Ovdje sam bio...

Rafinirano i suptilno.

Borbe oko Mahale-Stari Vitez,pred kraj sukoba,snimak je mislim napravljen kod stadiona,starih garaža i pijace...




Ovo je snimak negdje oko Križančeva sela...

minuta 22:54 pojacat i poslusat


inace se radi o ciscenju hrvatskih sela oko zenice od strane legendarne abih

Ovo je trebalo pustiti da pocrkaju od gladi...sve one sto side i traze posa po Hercegovini natrati
majku im ... turska kopilad

Može li mi neko poslati video obdukcije žrtava Križančeva Sela. Jesu li u tom napadu učestvovali i mudžahedini ?

To sam gleda i sam dr. kaze poslije trece zrtve da nemoze ni pricati,sta su sve uradili tim ljudima
necovjecno.Davno sam gleda neki film i vidio sam tijela sve je nekim ostrim predmetima
ucinjeno...Muslimani uvik ruke do ramena krvave....mudzahidi su dosta i kosti ostavili doli jako mnogo
oderali su neke Busovljaci haman posteno

Da li je ovo poslije poraza HVO u Travniku,ako jeste ovdje mi je poginuo brat.
Ali smo ih barem skasili,sjecanje nikada nece proci....
Sreca vasa da je VRS prihvatio da se im mirno predate,svasta bih bilo..
U Travniku je bilo pola Krajine kao i dosta dobrovoljaca iz S.Arabije i Jemena..

To je dr.Frano Tibold,uradio je 20ak obdukcija sa kolegama,i onda mu pozlilo.
Btw,njemu je maloljetni sin umro na rukama ,slučajno se ranio pištoljem u arteriju,92.

Da li su pripadnici jedinice pod komandom Nezima Halilovića Muderrisa ( Muderrisovi mudžahidi ) počinili zločin u Doljanima ( 39 žrtava ), zločin u Grabovici ( 33 žrtve ), zločin u Trusini ( 22 žrtve ), zločin u selu Podhrum/Žitače ( 24 ili 26 ili 27 žrtava ) ?
Što se tiče Križančeva Sela ( 74 žrtve ), sela Bobaši ( 15 žrtava ) to su počinili bvojnici odreda El-mudžahid jel tako ? Oni su naopali i na Guču Goru. Koliko je ukupno stradalo u Guči Gori ?

Nije, ovo je čišćenje Drivuše 1992. ovo sam ja gledao live, čak i sudjelovao na neki način kao pričuva za 4000 vojnika Harmije i HOS-a koji su krenuli na nešto malo naoružanih Srba, usput popljačkali i koliko mi je poznato uglavnom se međusobno izranjavali. Bio je jedan poginuli i njega sam znao. Veći učinak bi napravilo 20-ak specijalaca. Ovo im je služilo kao navlakuša za Čekrčiće, laka pljačka bez puno stradalih, a onda su počeli mrtvi dolazit sa Čekrčića...

Vjerojatno su na sličan način "čišćena" i hrvatska sela godinu kasnije.

znaci to su srpske kuce.

sta su Čekrčići,kakva su desavanja bila.

Teške su borbe bile u ovom ratu. 80 000 vojnika ARBIH naspram 50 000 vojnika HVO-a. Zenicu su u potpunosti držali muslimani. HVO istjeran iz Kaknja i ARBIH drži čitavo područje. Zavidovići,Breza, Visoko pripadaju ARBIH. Muslimani su izvrišila napad na Vareš i držali su veći ili čitav teritorij nisam siguran. U krvavoj bitci za Bugojno ARBIH ovladava područjem. HVO drži veći dio Žepča i pola Maglaja. Veći dio Kiseljaka, Kreševa, pola Busovače, pola Viteza, manji dio Travnika, Novog Travnika i Uskoplja drže hrvati. Što se tiče Hercegovine muslimanske snage su držale gotovo cijelu opštinu Konjic osim 3 sela. Jablanica i Mostar se dijele na dva dijela. Prozor-Rama većinu drže hrvati. Što se prognalih tiče pod nadzorom ARBIH prognato je 150 000 hrvata, a pod kontrolom HVO-a 50 000 bošnjaka. O poginulim se ne zna tačan broj. Hrvati jesu napravili najveći zločin u jednom danu ( zločin u Ahmićima ), ali su se muslimani svetili manjim i češćim zločinima.

