Franu smo našli, a našao sam i ovo, ali ga na tom popisu nema :

http://litragovi.blogspot.de/2014/12/li ... u.html?m=0

Pozdrav svima. Pitanje za vas, a posebno za marin2
Interesira me loza prezimena Anica Sušac, r.Cerno
Anica Sušac r.1893.g. u Cernu umrla 1972. Vionica, vjenčana 22.11.1921.za Ivana Mandarića r.1894.g., Vionica.
Aničina braća: Ante umro u Sarajevu ...

RODOSLOVLJE RODA SUŠAC (ŠUŠAC, SUŠČEVIĆ) IZ CERNA (BLATNICE) ODNOSNO NEŠTO MALO O NJIHOVU STAROM PREZIMENU - VUČIĆ!

SUŠCI iz Blatnice odseljavali su od 1821. u Čitluk, od 1845. u Cerno, od 1849. u Trebižat, pa od 1851. u Čaliće, 1859. u Studence i Crnopod, 1869. u Lipno, 1882. u Ljuti Dolac - Biograce, 1896. u Grljeviće, od 1903. u Ameriku, 1925. u Vionicu, pa Sarajevo, Ljubuški, Mostar, Australiju, Njemačku, Hrvatsku (Zagreb, Osijek, Đakovo, Mikanovce, … ) …

Naselje CERNO matice bilježe dosta kasno. Prvo krštenje u Cernu bilo je 19.3.1843. Stani kćeri Joze Vučića i Matije Dragićević (MKGr 557). Prvi sprovod bio je 30.8.1849. Šimi Bulić a pokopana je u Studencima (MUGr 479). Od rodova koji u Cerno doseljavaju (većinom iz gornjeg Brotnja) od te 1843. pa do 1900. bilježe se ovi rodovi: Barbarić, Bulić-Bule, Bubalo, Ćavar, Galić, Planinić, Sušac, Tomas, Šarac, Vlaho i Vučić.

ANICA SUŠAC IZ CERNA
ANICA SUŠAC (rimokatolik, 23 joj god.) iz Cerna, doista vjenčala se za Ivana Mandarića (rimokatolik, 27 mu god.) iz Vionice sina Tome i Vide Sivrić iz Međugorja. Svjedoci su bili Jakov Soldo i Frano Mandarić. Vjenčao ih je 22.11.1921. fra Ignacije Jurković (MVMe 23).
Imali se od 1922. do 1934. osmero djece rođene u Vionici (Zlata, Žarko, Ruža, Vida, Mara, Iva Toma i Ante). Mislim da Vam je ovo poznato.

ANICA JE BILA ZAKONITA KĆI MATE SUŠCA I MARE OSTOJIĆ
Mate Sušac iz Cerna vjenčao je 27.11.1888. Maru Ostojić iz Bijakovića kći Joze i Šime Vlaićević (MVGr 130). Imali su 1890. Ružu (MKHu 581), koju ženi 1920. Nikola Penava, pa Vašu ANICU SUŠAC r. 10.1.1893. Kata Prskalo iz Crnopoda bila joj je krsna kuma a br. kuće obitelji Sušac bio je 23 (MKHu 632). Zatim se rađaju Ante 1895. (MKHu 551) koji ženi 1924. Janju Raspudić, Ivan r. 1899. (MKHu 352) koji ženi 1929. Jaku Jerković, Nikola r. 1902. (MKHu 224) koji ženi 1930. Mandu te najmlađa Vida r. 1906. (MKHu 269). Mate Sušac umire (zaduha) 4.10.1932. u Cernu u 77 god. života (MUHu 73).

Ovaj Mate rodio se 2.9.1858. u Blatnici (MKGr 271). Bio je sedmo dijete JURE SUŠCA I VIDE PEHAR (r. 9.2.1817. u Gradnićma). Prije njega u Blatnici rodili su se: 1841. Nikola, 1843. Ivan, 1847. Martin, 1849. Frano, 1852. Matija te 1855. Janja. Svi su kršteni prezimenom Sušac, Suščević ili Šušac.

Jure prezimenom Sušac ženio je 12.1.1841. Vidu Pehar (MVGr 44). Međutim ovaj Jure je rođen i kršten 20.4.1813. kao sin MARTINA VUČIĆA I ORŠULE KRALJEVIĆ iz Mokrog. Krsni kum bio mu je bio Stipan Vučić (MKGr 691). Imao je starijeg brata Blaža upisanog na krštenju prezimenom Vučić a rođen je 20.12.1811. (MKGr 691). Otac mu Martin, ženi 25.11.1810. prezimenom VUČIĆ navedenu Oršulu Kraljević kći Mije i Matije Galić iz Ljubotića (MVGr 112).

