Imena naselja treba ne samo fonetizirati, nego i potpuno prevesti. Malo ljudi zna da se recimo Golinjevo kod Livna zvalo Vučići. Ili gdje je Ninkovo Selo kod Dervente.

A meni osobno najzanimljivije ime na popisu je ono koje nosi Gaudentius Repov iz Ćosanlija u župi Livno. Ja sam siguran da je on u stvari bio Radovan Repov.

Pošto vidim da postoji dosta zanimanja za ove popise, stavit ću još jedan. Ovo je popis duša u dijelu župe Splitske nadbiskupije 1725. godine. Mnogi rodovi zapadne Bosne i Hercegovine su ili došli iz Dalmacije ili u nekom trenutku bježali iz Dalmacije.

Župe pokrivaju ovo područje: http://img256.imageshack.us/img256/996/39925080.png

Pavo, imas li nesto slicno za Dicmog u ovu vrijeme? Danasji Livanjski Perici su otuda ali prije toga su dosli iz Cetinska Dolina iznad Omisa.

Dobro bi bilo da bi stavio nesto slicno za Sinjsku Krajinu :) Znam da puno pitam haha.

(sorry for the grammar)

postovani, jel mi moze netko reci nesto o porijeklu prezimena knez?

hvala

Poštovani gospodine Pavo B.,

možete li nešto napisati o prezimenu Bratić iz Omanjske.

Hvala.

Imam rodbine među njima.

Nažalost, iako sam ja iz tešanjskog kraja, ne znam puno o rodovima te općine.

No, Bratići su zanimljivi jer ovog prezimena ima dosta u BiH, ali oni su jedini katolici. Nema ih na popisima katolika iz 18. stoljeća, pa se može pretpostaviti da su došli kasnije. S obzirom da se na to područje početkom XIX stoljeća naselio velik broj rodova iz Hercegovine i Dalmatinske Zagore, za pretpostaviti je da su i oni došli iz tih krajeva. S obzirom da u Muću kod Sinja živi veći rod Bratića, vjerojatno se radi baš o tom mjestu.

Prije nekog vremena sam čitao na stranicama župe Sivša da je u planu digitalizacija matičnih knjiga te župe od njenog odvanjana od župe Komušina(mislim da je to bilo 1784.) Kažu da će posao koštati 70.000KM i da skupljaju novac za to. Meni taj iznos izgleda strašno velik.

Matice župe Brotnjo od 1775-1890 sadrže sve skupa nekih 40.000 upisa. Župa Brotnjo je 1813. imala oko 4800 katolika, a Sivša oko 1800. Znam da je Sivša brže rasla, ali opet mi nije moguće da čitave sivačke matice do 1900. imaju više od 10.000-15.000 upisa, s obzirom da je 1885. oko 3000 katolika na tom području. A upisi u to vrijeme nisu svaki pisani na poseban list, već u knjigu. Tako da ispada da čak i ako je ovih 70.000 maraka za matice do današnjeg dana, da je cijena više od marke po upisu. Kakva je to tehnologija da je tako skupa? Ili je ono što je vjerojatnije, da je nečiji nećak dobio taj posao i da je to uticalo na cijenu.

Puno Vam hvala na brzom i kvalitetnom pojašnjenju.

Mali prilog o dalmatinskim Bratićima na koje ste uputili nas zainteresirane čitatelje (kolega MRSHO i ja):
http://www.ogorje.net/prezime/bratic/22.html




Nadajmo se da će digitalizacija matičnih knjiga župe Sivša što prije biti obavljena, a da će novac pasti s neba.

Ej, pusti snovi.

I da novac padne s neba, matice ne bi bile objavljene za javnost. U ovakvim situacijama se na Balkanu uvijek nađe razlog zašto to ne bi bilo dostupno prosječnom čovjeku. Bar ne lako. Sjetio bi se netko da se matice iz 18. stoljeća nekako mogu zloupotrijebiti, valjda.

To je kao prije nekih 6-7 godina, kad su neki biciklistički entuzijasti iz Hrvatske digitalizirali topografske karte Hrvatske 1:25.000 i stavili na net. Webmasteru došla policija i zaplijenila kompjutere. Racija, čovječe. Zašto? Kažu te karte su vojna tajna. JNA karte iz 1975. vojna tajna? Zar će netko skupiti vojsku i početi invaziju Hrvatske na osnovu tih karti? Pa Google Earth ima detaljen satelitske snimke čitave hrvatske, pa i vojnih objekta. Ali, nema veze. Milicija trenira strogoću.

