HercegBosna.org

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

Edin Jahic Srbin je napisao/la:

Nije...jer to prezime mozemo sresti pre dolaska Turaka..ali u obliku Djinovic.

Da, ali tu se onda radi o osobnom imenu Gjin, koje je albanska inačica imena Ivan ili Jovan. Đ i Dž su različita slova i različiti glasovi. Džinović i Đinović su različita prezimena, pogotovu ako se radi o bosanskim Srbima čiji govori dobro razlikuju ta dva glasa.

vrilo_pridaka_1686 · **Pridružen/a:** 24 lis 2011, 13:53 **Postovi:** 2140

Pavo B. je napisao/la:

vrilo_pridaka_1686 je napisao/la:

Ono što sam propustio dodati o Lebovićima, postoji i židovska inačica prezimena (Lebowitz).
Te je razumno zaključiti da je starija od slavenske, ali moja je tek pretpostavka da je tako nastalo slavenizirano prezime Lebović. Ili kršćanskim preuzimanjem prezimena, ili pokrštavanjem židova. Ukoliko je stoljećima unatrag bilo židova u okolici Ivanić-Grada, ovo lako može biti slučaj. Možete li mi, ukoliko ste u mogućnosti, nešto reći o ovome?

http://en.wikipedia.org/wiki/Joel_Lebowitz

Židovsko prezime Lebowitz je samo inačica prezimena Leibowitz ili Leibovich ili neke druge varijante ovog istog prezimena. Leib(לייב) je nekad bilo često ime kod aškenaskih Židova i znači lav na srednjovjekovnom njemačkom. U stvari je prijevod hebrejskog imena Aryeh(אריה) koje ima isto značenje. Kao što možeš vidjeti, mnoge osobe su nosile oba imena, što je bio čest običaj među Židovima. http://en.wikipedia.org/wiki/Leib

Upravo mi je stigla knjiga Anta Sekulića, "Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata"
Njegova knjiga također potvrđuje da se Vukovići prvi put spominju u Subotici, 1686 godine. Lebovića na žalost nema na listi prezimena. Hvala vam još jedared, na iscrpnim informacijama!

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

ivecomax je napisao/la:

:winkiss
Zanima me porijeklo prezimena Marinčić iz sela Dobro kod Livna!
Unaprijed hvala !

Marinčići se pojavljuju krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća. Nema ih u župi Livno na biskupskim popisima katolika 1743. i 1768. godine, ali se pojavljuju u maticama župe Gornje Polje počevši od 1803. Pošto su starije matica izgorjele, ne možemo znati točno vrijeme dolaska, ali bi trebalo biti između 1768. i 1800. Svi spomeni u maticama se odnose na sela Bila i Dobro. Matice ne spominju odakle su došli, ali vjerojatno se radi o Mrkodolu na Duvanjskom polju. Tamo živi veći rod Marinčića koji se spominje još 1743.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

Da i ja malo pridonesem ovoj temi:
15.02.1836 Petar Kuprešanin udaje kćer Katarinu, zena mu je Antonija rodjena Marinčić.
Njoj piše da je iz Sinja u Dalmaciji.

Zanimljivo:

19.11.1839 taj isti Petar udaje kćer Matiju, zena mu Antonija ovoga puta se piše da je rodjena Marinović iz Sinja....

nevenb · **Pridružen/a:** 10 ruj 2011, 22:42 **Postovi:** 60

Ma to ti je isto, tada nisu postojali nikakvi osobni dokumenti pa da su ih zajebavali sa krivo napisanim slovom na osobnoj - jedino su postojale crkvene matice, i ovisilo je o župniku kako će nečije ime upisati,mene čudi da nije upisana u obliku Antonija Marinovića ili Antonija Marinovićeva.
Tek s pojavom osobnih dokumenata to se standardiziralo. Na kraju dobiješ prezimena tipa Štura i Stura, Zorić i Žorić, Stulić i Štulić, Čudina i Ćudina, Zubčić i Zupčić u istom mjestu. Ovim zamjenama Š i S, Z i Ž su u Dalmaciji kumovali popovi talijanaši.