MARTIN VUČIĆ bio je sin ŠIMUNA VUČIĆA I KATARINE BARBARIĆ iz Blatnice a rodio se 6.11.1786. (MKGr 159). Nakon njega rađaju se: 1789. Ruža, 1793. Ivan, 1795. Matija, 1798. Josipa, 1800. Dominik, 1802. Perka i 1805. Jozo. Svi su rođeni u Blatnici i upisani na krštenju prezimenom VUČIĆ. Katarina Barbarić žena Šimuna umrla je 20.11.1831. u 65 god. i upisano je u matici umrlih: Katarina Šušac žena Šimuna (MUGr 271). Upisa vjenčanja Šimuna Vučića i Kate nema u matici vjenčanih (možda su obred obavili kod kadije!) ali siguran sam da je ŠIMUN bio sin JOZE VUČIĆA I MATIJE JURIČIĆ, onoga Joze kojega drugi biskupov popis iz 1768. bilježi s 4 ukućana.

SUŠCI SU NEKADA BILI VUČIĆI
Istražujući rod VUČIĆ odnosno rod SUŠAC (Šušac, Suščević) iz Blatnice siguran sam da su SUŠCI nastali od starosjedilačkog a veoma brojnog roda VUČIĆ IZ BLATNICE i to dosta kasno. EVO NEKOLIKO DOKAZA:

STARE MATICE KRŠTENIH BROTNJO (GRADNIĆI 1775.-1833.):
PRVI UPIS KRŠTENJA prezimena VUČIĆ je Ana, kći Joze Vučića i Ruže Grljić (alias Zlomislić iz Crnča) 17.4.1775. (MKBr 51).
PRVI UPIS KRŠTENJA dvojnim prezimenom SUŠAC-VUČIĆ bila je Ruža, kći Jerke i Lucije Buntić tek 6.6.1818. (MKBr 1). Prije Ruže krstila se 1817. Andrijana od istih roditelja ali prezimenom Vučić (MKGr 579). Nakon Ruže krsti se 1820. Ante prezimenom Vučić (MKGr 407) pa 1824. Matija prezimenom Suščević (MKGr 547), te 1827. Ivan i Iva prezimenom Šušac od istih roditelja (MKGr 557 i 558).
PRVI UPIS KRŠTENJA prezimena SUŠČEVIĆ je Šima, kći Ivana i Ive Šimović 28.10.1822. (MKBr 233). Prije nje krsti se 1820. od istih roditelj Kata prezimenom Vučić (MKGr 492).
PRVI UPIS KRŠTENJA prezimena SUŠAC je Ivan, sina Jure i Matije Kraljević 4.5.1823. (MKBr 389). Prije njega u istoj obitelji krste se prezimenom Vučić 1811. Mijo, 1813. Ruža, 1814. Ante, 1816. Marta, 1818. Matija te 1821. Martin ali prezimenom Šušac.
PRVI upis na krštenju prezimena Sušac a na planini (polja), je Iva kći Andrije i Ive Bevanda 2.9.1823. (MKBr 448) a još ranije 5.7.1820. na planini (polja) krstio se Ante Vučić sin Jerke i Lucije Buntić (MKBr 407).
POSLJEDNJI upis nekog SUŠCA na krštenju prezimenom VUČIĆ bio je 1.11.1839. kada se krsti Franjo sin Petra Suščevića – Vučića i majke Ruže Planinić (MKGr 70). Od te 1839. godine rod Sušac iz Blatnice NE RABI VIŠE PREZIME VUČIĆ.

STARE MATICE VJENČANIH BROTNJO (GRADNIĆI 1775.-1833.):
PRVI UPIS U MATICI prezimena Vučić bio je 25.11.1778. na vjenčanju Blaža Vučića sina Joze i Matije Juričić iz Čitluka sa Jelom Barbarić iz Blatnice kćerkom Ivana i Ive Vukoević iz Vitine (MVBr 60).
PRVI UPIS U MATICI prezimena Suščević bio je tek 26.11.1822. na vjenčanju Franje Suščevića sina Blaža i Jele Barabarić sa Stanom Bevanda iz Dobrog Sela kćerkom Filipa i Vide Kikaš iz Bijakovića (MVBr 76).
PRVI UPIS U MATICI prezimena Sušac bio je 19.11.1825. na vjenčanju Petra Sušca sina Ivana i Krste Brkić sa Ružom Planinić iz Graca kćerkom Ivana i Matije Pehar (MVBr 40).