Eto, kratki tečaj Hrvatsko-muslimanskog rata za početnike. Štaš više? Sve najvažnije je tuten!!

Ako treba detaljno ćemo obratiti svako selo da se zna

Koliko je zapravo civila i vojnika ubijeno u napadu na Bugojno i za koje tačno zločine se tereti ARBIH. Napad na Bugojno trajao je 9-10 dana, nakon toga je osvojen.

Sada pregledah bivšu emisiju 60 minuta na youtube-u. U izvještaju ARBIH je zabilježeno sljedeće : U toku dejstava zarobljeno 470 ljudi od kojih se 383 vode kao ratni vojni zarobljenici. Zbog nepostojanaj razloga držanja pušteno je 66 lica, a u zatvoru su ostala 317 zarobljenika. Šta je bilo sa onih 87 civila nigdje nije pojašnjeno.

Stupni Dol i ratne traume.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/stanovni ... /140312095

Pretekao si me , haha.

ZAJEDNICKA DEKLARACIJA

Predsjednici Republike Hrvatske dr Franjo Tudjman
i
Predsjednik Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovic

Prihvacajuci nacela Londonske konferencije i uzimajuci u obzir rjesenja koja je predlozila Mirovna konferencija u Zenevi o ustavnom uredjenju buduce Unije Bosne i Hercegovine;

Vodeci racuna o povijesnim interesima hrvatskog i muslimanskog naroda;

Odlucni da odmah dodje do prekida neprijateljstava i stvaranja uvjeta za trajan mir na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine;

Uvjereni u potrebu stalnog jacanja povjerenja izmedju hrvatskog i muslimanskog naroda, te poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru,


Spremni da odmah pristupe normalizaciji odnosa sa srpskim narodom u svjetlu predlozenih rjesenja Mirovne konferencije u Zenevi;

Sporazumjeli su se da ce:

I

1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba između postrojbi Armije BiH i HVO u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993. godine, odmah a najkasnije do 18. rujna 1993. u 12,00.

2. Osigurati obostrano i bezuvjetno raspuštanje svih zatočeničkih logora i oslobadjanje zatocenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO, odmah a najkasnije do 21. rujna 1993. godine u 12,00, uz obostrano preuzimanje odgovornosti za njihovu zastitu i zbrinjavanje.

3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i neometan prolaz svih humanitarnih konvoja i aktivnost dobrotvornih organizacija.

4. Osnovati radnu skupinu za nadzor i zastitu ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO, u skladu s nacelima i predlozenim rjesenjima Mirovne konferencije o BiH.

5. Osnovati radnu skupinu za pitanja teritorijalnog razgranicenja izmedju dvije Republike u predvidjenoj Uniji BiH, ukljucujuci i pitanje izlaska na more kao zajednickog razvojnog interesa.

6. Osnovati radnu skupinu za razradu i pracenje provedbe cjelovitih mjera za obnovu i jacanje povjerenja i suzivota izmedju hrvatskog i muslimanskog naroda, ukljucujuci medijske i druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja.

II

Radi uredjenja stabilnih odnosa između dviju država kao zajednickog doprinosa regionalnom miru, Predsjednici dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović odlučili su osnovati:

1. Radnu skupinu za rješavanje humanitarnih, statusnih, materijalnih i drugih pitanja u svezi s položajem izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj i njihova povratka u Bosnu i Hercegovinu.