Tako je i s ovim stvarima. Ja sam bio osobno na dosta mjesta i u Hrvatskoj, i u Bosni, i u Srbiji, a pisao sam emaile na još više. Tražio podatke vezane za demografiju. Uvijek isti odgovori. Ne može to. Zašto? To su povjerljivi podaci. Ili još gore, nisu, ali ne damo. Nismo mi sve to skenirali i prepisivali da sad tebi samo tako damo. Pa zašto ste onda skenirali i prepisivali?

Pa čak i kad se sva ova malograđanština prebrodi, imamo problem diletantizma i lošeg pristupa ideji.

Hrvatski državni arhiv je prije nekog vremena počeo stavljati digitalne kopije matičnih knjiga koje posjeduju. http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Page ... rowse.aspx

Fantastična stvar, samo pogledajte kako to izgleda. Ovo su najveće rezolucije koje su stavili:

http://arhinet.arhiv.hr/Slike_Sudag/idc ... 384644.jpg
http://arhinet.arhiv.hr/Slike_Sudag/idc ... 384427.jpg

Ova vukovarska pravoslavna matica je još dobra, jer je osnovni obrazac štampan(koliko li je to moralo koštati 1779.?!), ali ona iznad katoličke župe Andrijaševci je potpuno nečitljiva. Kakva je korist ikome od toga? Ne samo da se iz nje ne može ništa dobiti, nego ti još ćorluče tako što su stavili maticu da je možeš vidjeti, ali je ne možeš čitati. Tako blizu, a tako daleko.

No, da prestanem malo s negativizmom. Neorićki Bratići su se čini se ranije prezivali Veić. U maticama krštenih u Sinju je početkom XVIII stoljeća nekoliko puta upisano dvostruko prezime u obliku "Bratić alias Veić."

Ako može informacija o Rajićima iz Konjica, zahvaljujem unaprijed.

Ja nisam ni pokušavao kontaktirati rkt. župne urede bez preporuke. Čestitam na hrabrosti i poduzetnosti!

Sjećam se afere s topografskim kartama. Žalosno.

Nevjerojatno koji diletantizam je ovo s Andrijaševcima. Kriminal. Neupotrebljivo.

Da, digitalizacija na Zapadu znači da bi povećanje i ove vukovarske matice bilo takvo da bi se i samo jedno slovo u riječi moglo dobiti preko cijelog ekrana.

Što se tiče Veića, oni se u Dalmaciji prvi put spominju 1686., a neke od njih opjevao je i fra Andrija Kačić-Miošić u knjizi "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", u pjesmama „Pisma od Jurasa Vejića, silnoga junaka, rodom iz Zagvozda“ i „Pisma od vitezova države Imotske“. http://www.ogorje.net/prezime/veic/167.html

Srdačan pozdrav!

Morat ću tražiti malo više informacije. Rajići/Raići/Raiči su uz Zovke najveći i najrasprostranjeniji katolički rod općine Konjic. Svi su doseljenici iz Hercegovine unutar zadnjih ~200 godina, ali su došli iz raznih krajeva Hercegovine i različitog su porijekla. Zato bi pomoglo možda ime sela.

Naselje se zove Zabrđe koliko se sjećam, da i to je točno da su jedni Rajiči a drugi Rajići, kad je uopće nastala ta podjela.

Super, hvala.

Ovdje se radi o Raičima koji su došli iz sela Goranci kod Mostara. U selo Turiju, nekih 4-5 kilometara jugozapadno od Konjica, su došli 1877. godine. U XX stoljeću je netko od njih prešao u susjedno selo Zabrđe.

