G-dine Pavo,hvala vam velika..Tako nekako je išla i usmena predaja...Ašto se tiće imena Pavo ono je u mojoj obitelji nekih 150 godina koliko ja imam trag(otac Pavo-sin Marko-Pavo-Marko).Još jednom svaka vam čast..i jedva ćekam popis.

Trebalo mi je malo vremena da nabavim relevantnu literaturu pošto ne znam puno o Dalmaciji, a pogotovu otocima. Ovo je iz članka Nevenke Bezić-Božanić "Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine"

Popis je sastavljen radi distribucije soli stanovništvu, i s obzirom na tadašnju važnost soli, nema sumnje da je vrlo precizan.

U selu Grablje, zabilježen je Bartul Zaninović - 6 duša u kući
U selu Zastažišće, zabilježeni su ovi Zaninovići:

Ivan pok. Marina - 7
Kata pok. Šimuna - 4
Luka pok. Marina - 1
Mate pok. Luke - 4
Mate pok. Marina - 9
Šime pok. Marina - 6

U Starigradu Nikola Zaninović - 2

Ukupno znači 8 domaćinstava Zaninovića i 39 duša. Matica im je očito Zastažišće kod Jelse. Dalje porijeklo ne znam, ali očito na Hvaru žive već više od 350 godina, i to pod istim prezimenom.

I u današnje vrijeme žive u svim tim mjestima. 1948. je ovakva situacija bila:

Velo Grablje - 65 Zaninovića
Zastražišće - 29
Starigrad - 28
Jelsa - 4
Hvar - 2

Ovaj Bartul iznad je očito bio vrlo potentan kad su na kraju ovi u Grabljama ispali najbrojniji.

Interesira me jer neki izvori govore o njima kao grčkim potomcima. Grčki je izvorno "Zaninos", dok su se kasnije asimilirali pod hrvatski da bi danas bili "Zaninović". Da li imate gosp. Pavo nekih podataka o tome?!
Hvala.

PAVO.B
Vec sam te pitao za prezime Matičić ako mi mozes sta rec ali nisi mozda vidio ili neznas pa ako znas mi sta reci bas me zanima iz Hrvatske sam iz istoćne Slavonije točnije Otok,sumnjam da znas reci sta o tome prezimenu iz Otoka,a ako znas tobime jos vise znaimalo nego da mi kazes nesto o tome prezimenu koje je u Bosni...

Izvini, morao sam malo pregledati literaturu.

Ne znam puno o tom kraju, ali znam da postoji knjiga koja se tim bavi. http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cg ... 1940616236

Kako imam druga djela g. Pavičića, znam da je on vrhunski stručnjak i da je knjiga bez sumnje visoke kvalitete. Na žalost, ni jedna knjižnica u čitavoj sjevernoj Americi i EU je nema, pa nisam mogao nabaviti. Imaju je neke institucije u Hrvatskoj, ali ne znam gdje živiš i kako ti je lako doći do njih.

Pavičić sigurno spominje Matičiće, jer ih u prolazu spominje Mirko Marković u knjizi Slavonija: Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, i pritom u fusnotama citira Pavičića.

Ispravka: Imaš nevjerojatnu sreću. Ispostavlja se da moj univerzitet ima ovaj rad pod drugim imenom. Sutra ću popodne ga pokupiti.

Ma nema problema prezime je stvarno zafrknito,nema nikakvih zapisa ili poznati osoba znam da su moji bili graničari pa i austrijski oficiri ali svejedno se nigdje ne spominjemo baš..Malo sam istraživao prezime je činise nastalo na dva mjesta Duga resa i Otok..Za te dvije knjige znam ali teško ih je nabaviti tražio sam ali nisam uspio.Nisi ništa našao svejedno hvala ako nađeš molim te napiši jer žarko me zanima kad neznam bas skoro ništa...

Gospodine Pavo, imate privatnu poruku.

O tome ne bih znao više. To bi zahtijevalo poznavanje grčkih prezimena, o kojim ne znam skoro ništa.

U biti je moguće jer su Mlečani držali neke grčke otoke i bilo je doseljavanja. Pravoslavne matice u Šibeniku pokazuju da je u grad dolazilo Grka s Krfa. Na Hvaru je bilo nešto Grka u mletačkoj službi, stoga pravoslavna crkva Sv. Venerande.

A ima i grčkih otoka gdje je stanovništvo i dan-danas katoličko.

To ću morati malo podrobnije istražiti jer zasad dostupni izvori ne govore ništa o pojavi Pranjića.

Evo. :)

Tvoji Matičići su na sedmoj stranici.

Pavo.B stvarno ti velika hvala od srca. Sve je to istina i od ovih 76 sela jos uvijek su zapamcena imena tih po tome sta kod nas u Otoku neka zemljišta ili djelovi šuma zovu se isto tako( moja ulica je Vladimir nazor ali starosjedioce jos uvijek sebi kažu Vitkovćani, a ima jos i gradinci samo njima je ostalo dase ulic abas zove tako).Malo je netočno za Katičiće piše da su razamrli ali danas ih ima jos uvijek, ali zato sigurno pola ovih ostalih više stvarno nema. Nezz doseljenike iz Like dalmacije i ostalih regija to se oni poceli naseljavat tu poslije drugog svijetskog rata hah ima ih stvarno puno ali tako mora biti..
Sad sam malo pohvatao konce ako si procitao tamo pise da je otok preselio se na drugo mjesto a da se na starom mjestu predajom zove Staro selo toga ima i danas i tocno je iza moga stana(ili salaš kuća na njivama sa voćnjacima i šljivicima tamo se živilo ali zimi u selu svi su imali stan) i zahvaća ga malo a ja znam da moji tamo imaju stan odavnina.A procito sam da tamo gdje imas stan to obićno nekad tu bilo selo pa kad je u otoku bilo to preseljenje oni su otisli eto u taj novi otok koji nije daleko ali da bi onda ostalo zemljište od starog sela i tamo bi napravili stan.To znaci da su moji stanovnici starog Otoka. Neznam jesi cuo za onu teoriju da su šokci da ne nabrjam sad ima ih jako jako puno(kao ona da su iz Bosne ili like, dalmacije) ovo je mozda dokaz da te teorije ipak za neka sela nisu točna.

