradnića. Bože Bulić je 1743. glava domaćinstva Bulića od 12 članova u Gradnićima. Ovi Barbarići su tek krajem XVIII stoljeća promijenili prezime iz Bulić u Barbarić po majci rodonačelnika koja se zvala Barbara.

15. Bakovići su gotovo pa i jedini hrvatski rod u Mokronogama kod Tomislavgrada. Od 278 Hrvata u tom selu 1991. godine, 256 ih se prezivalo Baković. Matica im je u stvari selo Podgaj, jugozapadno od Tomislavgrada. Tu se bilježe na popisima katolika 1743.(domaćinstva Josipa i Mije Bakovića), ali već 1768. ih u selu nema, dok u Sarajlijama živi domaćinstvo Ante Bakovića. Kako Mokronoge nisu upisane kao zasebno selo na tom popisu, moguće je da su već tad Bakovići živjeli u Mokronogama ali upisani u Sarajlijama. Bakovići se spominju u Sinjskoj Krajini krajem XVII stoljeća. Tu se vjerojatno radi o izbjeglicama s Duvna.

16. Filipovići u Crvenicama kod Tomislavgrada su relativno mlad rod. Prvi put se u maticama spominju 1851. godine, a došli su vjerojatno iz Batina kod Posušja gdje se spominju 1768. godine.

17. Za Turiće iz Rankovića i Bulića nemam informacije. Ovog prezimena nema u Bosni 1743. i 1768.(osim kod Tuzle, no to nije baš vjerojatan pravac migracija), dok ga je bilo u okolici Imotskog. Možda su Turići došli iz Imotskog, a možda su nosili neko drugo prezime. Nemam lašvanske matice pa ne mogu provjeriti, na žalost.

18. Nisam siguran za Anđiće iz Krčevina kod Vareša, no prezime bi moralo biti novije jer ga nisam našao u maticam krizmanih 1837-1875. Vjerojatno ogranak nekog od drugih rodova iz sela.

19. Brekala ima na raznim mjestima u Hercegovini. U okolici Mostara, kod Širokog, u G. Prisici kod Tomislavgrada, itd. Čini se da im je matica selo Ljubotići kod Širokog, no već 1743. žive i u Ljubotićima i na Duvnu, pa su morali dosta rano raseliti. Iz Ljubotića su se iselili Mostarskim Blatom u pravcu samog grada.

20. Budimiri su u Hadžiće kod Novog Travnika došli iz Hercegovina. Matica im je selo Vir između Posušja i Tomislavgrada. Tu se spominju 1743. godine Duje i Ivan Budimir. Još ranije, 1689. godine, spominje se Jure Budimir kao izbjeglica iz Hercegovine u Sinjskoj Krajini. Iz matica znamo da je Jure bio s Duvna.

21. Primorci su u okolicu Širokog Brijega došli oko 1800. godine. U selo Jare su u to vrijeme došli Petar i Stipan Primorac iz Tihaljine. U Tihaljini se bilježe 1743. godine. Po lokalnoj tradiciji, rodonačelnik im je neko siroče iz Primorja. Po istoj tradiciji su naslijedili zemlju na kojoj su živjeli od Raiča iz sela, pa je moguće da se u stvari radi o nekom domazetu koji je iz Dalmacije došao u Raiče.

22. Matica Kožula je Široki Brijeg. 1743. godine su zabilježeni samo u Mamićima i Turčinovićima. Iz ta dva sela su se raširili i po drugim krajevima Hercegovine. Kožul se nahodi kao prezime i u Dalmaciji još u XVI stoljeću, no s obzirom da je Kožul u to vrijeme bilo osobno ime, ne možemo znati imaju li kakve veze Kožuli i Kožulovići zabilježeni oko Šibenika s hercegovačkim Kožulima.

23. Sesari se u Kočerinu pod ovim prezimenom prvi put spominju 1768. godine kad u selu živi velika zadruga Stipana Sesara s 27 članova. 1743. su zapisani pod starijim prezimenom Udovičić. Po tradiciji, Sesari/Udovičići su ogranak starog roda Radman s Brotnja. Njih odavno nema na Brotnju, no 1694. se spominje Jure Radman koji se istakao u borbama kod Gabele na Neretvi.