Raiči se u Gorancima javljaju već 1743. godine, kad biskupski popis u selu bilježi domaćinstvo Mate Raiča s 20 ukućana. Dalje u prošlost bi bilo teško ići, jer je Raič/Raičević/Rajić vrlo često prezime. Već te 1743. godine imamo ove domaćine u Bosni i Hercegovini:

Cressevo Kopich Raiçevich Andreas
Cressevo Kopich Raiçevich Georgius
Cressevo Lechich Raiçevich Joannes
Cressevo Lepeniza Raichevich Jacobus
Duvno Congora Raiçevich Matthęus
Duvno Congora Raiçevich Vitus
Duvno Mesiovina Raiçevich Petrus
Duvno Omuglina Raiçevich Joseph
Duvno Omuglina Raiçevich Vitus
Duvno Rachitno-Drexnica Raiçevich Bartholomęus
Duvno Rachitno-Drexnica Raiçevich Laurentius
Duvno Rachitno-Drexnica Raiçevich Michael
Livno Dobro Raiç Marcus
Livno Gliubunçich Raiçich Gabriel
Livno Suachia Raichicia Nicolaus
Mostar Goranzi Raiç Matthęus
Rama Jachlich-Slimaz Raiçevich Lucas
Rama Jachlich-Slimaz Raiçevich Thaddęus
Rama Ravno-Uzdo Raiçevich Chrysanthus
Rama Ravno-Uzdo Raichievich Petrus
Rama Sovichi Raiçevich Abraham
Rama Sovichi Raiçevich Georgius

A popis ne obuhvaća Trebinjsku biskupiju, gdje je isto bilo Raiča. Nije jasno jesu li ijedni od njih u srodstvu i koji. Nije vjerojatno da bi svi imali istog pretka.

Što se tiče samog prezimena, pravilan oblik je Raič. Prezime je vjerojatno nastalo na jedan od dva načina. Samo osobno ime Raič je zabilježeno u srednjem vijeku, a postoji i mogućnost da se radi o skraćivanju izvornog oblika Raičević. U tom slučaju je prezime nastalo od osobnog imena Rajica, koje je nekad bilo jako često.

Do pojave slova Ć je dovela hiperkorekcija. Prezime Raič je u stvari vrlo neobično, i kad ga samo čuješ, pretpostavit ćeš da je u stvari Rajić. Sličan problem imaju Juriči s Duvna. Njih nemarni službenici redovno pišu kao Jurić. U oba slučaja, razlika nije samo u glasovima nego i u naglasku. Raič i Rajić, kao i Jurič i Jurić, se izgovaraju s različitim naglascima.

Koliko rano je ovo počelo se vidi iznad. U selu Uzdo(tj. Uzdo-Zvirnjača) imamo dvije varijante prezimena. Treba napomenuti da se u latinskom originalu vrlo dobro razlikuju Ć i Č. Prvo se piše kao "ch" na kraju riječi ili kao "ci/chi" na početku i sredini, a drugo se redovno piše kao "ç." U ovom slučaju imamo situacija da se u jednom selu nalaze Križan Raičević i Pejo Raićević, što je nemoguće, jer oni su ako ne braća, sigurno rođaci. Jednostavno, biskupov tajnik je pogrešno unio.

Joj koja imena Inače od oca rodbina pa me zato interesiralo, opet ste u pravu točno je RaiČ, zato me sve to i zbunjivalo jer 3 verzije istog, pretpostavljao sam i sam da je netko negdje krivo zapisao. Zvuči mi slovenski a hercegovci pa mi i to bila nepoznanica. Hvala još jednom na stručnosti, preciznosti i brzini.

תודה ,שלום

Al'o davar.

Prošlo je više od deset godina od kad sam učio hebrejski u školi. A nije da sam bio među boljim učenicima.

Practice makes perfect, ni sam nisam nešto trebao bi učiti ach, nikad vremena, to i sam znaš. Da ne zachatavam temu jel pripremaš kakvu knjigu ili publikacije sveukupno za područje BiH, vidim da se opsežno razumiješ i imaš dosta literature pa bi bilo zgodno da to ujediniš.

Knjige su danas prevaziđene.

Pripremam web stranicu/portal. Stavit ću za vikend možda neku beta verziju da čujem mišljenja forumaša.

Jedva čekam!!!

Pavo B.,

Svaka pohvala za vrijeme i trud, kojeg upotrijebiš u svrhu dijeljenja informacija, ovdje i na drugim forumima.
Svako dobro u daljnjem radu.

...čekamo na portal ;)

Danas je sveti Jovan po pravoslavnom kalendaru(čini mi se slava svih mojih prijatelja i rodbine koji su Srbi) a sveti Sebastijan po katoličkom. Pa da malo donesemo zanimljivosti vezanih za ovo.