LSE · **Pridružen/a:** 26 srp 2011, 16:07 **Postovi:** 69

Zanima me porijeklo prezimena Mihaljevic iz sela Zagoricani kod Livna, znam odprilike, ali zanimame malo u detalju!

dingos · **Pridružen/a:** 13 pro 2011, 19:17 **Postovi:** 1

Postovani, molim vas vise o prezimenu Grubisic

ManInBlack · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 16:26 **Postovi:** 22751

Perkić u Bosni, hvala

osa

prezime anić, naime znam ljude tog prezimena iz okolice ljubije a i iz sela letovanić u dolini rijeke kupe, inače kraj gdje uglavnom žive starosjedioci(kajkavci) i gdje nije bilo doseljavanja...

Vii · **Pridružen/a:** 11 stu 2011, 14:14 **Postovi:** 3462

Prezime Zaninović, s otoka Hvara?

kzd · **Pridružen/a:** 14 pro 2011, 00:41 **Postovi:** 8

Prezime Rozga, sada u Dalmaciji

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

Mario55 je napisao/la:

Džambas - općina Novi Travnik?

Nisam siguran. Prezime je novijeg postanka i na turskom znači preprodavača konja, ali je riječ malo pogrdna pa u biti znači konjokradicu. Moja baka je recimo trgovce za koje je smatrala da su nepošteni zvala džambasima.

Znam da su Džambasi iz Bučića, a ovo pitanje me podsjetilo da naručim knjigu "Moja zemlja, moji ljudi : monografija župa novotravničkog kraja." Trebala bi mi stići poslije Nove Godine, pa ako šta u njoj bude, stavit ću na forum.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

oliver.c je napisao/la:

Prezime Cuturic iz sela Grahovcice Zupa Brajkovici opcina Travnik
hvala unaprijed.

Porijeklom su iz Rastovače kod Posušja, od tamošnjeg roda Čutura. Ti Čuture se u Rastovači pojavljuju na popisu katolika 1743. godine, a na zadnjem popisu stanovništva BiH 1991. su bili drugi najveći rod u selu s 218 članova.

U selu očito žive već 250 godina, a ključ dalje starine roda drži popis katolika 1768. na kojem u Rastovači nema Čutura. Očito su zabilježeni pod nekim drugim prezimenom, koje je vjerojatno i starije prezime roda. Moram malo pažljivije proučiti situaciju da otkrijem koje bi to starije prezime moglo biti.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

Ispričavam se svima koji su u zadnjih 3-4 dana pisali na ovoj temi. Zbog zauzetosti ću morati odgovoriti poslije 21.XII.

Robbie MO

Pavo B. je napisao/la:

Ispričavam se svima koji su u zadnjih 3-4 dana pisali na ovoj temi. Zbog zauzetosti ću morati odgovoriti poslije 21.XII.

Nek čekaju. :zubati

Neće porijeklo nikuda pobjeći. :zubati

Ništa (נ) do kraja sljedećeg tjedna. :laugh

Robbie MO

Pavo B. je napisao/la:

oliver.c je napisao/la:

Prezime Cuturic iz sela Grahovcice Zupa Brajkovici opcina Travnik
hvala unaprijed.

Porijeklom su iz Rastovače kod Posušja, od tamošnjeg roda Čutura. Ti Čuture se u Rastovači pojavljuju na popisu katolika 1743. godine, a na zadnjem popisu stanovništva BiH 1991. su bili drugi najveći rod u selu s 218 članova.

U selu očito žive već 250 godina, a ključ dalje starine roda drži popis katolika 1768. na kojem u Rastovači nema Čutura. Očito su zabilježeni pod nekim drugim prezimenom, koje je vjerojatno i starije prezime roda. Moram malo pažljivije proučiti situaciju da otkrijem koje bi to starije prezime moglo biti.

Na osovu čega to možeš zaključit? Neko se pojavljuje a drugo nestaje, s istim osobnim imenima?