STARE MATICE UMRLIH BROTNJO (GRADNIĆI 1776.-1838.):
PRVI UPIS U MATICI prezimenom Vučić bio je 1775., smrt Mije Vučića, 62 mu godine (MUGr 26).
PRVI UPIS U MATICI prezimenom Sušac je tek 3.9.1821. smrt Ante sina Jerke Sušca u Blatnici, a bilo mu je 6 mjeseci (MUGr 17).
ZADNJI UPIS U MATICI dvojnim prezimenom Suščević-Vučić bio je 15.5.1839., smrt Franje, sina Petra 8 mu mjeseci (MUGr 420).

PREZIME VUČIĆ IZ BLATNICE

Prvi biskupov popis 1742. u Blatnici bilježi ove Vučiće:
Fabianus Vucich 8 3
Lucas Vucich 5 1
Marijanus Vucich 3 1
Joannes Vucich 4 1
Prvi biskupov popis 1742. Služanj:
Blazius Vucich 2 3

Stanje duša župe Vid nastalo je 10.6.1744. U navedenome su stanju duša zabilježene 77 obitelji s 534 duše. Navedena su dva doma Vučića, Joze s troje i Mije s 5 ukućana (NAS, Makarski spisi, M-113. str. 46).
1748. na 18. studenog, Mijo Vučić iz Vida preminuo je u dobi od 40 godina i ukopan u groblju kod crkve Blažene Gospe u Vidu. (Matica umrlih 1725.-1763. u Borovcima: Vid, Desne, Rujnice, Nova Sela, Dragovija i Vratar, sign. 208. 166. list 35.)

Drugi biskupov popis 1768. u Blatnici bilježi ove Vučiće:
Gregorius Vucich 4 0
Marcus Vucich 6 9
Michael Vucich 3 1
Joseph Vucich 3 1
Drugi biskupov popis 1768. Služanj:
Blazius Vucich 4 0

Prezime Vučić spominje se 1693. god. u vezi s pripremama masovne seobe katoličkog življa iz zapadne Hercegovine u mletačku Dalmaciju. Mletački pregovarači Jure Crnica i Vinko Bujević sklopili su ugovor s harambašom Jurom Cvitkovićem iz Goranaca kod Mostara, da će Pavo Zebić iz Slipčića (Brotnjo), Lalić iz Blata (mostarskog), MATE VUČIĆ iz Blata i Pavo Jeličić iz Paoče (Brotnjo) sa svojim obiteljima prebjeći na područje mletačke Republike i stoga im je uručio po 100 reala … (A. Soldo, Etničke promjene i migracije stanovništva, str. 101.)

Još ranije nalazimo prezime Vučić:

1666. g. na 5. prosinca, Ja fra Frane Nimčić krsti NIKOLU sina BOŽE VUČIĆA i njegove žene Božice. Kum biše Vid Ćipić. (Matica krštenih Franjevačle župe svete Marije u Makarskoj 1666.-1740. sig S-46 br. 1.)

Splitski nadbiskup načinio je 28.11.1660. spisak 915 novodoseljenih u svojoj nadbiskupiji a u Strožancu zabilježio je: STIPANA VUČIĆA, Iliju Dogandžića, Nikolu Bubalovića, Miju Glavaša, Franju Tomića, … (M.J. vol. II. str. 109.)
.
.

Svim Sušcima alias Vučićima mnogo zdravlja i sreće u Novoj godini!

marine, hvala na utrošenom vremenu i detaljnosti istražejem prezime mandarić. ovo mi je nedostajalo. pozdrav!

svim korisnicima ove stranice puno zdravlja i sreće u Novoj godini!

Da li znate išta o prezimenu KOZINA međutim da je vezano za DRINOVCE

Pozdrav svima. Zanima me prezime Bumbić. Mislim da su iz V.
Kablića, Livno.

Šta te točno zanima?

"Bumba" ili "Bumbića" je bilo u Kablićima, Prispu, Livnu, Odžaku, Zastinju i Strupniću.