2. Radnu skupinu za pripremanje međudržavnih ugovora, uključujući i sporazume o korištenju energetskih i lučkih kapaciteta, prometnica, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala.

3. Dvojica predsjednika suglasni su da ce uloziti svoj utjecaj na osiguranju odgovarajuce potpore medjunarodnih politickih i financijskih organizacija obnovi i razvoju dviju drzava.

III

Radi hitne, cjelovite i vjerodostojne realizacije svih dogovorenih mjera i aktivnosti iz ove Zajednicke deklaracije, Predsjednici dr Franjo Tudjman i Alija Izetbegovic odlucili su imenovati svoje osobne povjerenike s punim ovlastima i odgovornoscu za osiguranje potpune realizacije dogovora iz ove Deklaracije.

Predsjednik dr Franjo Tudjman imenovao je za svojeg povjerenika dr Matu Granica, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Predsjednik Alija Izetbegovic imenovao je za svojeg povjerenika dr Harisa Silajdzica, ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

Dvojica Predsjednika i njihovi osobni povjerenici zatrazit ce i osigurati pomoc i suradnju medjunarodnih politickih, humanitarnih, politickih i drugih organizacija i cimbenika radi cjelovite realizacije svih mjera ove Deklaracije, u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti u ovom dijelu svijeta.

Zeneva, 14. rujna 1993.


PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
dr Franjo Tudjman

PREDSJEDNIK PREDSJEDNISTVA BOSNE I HERCEGOVINE
Alija Izetbegovic

U zakljucenju ove Deklaracije sudjelovali su:

REPUBLIKA HRVATSKA: inz. Hrvoje Sarinic, dr Zeljko Matic, dr Miomir Zuzul, Hidajet Biscevic

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA: dr Haris Silajdzic, dr Ejup Ganic, dr Muhamed Filipovic, dr Ivo Komsic


G. Dr. Franjo Tudjman
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zagreb

Postovani gospodine Predsjednice,

u skladu sa jucer potpisanom Zajednickom deklaracijom, dostavljam vam imena nasih clanova u odgovarajucim radnim skupinama, kako slijedi:

1. U radnu skupinu za nadzor i zastitu ljudskih prava na teritorijama pod kontrolom Armije BiH i HVO-a: Dr. Ivo Komsic, Dr. Ismet Grbo, Faris Nanic

2. U radnu skupinu za teritorijalno razgranicenje izmedju Bosanske i Hrvatske republike u buducoj Uniji BiH: Prof. Dr. Muhamed Filipovic, Mustafa Bijedic, Mugdim Cukle

3. U radnu skupinu za pracenje mjera za obnovu uzajamnog povjerenja: Dr. Ante Kovacevic, Sefko Omerbasic, Fadil Muhic

4. U radnu skupinu za rjesavanje humanitarnih, statusnih i materijalnih pitanja izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj: Azra Krajsek, Musan Agovic, Tarik Jasarevic

5. U radnu skupinu za pripremanje medjudrzavnih ugovora i sporazuma (energija, luke i drugo): Bisera Turkovic, Prof. Dr. Kasim Trnka, Zlatko Maric

Takodjer predlazemo da zamolimo americke, turske i njemacke ambasadore, akreditovane u Sarajevu i Zagrebu, da udju u sastav jednog medjunarodnog tijela za dobre usluge za sprovodjenje naseg Sporazuma.

Nasi clanovi radnih skupina na celu sa ministrom Dr. Harisom Silajdzicem bice u toku sutrasnjeg dana u Zagrebu, spremni da zapocnu sa radom.

Nadam se da cete i Vi u medjuvremenu donijeti odgovarajucu odluku o formiranju radnih skupina. Predlazem da nakon toga Dr. Silajdzic i Dr. Granic od imenovanih kandidata formiraju zajednicke skupine.