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

Robbie MO je napisao/la:

Na osovu čega to možeš zaključit? Neko se pojavljuje a drugo nestaje, s istim osobnim imenima?

Ne, upravo u tom je problem. Nema ni jednog novog prezimena.

To ovako izgleda.

slika

5 prezimena nestaje, a ni jedno novo se ne pojavljuje. A znamo da Čuture žive u Rastovači i dan-danas. Mogli su privremeno odseliti, ali gdje? Nema ih nigdje u BiH na tom popisu, a provjerio sam i obližnje krajeve Hrvatske. Nema spomena Čutura u Sinjskoj niti Imotskoj Krajini u XVIII stoljeću. Da su otišli dalje, recimo u Slavoniju, ne bi se vratili. Jedino je objašnjenje da su upisani pod drugim prezimenom.

Ovo nije rijetkost. Navest ću primjer Ivića iz Mandina Sela kod Tomislavgrada. 1735. godine biskup Blašković obilazi Duvanjsko polje i 23.VII odsjeda u kući Lovre Ivića iz Mandina Sela. Sutradan ruča u istoj kući, i ode dalje. Očito ovaj Lovro nije bio baš bilo tko, nego jedan od imućnijih seljana kad je biskup spavao baš kod njega. Međutim, popis 8 godina kasnije ne nalazi Iviće u selu. Popis 1768. ih pak nalazi, a i danas ih ima. Kako je moguće da ih 1735. ima, 1743. nema a 1768. opet ima. Pogotovu kad se uzme u obzir da biskup zapisuje da su poslije ručka do Lovre došli "turski odličnici" da se pozdrave s biskupom. Tu se skoro sigurno radi o bezima Kopčićima, i teško da bi itko koje imao njihovu naklonost bio prisiljen igdje bježati. Stvar je jednostavna. 1743. su Ivići zapisani kao Markovići. I Markovići su star rod u selu i očitu su nekad bili jedan rod s Ivićima.

Prezimena se ne mijenjaju tako brzo kako se nekad čini. Rodovi ne odluče jedan dan imati novo prezime i potpuno odbace staro. Ćavari su jedan od najflagrantnijih primjera. Staro prezime im je Vidošević, ali ih popisi 1743. i 1768. uredno bilježe kao Ćavare. Čak i 1694. se bilježe kao Ćavari u okolici Imotskog. S druge strane, po maticama se povlači obilik "Ćavar starinom Vidošević" sve do početka XX stoljeća(!). 200 godina je trebalo da staro prezime potpuno istisne novo.

Tako mi najlogičnije izgleda i da su Čuture 1743. upisani pod novim prezimenom, a 1768. pod starijim jer su se još kolebali oko toga.

Aguirre · **Pridružen/a:** 30 ožu 2010, 04:59 **Postovi:** 139

Kad Pavo stigne nek pogleda prezime Ružić, župa Kakanj, selo Ružići.

Načelno pitanje: dali su izravno vezani za Ružiće iz istoimenog sela kraj Gruda.

Hvala.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1071

Uhvatih malo vremena pred kraj vikenda, pa da na brzinu napišem bar jedan odgovor.

Ružići, kao što je spomenuto, žive u istoimenom zaseoku sela Zgošća, koji je po njima dobio ime.

http://img24.imageshack.us/img24/1863/90794492.png

Prof. Milenko Filipović, koji je prije 90 godina obišao taj kraj, bilježi da su u to vrijeme Ružići imali nadimak Kiridžije i da su se smatrali jednim rodom s Krešićima i Vidićima u susjednom selu Bukovlje. Filipović bilježi i da su se svi ranije prezivali Šutalo, i da su došli iz Hercegovine.

Ova tradicija je bez sumnje točna, pošto u istočnoj Hercegovini živi veći rod Šutala. Vrijeme doseljavanja bi moralo pasti pred kraj XVIII stoljeća, jer se ni kao Šutale ni kao Ružići ne pojavljuju na popisu katolika župe Sutiska 1768. godine.