Pleme kojega nije bilo 1743. na biskupskom popisu ( bilo je tada Bumbara oko Banja Luke ...),
a nema ga ni danas u livanjskome kraju.

Upiti o katoličkoj livanjskoj genealogiji mogu i na l i v n o g e n at g m a i l . c o m
(samo katolički iz razloga jer drugih matica nemam...)

.

Zna se da su iz Kablića došli u Bos.Posavinu (selo Unka) ali nije poznato kada.
Bumbića više nema ni u Posavini, za vrijeme rata su preselili u Hrvatsku.
hvala, šaljem upit na mail.

Jel neko zna porijeklo prezimena Ališić? Izmedu Prijedora i Sanskog mosta.

evo nekoliko podataka:

od 1810. do 1842. u Kablićima nije rođen niti jedan Bumbo/Bumbić.

1833 i 1834 rađaju se dvi kćeri Šimunu Bumbi, za jednu imam točan podatak, ali se rađaju u Suhači (susidno selo Kablića):

23.04.1833 Suhača krsti se Anna Bumbo, Šimuna Bumbe i Agate Bilić

U Prispu se rađa Ante:

14.04.1811 Prisap Ante bumba, Ivana Bumbe i Matije Štrkalj iz Prispa

Od istih roditelja imamo i jedan zapis vinčanja:

Ljubunčić, 22.11.1824. fra Mijo Dujić, župnik
Ž: Petar " BUMBAR " sin (m) Ivana i Matije ŠTRKALJEVIĆ
N: Ivana BRKO iz Odžaka, kći (d) Abrama i Katarine " CAVICH " i z Prologa
K: Antun ŽUNA i Šimun "BUMBA"

Šimun je valjda stric a možda čak i brat, koji je s obitelji u Suhači priživio kugu koja je harala 1814-1816. godine i pokosila Bumbe:

god 1814.:
189. Prisap, Ivan BUMBO, 40 godina
190. Prisap, Matija BUMBO, žena Ivanova, 38 godina
191. Prisap, Ana BUMBO, kći Ivanova, 15 godina
192. Prisap, Antun BUMBO, sin Ivanov, 4 godine ( da, taj za kojeg imamo zapis rođenja.. :-( )
193. Prisap, Katarina BUMBO, kći Ivanova, 1 godina

god. 1815.:
552. Bartol BUMBO, sin Markov, 20 godina
553. Marko BUMBO, 50 godina

god. 1816:
885. Zastinje, 18.12.1816. Josipa BUMBO, kći Markova, 10 godina
886. Zastinje, 18.12.1816. Ivana BUMBO, žena Markova, 40 godina
887. Zastinje, 18.12.1816. Petar BUMBO, sin Markov, 20 godina

S time mislim, nemam dokaza (to se ti pobrini u stanju duša u selu Unka), da je Petar s ženom, stricem/bratom i njegovom
obitelji odselio nakon stravične kuge po livanjskome polju.

To mislim, jer i Šimunove obitelji više nema u Suhači.
Niti ima loze Bumba, niti udatih kćeri u drugim plemenima.

Ima i još dva "kandidata" za pretka tvoga:

(upis vinčanja:)

16. Priluka, 16.2.1829. fra Jakov Demir iz Varcar Vakufa, kapelan
Ž: Grgo "BUMBA" sin (m) Tome i Šime BARIŠIĆ, svi iz Priluke
N: Ivana "MILINA" iz Dalmacije, kći (d) Jakova i Magdalene "VUKNICH" iz
Neorića u Dalmaciji
K: Frano ERCEG i Stipan "BUMBA" , obojica iz Priluke

Za Grgu i Ivanu nema upisane dice u maticama, a Stipan je posve nepoznat.....

I jedna ispravka:

Bumbići jesu na biskupskome popisu, ali na onome iz 1768. godine:
Selo Kablići, Petar Bumbić s 10 krizmanih i 2 ne krizmanih ukućana.



Nadam se, da sam malo pomogao....

Hvala puno.
Mislim da bi to mogla biti ta loza jer se i u moji predaka ponavljaju imena Marko i Petar više puta. Provjerit ću sa svećenikom u knjigama pa ću znat točno.
Još jednom hvala.