Sa kupreške visoravni - Džaja-Draganović

http://www.mediafire.com/?3sy62sx3i7ijuhb

Zanima me porijeklo prezimena Ivic u Zupe Taracin do,mnogi kazu i Cemerno koja se nalazi kod Sarajeva.
Imam dvije informacije: prva da su porijklom iz okoline Splita a druga da su iz Livna.
Ako vi imate koju informaciju o ovome unaprijed se zahvaljujem.

Gospodine Pavo, ne znam da li se moj post izgubio negdje u masi, al ne kosta da ponovo pitam. Znate li išta o porijeklu porodice Gotovac iz Srednje Bosne (Busovača - Vitez). Obiteljsko prezime je do početka 20og vijeka bilo Kralj, kada je promjenjeno u Gotovac (tako barem stoji u dostupnim vjenčanim listovima i takvo je sjećanje pradede).
Hvala!

Raspudić - Dobro Selo?

Zna se da su nastali od Pribilovića.

Pavo, jedno "manje konkretno" pitanje.

Znači u ovim tvojim upisima jako često čitamo kako se neka familija prezivala tako i tako, pa je onda nalazimo pod drugim prezimenom kasnije.
Za nas koji ne poznajemo tematiku toliko, zašto je uopće dolazilo do promjene prezimena i koliko je to često bilo ... Jer po tvojim upisima izgleda da je to bila relativno česta pojava ...

Zanima me općenito podrijetlo prezimena Jurišić, sve što znate. HVALA!

Došli su sigurno poslije 1768. jer ih te godine nema na popisu župljana, a više od tog ne bih za sad znao reći. Ivića ima i na livanjskom polju i u Dalmaciji, pa na osnovu toga ne mogu špekulirati. Matice krštenih za Čemerno postoje od sredine XVIII stoljeća, pa bi u njima vjerojatno bilo podataka o porijeklu Ivića.

Ispričavam se, promakla mi je prva poruka. Nemam matice za župu Lašva, pa ne mogu pouzdano reći puno, no ako je starije prezime bilo Kralj, onda vjerojatno treba porijeklo tražiti u zapadnoj Hercegovini i jednom od nekoliko nepovezanih rodova koji se prezivaju Kraljević.

Hmm, to je malo zamršeno. U 15. stoljeću se u donjoj Hercegovini spominje rod Prilibovića(po njima se očito zove selo kod Čapljine), a jedna grana tog roda je nosila i nadimak Raspudić, samo je stvar što od tih spomena Raspudića do prvog spomena u Dobrom Selu(popis 1743.) imamo 300 godina. Postoji i Jakov Raspudić koji je zabilježen kao župnik u Makarskom primorju oko 1700. koji je jamačno bio s Brotnja, ali to smanjuje razmak za samo 50 godina. Jedna od stvari koja ne ide u prilog vezi Vukasa Pribilovića-Raspudića koji se spominje 1428. godine s današnjim Raspudićima je da je Vukas bio kaštelan neke tvrđave kod Trebinja i da mu kćerke imaju "očevinu" u Konavlima. To baš i nije tako blizu Brotnja.

Još uvijek postoji prilično dobra mogućnost da Raspudići jedu potomci tog Vukasa, no rupa od 250 godina je dovoljno velika da se ja ne bih usudio to izričito tvrditi.

Prezime treba gledati kao sekundarno obilježje osobe. Primarno je naravno kršteno ime, pod kojim ga znaju ukućani. Prezime je obilježje pod kojim osobu znaju drugi ljudi. Prezime osobu ne samo razlikuje od drugih osoba istog imena, već obilježava kojem rodu ili plemenu ili kolinu(kako god želimo nazvati jednu širu rodovsku zajednicu) pripada. Prezime osobu identificira, i kao takvo ima primjenjenu ulogu. Prezime gubi smisao ako više nema te primjene.

Konkretno, ono što pokušavam reći je da prezime služi drugim da bi te razlikovali, i u onom trenutku kad prestane služiti toj svrsi, ono i nestaje i biva zamijenjeno nekim drugim. Ako sam ja recimo Šime Jurić iz Gruda, Jurić kao prezime služi svojoj svrsi sve dok sam ja u selu znan svima kao Šime Jurić. Ako sam ja imao oca kojeg su zvali Medvid jer je bio krupan i proždrljiv, i ako mene većina ljudi u selu zna kao Šimu Medvidovog(možda i zbog tog jer u selu ima nekoliko Šimi Jurića), Medvid bi vrlo lako moglo postati novo prezime iz čisto praktičkih razloga.