Šutala je 1991. bilo dosta na području općina Neum i Čapljina, ali najviše u Svitavi kod Čapljine. Upravo u tom selu je i matica ovog roda, u zaseoku koji se zove Dašnica. Radi se o kraju koji se nalazi na jugoistočnom rubu Hutova Blata, zračnom linijom otprilike jednako udaljenom od Čapljine, Stoca i Neuma.

http://img38.imageshack.us/img38/521/40585594a.png
http://img835.imageshack.us/img835/2981/34921780.png

Šutale su jako star rod u tom kraju. Prvi spomen Šutala nalazimo u matičnim knjigama župe Grad u Dubrovniku 1651. godine, kada župni krsti Katu, kći Ivana Damjanova iz Golubinca i njegove žene Ane Šutalo. Kako je mladoženja iz Popova, skoro sigurno je da je i mlada iz bliže okolice Golubinca, tj. župe Hrasno koja je matica Šutala. Nedugo nakon toga, 1715. godine, imamo prvi spomen Šutala u Dašnici. Te godine se kao svjedok na vjenčanju Mije Krešića iz Dašnice spominje Andrija Šutalo.

Nikola Mandić navodi da se Šutale starinom prezivali Jurković, ali to je vrlo sumnjivo. On ovu teoriju zasniva na činjenici da Jurkovići koji žive u Svitavii i nekim drugim selima u bližoj okolici imaju tradiciju da su oni i Šutale jedan rod. Mandić navodi i spomen nekog Radosava Jurkovića iz Žabice kod Ljubinja 1492. kao dokaz.

Problem je što je jedan slučajan spomen nekog prezimena(a u ovom slučaju je jako sumjivo da je to pravo prezime a ne samo očevo ime, pogotovu jer se 1440. u Žabici spominje neki Jurko) teško dovesti u vezu s današnjim prezimenom Jurković. Ono se ne spominje u maticama krštenih XVIII stoljeća, niti u popisu duša župe Hrasno 1792. Po svemu sudeći, Jurkovići su u XIX stoljeću nastali od Šutala, a ne obratno. Stoga ostaje da je najstariji spomen Šutala 1651. godine, a ako su i imali neko ranije prezime, ono nije poznato.

Korištena literatura

Filipović, Milenko. "Visočka Nahija." Naselja i poreklo stanovništva. 25. (1928): 619-622.
Mandić, Dominik. Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae - in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. Chicago: Institutum Chroatorum Historicum, 1962.
Mandić, Nikola. "Šutale." Crkva na Kamenu [Mostar] 01 Mar 1992, 13.
Sivrić, Marijan. Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada republike 1808. godine. Dubrovnik: Biskupski ordinarijat Mostar, 2003.

vrilo_pridaka_1686 · **Pridružen/a:** 24 lis 2011, 13:53 **Postovi:** 2140

Poštivani gospodine Pavao,

Nedavno sam vas upitao za podrijetlo prezimena Vuković, od jučer nailazim na suprotstavljene iskaze u dva naučna rada, Matije Evetovića i Ante Sekulića. Naime, u svojoj knjizi Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata, Sekulićevi izvori tvrde da se Vukovići po prvi puta pominju u Subotici, 1686, te Somboru 1699.
Izvori Matije Evetovića govore drukčije, i za podrijetlo Vukovića kaže:
"Čevapović donosi imenik plemićkih familija, koje su u to vrijeme t.j. od 1463. do 1600. god. izbjegle iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Ja ću navesti samo nekoje poznatije, koje su došle u ove krajeve: " ... "Vuković (alias Harvatnić) iz Gabebonca sa Livanjskog polja"

Očito je da se ova dva naučna rada ne slažu oko bitnih činjenica, Sekulić ih stavlja u 1686, dok su za Evetovića došli znatno prije, međutim on također napominje da se radi o plemićkoj obitelji. Dok Sekulić to ne navodi. Nije mi najjasnije ni kako je došlo do promejene prezimena, najbliže što sam u knjizi Sekulića našao Harvatnićima su Horvatići, koje također stavlja u 1686 (Baja).