Pozdrav,

Interesira me prezime Arapovic. Moji su sa Sirokog, a kazu da dolaze iz okolice Mostara, Slipcici. Navodno su tamo bila cetiri brata, jedan otisao na Siroki, za druge ne znam, a izgelda da je odatle i Franjo kosarkas :)... ima li informacija prije njih?
Uglavnom, interesira me samo porijeklo, kad se prvi put spominje, kako su nastali itd. Najdalje sto imam je za dida rodjen cini mi se 1911., Ljubomir i imao je 4 sina i 2 kceri (moj otac medju njima).
Hrvati i katolici otkad znaju za sebe. Interesira me i nastanak prezimena, znacenje.

Ujedno moze i par info za prezime Pintaric ako postoje zapisi uopce...

ps. Procitao sve stranice u jednom danu u jednom dahu, stvarno interesantno.

Zahvalan.

Lijep pozdrav svima!
Molila bih informacije o prezimenu Džoić/Džojić na području bosanske Posavine. Jedini podatak do kojeg sam došla je da se to prezime prvi put spominje u selu D. Mahala na popisu katoličkih župa iz 1768. godine.
Unaprijed zahvaljujem! :)

Pozdrav svima. Pitanje za vas, a prvenstveno provjerenog, marin2
Interesuje me loza Vide Sivrić iz Međugorje udata za Toma Mandarića, Vionica r.21.12.1859., GMkr 302,490 umro18.3.1919.
Djeca: Ruža r.8.10.1899, Jozo r.13.6.1896., Ruža r.8.10.1897., Jakov r.9.10.1897., Jakov r.19.2.1906., Franjo, Božo r.1912., Mara r.10.9.1907. i Ivan r.2.1.1894.
hvala!

Znam da je poruka stara par godina, ali nisam mogla odoljeti. :)
Svojevremeno sam u razredu imala curu (u Zagrebu, ali ne znam iz kojeg dijela potječe njena obitelj) koja se potpisivala sa pl. Ortynski. Mi smo ju uvijek zezali, ali je ona bila uporna da potječe od plemićke obitelji.

Sad kad sam ovo sve pročitala sam se sjetila toga, možda je cura bila stvarno plave krvi, a mi smo joj se smijali? :>

I da se držim teme, zna li netko otkuda potječu Matići iz Usore (Alibegovci, župa Sivša)?
Hvala :)

Pretpostavljam da su Pandurići iz Podravine (Koprivnica) mogli dobiti prezime od bilo kojeg čovjeka koji je bio pandur? Imate li podatke i za Hrvatsku?

Hvala :)

poštovanje molio bi podatak o prezimenu Žarko znam samo da nas ima u livnu tj.Lištanima zanjima me povijest ako se zna vise pa molim pomoc hvala unaprijed

Pozdrav za clanove,molio bih ako neko ima nesto o Cosicima iz Komusine.?hvala

Prije svega, Toma Mandarić iz Vionice sedmo je dijete Jakova Mandarića i Marije Planinić iz Graca. Nije rođen kako navodite 21.12.1859. već deset mjeseci ranije, 21.2.1859. godine. Krstio ga je 27.2.1859. fra Ilija Jukić a kum mu bijaše Nikola Mandarić. Broj upisa u matici je: Gradnići Mkr str. 678. broj 431. a ne kako ste naveli GMkr 302,490. Na krivom ste tragu i ne znam odakle vam taj upis. (Na strani 302. matice upisi su krštenja iz 1846. godine i to rodova: Milićević, Lovrić, Prasac, Gale, Paponja, Dugandžić i Cvitanović, a redni brojevi upisa na strani idu od 389. pa do 395.)

Vaši preci upisivani su prezimenima: Volarević, Volar, Volarić, Mandurić i naravno Mandarić.
Evo nekoliko starih upisa:
25.2.1776. kršten je Jozo sin Valentina Mandarića i Jake Praljković iz Služnja (GrMk 21.22).
20.2.1784. kršten je Andrija sin Valentina Volara i Jake Odobašić sa Služnja (GrMk 138.605).

8.9.1786. krštena je Kata kći Jakova Mandarića i Ruže Vidović (GrMk 179.133).
28.3.1791. kršten je Nikola sin Jakova Volarevića i Ruže Vidović iz Vidovića (GrMk 267.812).
…
Zadnji upis Mandarića u Vionici prezimenom Volarević bio je 26.12.1827. kada se krsti Iva kći Jure Volarevića i Jele Milićević (GrMk 265. 792).


Od 1775. pa do 1883. godine rodilo se devet Vida u rodu Sivrić u Međugorju.

