Da li postoje info za prezime Ćorić u Bjelavicima kod Kaknja su mi trenutno baka i djed i tamo je djedova djedovina sto, pretpostavljam znaci da su i stariji preci otamo... a nisam bas imao prilike pitati svoje, stovise ni oni nemaju bas konkretnih info...

hvala majstore, puno srece i zdravlja...
upoznao sam neke od ovih corica ali mi nisu u rodu... a saznao sam da su mi preci (Corici) bili na tom podrucju i prije navale Turaka... sad ne znam gdje to provjeriti tocno... ali polako cu traziti dalje...
svejedno hvala najlijepsa, lijep pozdrav i sretno :)

Štovani gospon Pavo,

Interesira me za prezime Bagarić s područja Kiseljaka (Brestovsko)? U obitelji se njeguje priča da su "od Sarajeva", iako se čini da je Duvno središte svima Bagarićima.

Prema popisu biskupa Dragićevića, ima ih i u Sarajevu i na Duvnu.

Unaprijed hvala!

[
...dok se ne pojavi šef Pavo, toliko od mene (koliko znam).
Pozdrav od Aljinćanina.

Ovo je vrlo zanimljivo pitanje i o ovom se u "stručnoj" literaturi dosta pisalo. Naime, Bagarići s Duvna isto tako imaju tradiciju da su došli od Sarajeva. Dosadašnji istraživači porijekla stanovništva duvanjskog kraja(Ante Ivanković, fra Robert Jolić) su odbacivali tu tradiciju, ali napominjali da je "zanimljivo" da se Bagarići pojavljuju u Sarajevu na oba biskupska popisa.

Ja bih osobno rekao da to nije "zanimljivo," već gotovo siguran dokaz da ima nešto u tradiciji. Koliko god se pravac migracija činio nevjerojatnim, važno je i napomenuti da na Duvnu postoji selo Sarajlije koje je očito moralo dobiti ime po doseljenicima iz Sarajeva. Ne mora značiti da ime sela ima veze s Bagarićima, ali nam pokazuje da je itekako bilo migracija na Duvno iz sarajevskog kraja.

Isto tako važno za napomenuti je da je katoličko stanovništvo Sarajeva(samog grada) bilo vrlo promjenjivo. Tu se radilo većinom o trgovcima, obrtnicima i drugim ljudima koji nisu uvijek ostavljali dublji trag. Kad uporedimo popis 1743. i popis 1768. godine, možemo vidjeti da su samo dva prezimena na oba popisa. Jedno je Marjanović, drugo je Bagarić. Marjanovića je obje godine jedna kuća, s tim da se 1768. godine radi o udovici. Bagarića je 1743. jedna kuća a 1768. godine četiri kuće. Iz ovog se čini da su Bagarići rod koji ima malo dublje korijene u Sarajevu.

U svakom slučaju, čini se vjerojatnijom teza da su Bagarići na Duvno i u Lepenicu došli iz Sarajeva, nego neka druga teorija. Ostaje samo pitanje postoji li kakav raniji spomen(od ovog 1743.) Bagarića u Sarajevu. Ne znam ništa glede matica stare župe Sarajevo i njihova moguća stanja. Možda bi neke informacije moglo biti u knjizi Andrije Nikića "Katolici u Sarajevu do "Katolici u Sarajevu do 1918."

Pa ja sam već pisao o Boškoviću na temi o Tadićevoj izjavi, ali se ona izgubila u moru prepucavanja, psovki i drugih pizdarija.

Uglavnom, Boškovića danas nema u Orahovu Dolu jer su nekad početkom XIX stoljeća se podijelili na Kristiće i Tomičiće. Nisam siguran kad se točno zadnji put spominju u maticama pod prezimenom Bošković, jer matice župa Ravno i Trebinja još nemam. No, prezime su zadržali Boškovići koji su iselili na stolačko područje, u Crnićima, Aladinićima i Pješivcu. Oni su potomci Mate Boškovića koji se spominje u Crnićima na popisu duša 1792. On ili njegov otac je doselio iz Orahova Dola sredinom XVIII stoljeća.

Spomeni Boškovića na području zapadnog dijela Popova su jako stari. U maticama umrlih u Dubrovniku se spominje smrt Marka Boškovića rodom iz Orahova Dola 1642. Taj Marko je imao oko 60 godina, pa je mogao biti rođen oko 1580. U Ravnom je župnik oko 1615. godine neki Marko Bošković, vjerojatno iz Orahova Dola. Na staroj crkvi Rođenja Djevice Marije u Ravnom je bio natpis iz 1579. godine koji navodi da je jedan od donatora za izgradnju crkve bio neki Bošković. Boškovići su dakle u Popovu još sredinom XVI stoljeća, i očito su katolici.

Posuški Zirdumi su odselili u Posavinu. To se moralo dogoditi između 1743. i 1768. godine, jer se 1743. godine u Rastovači spominje domaćinstvo Ive Zirduma, a 1768. godine Zirduma više nema u selu. Matice župe Velika kod Dervente nam potvrđuju migraciju, jer se 1766. bilježi vjenčanje Jakova Zirduma(najvjerojatnije sin ovog Ive, a možda i unuk). Za Jakova izričito piše da je došao iz Rastovače.

Šušnjari su na posuško područje došli iz okolice Imotskog krajem XVIII stoljeća. U Poljici kod Imotskog se spominju 1725. Fra Vjeko Vrčić u svojoj knjizi "Plemena Imotske Krajine" misli da su 1718. kad je oslobođena Imotska Krajina došli iz okolice Širokog Brijega jer se tamo spominju na popisu katolika 1743.

Crnogorci se u Čitluku kod Posušja pojavljuju 1743. godine, a nije poznato kako su se ranije prezivali. Mogli bi biti iz Crne Gore, ali i iz bilo kojeg drugog mjesta s tim imenom. Na Pelješcu recimo postoji Crna Gora. Jedan zaseok sela Prisade kod Doboja se zove Crna Gora. Crnogorci u Usori su iz tog zaseoka i po njemu se prezivaju.

..... Znači, samo 4%(da, četiri posto, nije greška) stanovništva su bili nemuslimani(vjerojatno gotovo svi katolici). Dva i po stoljeća kasnije, u trenutko kad Austrija dolazi u Bosnu, u kotaru Travnik(koja je tad uključivao i Zenicu, koja je 1604. činila nahiju Brod) je 33% katolika.....

Pavle ;)

pita me jedan moj, za prezime Alanžak...sta bi moglo znacit, od cega se tvori??

... AlanDŽak...nisam mogo ispravit, nesto nije funkcionirala opcija uredi

ko ce ga znat...cito sam Travnicku kroniku, puna Francuza...a mi i Travnik, svako s jedne strane brada

džak znaci vreca