Također sam naišao na prve kontradiktonosti oko vlastikog prezimena, Kujundžić. Sekulić ih navodi ovim redosledom: 1686 (Subotica), 1714 (Baja), 1715 (Kaćmar), 1719 (Sombor).

Dok Matija Evetović Kujundžiće pominje prije ovih datuma:
"God. 1678. dobiva plemstvo od kralja Leopolda Ana Mamužić, supruga Ilije Raca iz Jankovca i njen brat Matija Mamužić." ... "U to vrijeme, ali još prije velike seobe, spominju 130 bunjevačkih familija koje su živjele u ovim krajevima. Od ovih su poznatije ove osobe: ... Stipan Kujundžić"

Dakle, Evetović navodi i Kujundžića u periodu prije šeste seobe, točnije 1678, kao jednog od viđenijih stanovnika Subotice. Također navodi i plemića, gradskog pisara, Josipa Kujundžića, iz Baje, koji je dobio plemićku titulu 1835.
Dugo se smatralo iz nekog razloga da su naši iz Baje, međutim djed mi je rođen u selu Čikerija (današnja Mađarska), 1913. Najvjerojatnije i pradjed, za koga znam da je umro od tuberkuloze koju je dobio u I sv. ratu i sahranjen je u Subotici. Jer je cijela djedova obitelj došla u Suboticu nakon poraza ugarske države, 1918. Dok su braća mog pradjeda ostali u Mađarskoj, o kojima znam vrlo malo iz neprovjerenih izvora. Za moju se familiju veli da su "najmlađi" Kujundžići u Subotici. Jer su očito živjeli sjevernije generacijama. Raspolažete li podacima koji mi mogu reći nešto novo u vezi ovih nedoumica?

Unaprijed hvala!

Naučni rad Matije Evetovića:http://govori.tripod.com/evetovic_bunjevci_sokci.htm

hrvoje35 · **Pridružen/a:** 31 kol 2011, 12:41 **Postovi:** 164

@vrilo_predaka,

Čisto informacije radi; u Bihaću imaš rod Vukovića a u Ključu imaš rod Kujundžića.
Oba roda su Bošnjaci (muslimani).

vrilo_pridaka_1686 · **Pridružen/a:** 24 lis 2011, 13:53 **Postovi:** 2140

hrvoje35 je napisao/la:

@vrilo_predaka,

Čisto informacije radi; u Bihaću imaš rod Vukovića a u Ključu imaš rod Kujundžića.
Oba roda su Bošnjaci (muslimani).

Hvala na informaciji, znam za Kujundžiće drukčije vjere. Ne treba zaboraviti kako su Bošnjaci nastali... Ima i Srba Kujundžića, ali katolici su u velikoj većini. Tako je i na ovim prostorima. Kujundžići Hrvati u matičnoj državi, najbrojniji su u okolici Imotskog, također u Ivanbegovini, a postoji i selo Kujundžići. Ovo se područje smatra i mjestom gdje je prezime nastalo.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

A livanjsko polje puno Kujundžija....

oliver.c · **Pridružen/a:** 10 pro 2011, 21:40 **Postovi:** 2

Prezime Masunic (s ima kvakice i c ima kvakice ) selo Grahovcici Zupa Brajkovici opcina Travnik
zelim svima sretan Bozic

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 17:54 **Postovi:** 13159

Citat:

PREZIMENA Ćuk, Zec, Zvijer, Zlikovac, Likokur, Golub, Golo, Grebo, Oroz, Bitanga, Pelikan, Pištalo, Palikuća, Popara, Rikalo, Šutalo, Tupanjac, Trutina, Toljaga, Divljan, Derikučka, Vreća, Motika, Mutilović, Čutura, Prdavac, Palikuća, Krtolica, Kukolj, Kokot, Koljibaba, Koljivrat... samo su neka u dugačkom nizu neobičnih porodičnih obeležja nastalih u Bosni tokom austrougarske vlasti na razmeđi 19. i 20. veka.