Eh sad, prezimena se mijenjaju iz nekoliko razloga. Jedan je preseljavanje. Odlaskom u novi kraj, prezime često gubi na svojoj informativnoj snazi. Ako sam ja u selu bio "oni Šime od Jurića," to je zato što u mom selu svi znaju gdje su Jurići(jer vjerojatno svi žive u jednom zaseoku). Pa čak i ako mene osoba ne zna, po prezimenu zna iz kog sam roda i kog dijela sela. Ako ja odem u neko selo u srednjoj Bosni, ja sam tim ljudima stranac. Niti znaju tko su Jurići, ni gdje su Jurići, ni bilo što o mom kolinu. Njima je svjedeno rekao ja da sam Šime Jurić, Šime Medvid ili Šime O'Brien. Njima ni jedno od tog ne znači puno, no oni bi mi sami mogli prišiti neki novi nadimak. Ako su u selu uglavnom stariji rodovi kojim je moj naglasak malo stran, mogao bih brzo postati Šime Erceg. Ili ako imam slabu bradu bih mogao postati Šime Ćoso a moj sin Ante Ćosić.

Drugi razlog je da u nekom trenutku moje kolino postane toliko veliko i mnogobrojno da prezime postane nedovoljno kao identifikacijska odrednica. Ja mislim da sam jednom spominjao da je 1991. u Tolisi kod Orašja živjelo 835 osoba s prezimenom Oršolić. 835 osoba! To je strašan broj. 835 osoba bi bilo jedno solidno selo u mnogim krajevima BiH, a Oršolići su samo jedan od rodova u Tolisi. Naravno, to je zbunjujuće. Zamisli koliko Ivana Oršolića živi u Tolisi. Čak i kad uzmeš očevo ime, mora biti bar nekoliko tih Ivana kojim se otac zvao Ante, i opet je situacija takva da Oršolići imaju nekoliko nadimaka za različite grane roda. Neki su Petrovići, neki Nikići, itd. To nisu službena prezimena, već nadimci koji se u selu rabe kako bi razlikovali razne grane Oršolića. Takvi nadimci često prerastu u trajna prezimena.

Kao primjer ću uzeti Klobuk kod Ljubuškog. 1748. su u selu živjeli ovi rodovi sa slijedećim brojem ukućana:

Boras - 9
Hrstić - 5
Kordušić - 3
Čuljak - 14
Grgić - 5
Nižić - 5
Vukojević - 48

Vidi se odmah da su Vukojevići činili više od pola sela, no danas se u selu nitko ne preziva Vukojević, iako selo ima nekih pedesetak prezimena. Razlog je jednostavan, Vukojevići su se toliko namnožili da su pojedini ogranci uzeli nova prezimena i nitko nije zadržao staro.

Evo dvadeset najvećih rodova u Klobuku 1991. s brojem nositelja prezimena:

Petrović - 375
Čuljak -160
Međugorac -160
Artuković -131
Rašić - 120
Antić - 71
Skoko - 42
Madunović - 40
Antunović - 38
Grgić - 38
Barbarić - 37
Pezić - 33
Bulić - 31
Grbavac -29
Musa -28
Šimunović -25
Boras - 21
Herceg -18
Jurčić -17
Bikić -15

Od ovih rodova su Čuljci i Borasi 1768. bili u selu, a Artukovići su samo ogranak Čuljaka. Antunović, Barbarić, Bulić, Grbavac, Grgić, Herceg, Jurčić, Musa, Rašić i Skoko su doselili u zadnjih 200 godina, a Bikići su ogranak Grbavaca. Svim ostalim obiteljima je starije prezime Vukojević, pa čak i Međugorcima za koje bi po prezimenu rekli da su doseljenici. Unatoč činjenici da se toliko obitelji naselilo u 200 godina u Klobuk, ogranci Vukojevića i danas čine pola stanovništva sela, kao i 1768. godine.

Extra upis, hvala

Oprostite niste mi odgovorili na pitanje u vezi prezimena Jurisic.
Dajte molim Vas bio bih vam zahvalan.

Pozdrav! Evo ja već neko vrijeme istražujem porijeklo moga prezimena, stoga ako bi bilo moguce Pavo B. da mi istražiš malo o prezimenu Lukinac (iz naselja Bapska) i o prezimenu Protić (majčino djevojačko prezime iz Blata na Korčuli). Znam da nijedno nije iz BiH ali ako je moguće da mi pružiš bilo kakvu informaciju o tim prezimenima.

Unaprijed se zahvaljujem za sav trud.