Vida Sivrić, ona koja Vas zanima rodila se u Međugorju 8.6.1868. Otac joj je bio Ivan Sivrić a majka Iva Buntić (GrMk 258.259). Ivan, Vidin otac rodio se 31.1.1835. a njegov otac bijaše Mate Sivrić a majka Ruža Pehar (GrMk 45.257). Na poljima rodio se Mate 13.8.1807. a sin je Ante Sivrića i Jake Šaravanja (GrMk 581.77). Ante je bio sin Petra Sivrića i Jele Vasilj a rođen je oko 1760. (GrMv 90.219).
.

U broćanskim maticama, rod Sivrić upisani su 1778. prezimenom Raduljović (Mate sin Joze i Kristofere Zovković iz Pologa, GrMk 55), 1781. prezimenom Radulović (Nikola sin Joze i Kristine Zovković, GrMk 106) i 1780. naravno prezimenom Sivrić (Kata kći Joze i Kristine Zovković, GrMk 77).

U najstarijoj matici krštenih u franjevačkom samostanu u Zaostrogu (1664.-1735.), nalazimo fra Stipana Sivrića od 1705. godine:
1705. die 16: 7bris Karsti f: Stipan Sivrić Jelinu ćer Pavla Martičića, i njegove zakonite žene Kate: bi kuma Mande Filipova (SK. 198. str. 44.).

Upise Sivrića našao sam u Dubrovniku od 2.7.1702. krsti se Ivan Sivrić sin Stipana i Marije Dabetić kći Mate (DuMk 174.) U dubrovačkim maticama upisivani su prezimenom: Siuvrić, Siurić i Sivrić.

…

Evo odgovora na tvoje pitanje.

Usorski kraj je do 1802. pripadao župi Komušina, a tada je osnovana odvojena župa Sivša. Kapelanija u Sivši je postojala još od 1784. Prije toga se velika župa Komušina protezala od Komušine do Kulaša. Na biskupskom popisu stanovništva Bosne Srebrene 1742. Matića nema u toj župi, ali se pojavljuju na popisu 1768., kada ih je dva domaćinstva u Makljenovcu. Na tim popisima se Ularice još ne pojavljuju kao zasebno selo, i nisam siguran jesu li zaselak Makljenovca ili Alibegovaca, pa postoji mala mogućnost da su ti Matići u stvari u današnjim Ularicama.

U svakom slučaju, bilježe se dva domaćinstva, jedno Joze a drugo Marka Matića. U kući Joze je 10 ukućana a u Markovoj 8. Od ovih 18 je 10 odraslih a osmero djeco. Možemo bez problema zaključiti, zbog broja odraslih osoba, da su ovi Matići preci današnjih i da su preživjeli kugu s početka XIX. stoljeća. Mala je vjerovatnoća da su svi izumrli ili odselili i da su to došli neki drugi Matići. 

Matići su dakle došli u Usoru poslije 1742., ali prije 1768. To ih čini starijim slojem doseljenika, za razliku od onih koji su došli poslije kuge. Za dalju starinu Matića prije dolaska u Usoru ne mogu biti siguran. Matić je često prezime, a i lakog nastanka jer je patronimik od čestog imena Mato. Matića je u Bosni Srebrenoj jako puno na popisu 1742., ali je teško odrediti odakle bi mogli doći u Usoru. Ima ih po livanjskom i duvanjskom kraju, kod Banje Luke, Kotor-Varoši i Hercegovini. Nema ih u župama najbliže komušinskoj, kao što su žepačka, vareška, sutiška, i srednjebosanske župe. Najbliži su u Lepenici kod Kiseljaka. Matiće u Posavini kod Brčkog i B. Broda ne smatram za vjerovatne pretke usorskih, jer tu bi se radilo o inversnoj migraciji. Glavni pravac kretanja je bio s juga iz karstnih krajeva na sjever a ne obrnuto, stoga mislim da starinu Matića treba tražiti južno od Usore a ne sjeverno.

Odgovor je od pave b

hvala ti marin2. poslao sam ti pp. Pozdrav!

Gospodine Pavo i dalje cekam odogovor o prezimenu Žarko.Ono sto ja znam da smo prijetlom iz Hrvaca tj.iz Bitelica molim neku informaciju ako moze hvala

@TinoCro77
našao sam nesto
Žarko : Vranjevići(Bišće,Mostar).Starinom su iz Dabrice (Stolac) odakle im je predak došao "na čitluk" u Vranjeviće.Ime je kršćansko,a dobiveno je od nekog pretka Žarka.