Prezime Baštijanović postoji kod katolika u Sivši u današnoj općini Usora, odakle su u novije vrijeme prešli i u obližnja sela Omanjsku i Potočane. Prezime na prvi pogled zvuči kao da bi nastalo od riječi bašta, ali kako ćemo vidjeti iz dokumenata, to nije slučaj.

Baštijanovići su u Sivšu došli iz Vrućice kod Teslića, nekad u XIX stoljeću. Iselili su potpuno iz Vrućice, tako da ih u XX stoljeću tamo nije bilo. U Vrućici se na popisu katolika iz 1768. godine javljaju tri domaćinstva Baštijanovića. Jednom je glava Lovro, drugom Mate, trećem Šime. Sve skupa ih je bilo 18, što je prilično malo za tri domaćinstva u tom kraju 1768. Kao primjer ću navesti da u jednom domaćinstvu Bariše Barića u istom selu imamo 31 čeljade.

1743. se Vrućica ne prikazuje kao zasebno selo već kao dio sela Bežlja, i te godine imamo samo jedno domaćinstvo Šime Baštijanovića s 9 članova. Ovaj Šime bi mogao biti isti Šime s popisa 1768., ali bi mogao biti i njegov otac istog imena.

Najstariji spomen ovog roda je ipak matica krštenih župe Komušina, gdje 13.XI. 1719. imamo zabilježeno krštenje Mande, kćeri Mate Baštijanovića iz Vrućice i njegove žene Krištije.

Za par godina imamo i potvrdu da je prezime nastalo od imena Sebastijan, a ne od riječi bašta. Tako 1722. i 1723. imamo krštenja djece Martina i Stipana Šabaštianovića. Ovaj isti Stipa je krstio sina 1721. i prezime je upisano kao Baštijanović, tako da nema nikakve sumnje da se radi o istom rodu. U upisu krštenja Ružice, kćeri gore spomenutog Martina, imamo i još jedan važan podatak. Dok se za druge (Ša)Baštijanoviće navodi samo da su iz Vrućiće, za Martina se kaže da je "iz Papratnice, [ali] stoji u Vrućici." Baštijanovići su dakle u Vrućicu došli iz Papratnice u župi Žepče. Ovo objašnjava i zašto se 1719. iznenada pojavljuju Baštijanovići u komušanskim maticama, s 1-2 krštena djeteta godišnje, dok ih matice u periodu 1708.-1719. uopće ne spominju.

Izgleda da su Baštijanovići potpuno iselili iz Papratnice u to vrijeme, jer ih u župi Žepče ne spominje popis 1743. U prilog ovome ide i činjenica da se po dolasku u Komušinu, pojavljuje nekoliko bračnih parova Baštijanovića od samog početka.

Prezimena s osnovom Jovan ima jako puno u Bosni i Hercegovini, i mnogi rodovi koji nose identična prezimena nisu u srodsvu. Spomenimo samo Jovetiće u Lastvi kod Bosanskog Petrovca.

Po tradiciji koju je zabilježio Petar Rađenović, doselili su iz obližnjeg sela Skakavac sredinom XIX stoljeća, a u Skakavac su došli iz okolice Knina. Po istoj tradiciji im je staro prezime Stupar. Prezime Jovetić su uzeli relativno kasno, jer se na šematizmu pravoslave mitropolije Dabro-bosanske iz 1882. još uvijek pojavljuju pod starim prezimenom Stupar. Doselili su sigurno iz Ivoševaca zapadno od Knina, gdje žive Stupari koji slave Lazarevu Subotu kao i Jovetići.

Kao što sam i obećao, evo mali beta za vikend.

http://www.korijeni.com/Test/test.htm

Radi se o prijeratnoj općini Kupres.

Prva stvar koju ću napomenuti je da je ovo samo beta sadržaja. Izgled sajta i sve drugo što se tiče estetske strane je u izradi(bar se nadam da moj rođo kojeg sam uposlio radi punom parom).

Svaka cast Pavo.. Ovo za Kupres je vrlo interesantno..
ps samo jedno pitanjce.. Vidjeh popis koji si postavio za pojedine zupe
Dalmacije.. Smatras li da su mnogi od njih " zavrsili" u srednjoj Bosni?