U Hercegovini ih je najviše. Nekoliko stotina po svemu neobičnih prezimena stalna su inspiracija šaljivdžijama. I kada su davana činjeno je to na šaljiv, posprdan način. Čitave familije nose i dan-danas pečat prkosa vlastima Austrougarske , koja je na anektirane prostore htela da uvede svoj, „evropejski“ duh.

Legendarni satiričar iz Nevesinja Milorad Čokorilo među prvima je ukazao sugrađanima da imaju toliko smešna i šaljiva prezimena da se o njima može napisati knjiga. A zaista ih je mnogo, poput Budalica, Bubalo, Burilo, Bjeloglav i Brašnoglav, Bedevija, Čečerina, Guzina, Grizlo... Raspoređujući dužnosti, Čokorilo je zasmejavao sugrađane čijim prezimenima je posvetio čitavo poglavlje svoje knjige „Može i ovako“.

Samo u najjužnijoj regiji RS bi se tako moglo desiti da načelnik opštine bude Lažetić, a zamenici Mutilović i Dangubić, da policijom komanduje Batinić, a javni red kontroliše Remetić, dok narod prilaže žalbe i molbe kod Slijepčevića, da poslove blagajnika obavlja Manjak, a za odbranu i zaštitu bude zadužen Kukavica...

Pomenuti humorista je predlagao da za direktora pilane u njegovom kraju treba postaviti Bukvića, a za šumara Drvendžiju. Po njemu, upravom puteva bi trebao da diriguje Okuka, a mesto prvog čoveka lokalnog vodovoda zaslužuje Suša. I zdravstvo je pokriveno. Glavni hirurg je Parović, a asistira mu Buconjić. Specijalisti za uvo, grlo i nos su Nosović, Šmrkić, Gluvović i Bjelogrlić, internista je Grčić, a očni lekari Škiljević i Ćorić. Ortoped je Kostić, a glavni ginekolozi Kuljić i Babić.

Kako se u Nevesinju uvek dobro jelo, smatrao je da ne bi bilo loše da se otvori i narodna kuhinja u kojoj bi radili Krtolica, Salatić, Koprivica, Skorup, Supić, Biberović i Kašiković. Za meteorologe je predlagao Prorokovića i Gatala, koji bi blagovremeno obaveštavali građane preko radija na čijem čelu bi trebalo da bude Tepavčević, sa spikerima Tepurićem i Vikalom. Za međunacionalne odnose sa Bošnjacima bio bi zadužen Pašajlić, a sa Hrvatima Papić. „Zalagao“ se za samo jednu partiju, čiji bi lider bio Šarenac.

Kažu da hercegovačka prezimena prave velike probleme matičarima prilikom venčanja. Priča se da je pop venčavajući dvoje negde u Hercegovini upitao:

- Mirko Raguz uzeo Miru Zaguz. Ima li tu kakvih smetnji?

- Nema.

- E, pa kad nema, onda venčavaju se rab Božji... i raba Božja... Sretno vam bilo.

Po Hercegovini ima i prezimena čiji je koren izveden od imena kakve životinje. Vučjih je najviše (Vuković, Vukić, Vukajlović, Vukoje, Vukanović..). Ima i zečjih (Zečević, Zečić, Zekić, Zeković), ali i srnećih i medveđih. U brdima kod Trebinja postoji selo Miš i u njemu prezime Miš.

- Bili smo najvišnje stočari, pa su brojna stočarska prezimena, najviše je govedarskih i kozjih: Govedarica, Rogač, Kravić, Junac, Kravljača, Volić, Teletina, Kozjak, Kozić, Jaredić... Bog me ubio ako se kod nas neko ne bi prezivo i Simentalac da se za tu vrstu govečeta pre znalo. Nije se, srećom, znalo ni za merino ovcu, pa se niko ne preziva ni Merinac. Ali, zato ima prezime Pramenko - veli Šćepan Aleksić, publicista iz Bileće.

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online