Poimenični popis katoličkih glava domaćinstava Bosne Srebrene 1743. godine

Konačno sam završio. Htio sam završiti za vikend kad ljudi imaju malo više vremena za čitati. Prije nego se ovo objavi na HercegBosna portalu, treba još doraditi neke stvari, napisati bar neki tumač, i doraditi kartu.

Čakara prepisuje popis 1768., ali ne znam dokle je došao. Nisam mu htio dosađivati ispitivanjem, ali vjerujem da će se on javiti ovdje na temi.

Pitanja i komentari su više no dobrodošli. I naravno, uživajte.

Nije upitno da je u Slavoniji ostalo starosjedilačkog stanovništva nakon 1687., ali je ono po svemo sudeći bilo u manjini prema novim doseljenicima iz Bosne. To objašnjava zašto je ime Šokci prešlo i na njih, ako i činjenicu da je došlo do izjednačenja naglaska. Ovo nije jedinstven fenomen. Kad su Bunjevci došli u područje pod Velebitom, zatekli su nešto starijeg stanovništva, ali su kasnije tu došli i neki otočani. Iako oni nisu Bunjevci u pravom smislu, oni se stapaju s njima. Na ovoj temi je već bilo govora o Šegotama kao takvom primjeru. Nekih od tih rodova kasnije sudjeluju u daljnjim seobama Bunjevaca, i nose bunjevačko ime sa sobom, makar teoretski nisu Bunjevci.

A ako već nemaš ovo o Otoku, skini. http://www.megaupload.com/?d=CYIOGF1H

Skidam kapu gospon Pavao

Vaš doprinos na ovom forumu je blago rečeno ogroman

Pavo samo ovim putem da te kratko pozdravim i čestitam na završetku zbilja izuzetnog i opsežnog rada, naspavaj se i odmori (u Kanadi je vjerujem skoro polarna noć ) pa ćemo onda na virtualnom radnom ručku vidjet kako želiš da kolumna/članak izgleda.

S obzirom da će biti u kategoriji "Preuzimanje" biti će mjesecima na naslovnici! I svakako dio trajnog sadržaja portala, tako da ne trebaš brinut za publiku i za trenutak lansiranja.

E pa u vašu čast dižem jednu čašu gospon Pavao

Pavo legendo svaka čast...

Poštovani gospodine Pavo B.,

od srca Vam hvala na veličanstvenom poslu. Pravi je užitak moći pretraživati popis 1743. po toliko mnogo funkcija (ime, prezime, naselje, župa, broj ukućana itd.).

Moj najdublji naklon!

P.S. Ukoliko nije tajna, kakav će biti sadržaj karte? Samo lokacije župa i naselja ili i njihova veličina?

Jospi Lovretić u toj knjigi piše pola književni pola otočki..

Knjiga je iz 1898. To je čini još vrijednijom, jer je to otočki govor prije masovnog obrazovanja i televizije.

Hvala Vam Pavo B.

Pa mislim da bi trebalo neko kazalo naselja ili nešto slično. Popis je namjerno ostavljen u latinskom originalu, pa će možda zbuniti ljude. Čak i ovdje na forumu, tko čuje župa Velika, Veljaci i Dobrljin i odmah zna da je to Derventa, Ljubuški i Volar?

Dakle, možda napravim jednu veću kartu na kojoj su sve župe i sva naselja.

privodim kraju, ja racunam da ce u ponedilljak navece bit ovde :) pa sad sta Bog da i sreca junacka

nije ovo problema prepisat, problem je ostat normalan nakon toga svega...ti si meni reko za 3 dana, ja prepisujem 3 miseca i nikako se primac kraju

koja avantura, "obiso" sam cijelu BiH besplatno

Haha, ja sam za tri dana prepisao, ali mislio sam de će mi oči iscuriti.

A sad ćeš tek vidjeti kakve će ovo poslijedice ostaviti na tvoj život. Bit će ono sjediš u birtiji s društvom, dolaze neke fine trebe i predstavljaju se, a ti umjesto da ih i očima skidaš razmišljaš u kojoj ono župi si vidio njihova prezimena.

Osobno jako cijenim to što je popis ostavljen u latinskom originalu (hvala na toj odluci), ali pretpostavljam da većina ljudi nije vješta latinskom, pa ne zna od prve da npr. osobno ime Deodatus znači Bogdan.
Ili Chrysanthus, po sv. Krizantu Rimskom - latinizirano grčko svetačko ime koje doslovno na grčkom znači χρυσος=zlatni i ανθος=cvijet, a (pogrešnom) pučkom etimologijom se te ljude zvalo Križan.

Da, pojašnjenje u obliku kazala bi bilo jako korisno i možda na karti u zagradi fonetizirati imena naselja i župa sadašnjim pravopisom npr. Zarquegnak u Crkvenjak (župa Kreševo).

Ako je moguće, bilo bi sjajno da naselja budu označena krugovima veličine razmjerne broju duša.

@Pavo B. i cakara: Puno vam hvala na trudu, obojici.