Molim Vas da primite izraze postovanja,

Zeneva, 15. sept 1993 Alija Izetbegovic

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA
PREDSJEDNIŠTVO
PREDSJEDNIK

Gospodin Dr. Franjo Tudjman,
Predsjednik Republike Hrvatske

Cijenjeni predsjednice Tudjman,

s obzirom na izmijesanost hrvatskog i muslimanskog naroda na velikom dijelu Bosne i Hercegovine i nemogucnost da se napravi zadovoljavajuca mapa razgranicenja izmedju ova dva naroda, predlazem Vam sljedece:

1. Svo podrucje koje bi pripalo Bosanskoj i Hrvatskoj republici unutar buduce Unije BiH, t.j. podrucje od Neuma na moru do Orasja i Brckog na Savi, treba da ostane jedinstveno podrucje,

2. Na ovom podrucju Muslimani i Hrvati bi imali jednako ucesce (paritet) u najvaznijim centralnim organima vlasti (Predsjednistvo, Vlada, Vrhovni sud itd.) kao i u general-stabu objedinjenog HVO i Armije BiH. U opstinama ucesce u vlasti bilo bi proporcionalno,

3. Osigurala bi se potpuna kulturna autonomnost nacionalnih zajednica. Skolstvo, TV, radio i sl. mogu biti dijelom zajednicki, dijelom posebni.

Ovim bi se postiglo sljedece:

1. Doslo bi do trenutnog popustanja zategnutosti i zaustavila rastuca tendencija pogorsanja odnosa izmedju dva naroda i dvije drzave,

2. Omoguceno bi bilo zajednicko koristenje vaznih kapaciteta i bogatstava u Centralnoj Bosni i dolinom Neretve za koja su oba naroda zivotno zainteresirana i koja bi, u suprotnom, bila uzrokom nastavka sukoba i nasilja,

3. Otvorile bi se komunikacije i poceo bi dotur pomoci iz svijeta,

4. Bilo bi trenutno zaustavljeno stradanje naroda, a svi izbjegli gradjani mogli bi se poceti odmah vracati na svoja ognjista,

5. Hrvatski narod u BiH bi u buducnosti zivio na 90% teritorija na kojima je povijesno rasprostranjen, dok bi po sadasnjem planu Hrvatska republika zahvatila Zapadnu Hercegovinu i neznatne dijelove Centralne Bosne i Posavine,

6. Zajednicka republika bi dobila kvalitetan izlaz na Savu i more i sigurno bi imala bolje uslove za dobijanje pomoci i obnovu zemlje,

7. Ponovo bi se podcrtao jedan agresor, koji posljednjim napadima na hrvatske gradove i objekte na Maslenici i Brniku pokazuje da nece odustati,

8. Hrvatska bi izbjegla ekonomske i politicke teskoce na unutrasnjem i vanjskom planu koji se povecavaju i koje su uzrokovane poremecenim odnosima sa BiH drzavom.

Naravno, sve ovo podrazumijeva odlazak ljudi koji su krivi za sadasnje stanje odnosa, na obije strane.

Jednom rijecju, ima mnogo ozbiljnih razloga za to da se ovaj neprirodni i vjestacki izazvani sukob izmedju dva naroda, koji se postepeno siri na dvije drzave, sto prije eliminise.

Muslimanski narod je za to.

Primite izraze postovanja,



Zeneva, 4 avgust 1993 Alija Izetbegovic

ZAJEDNICKA DEKLARACIJA

Momir Bulatovic, Alija Izetbegovic i Radovan Karadzic and Slobodan Milosevic

Prihvacajuci principe Londonske Konferencije i uzimajuci u obzir resenja predlozena na Zenevskoj mirovnoj konferenciji koja se odnose na sporazum o konstituciji buduce Unije Bosne i Hercegovine

Reseni da odmah prekinemo neprijateljstva i stvorimo uvete za mir u Bosni i Hercegovini

Uvereni da resenje ove krize mora biti postignuto politickim a ne vojnim putem, u tom smislu

Spremni da odmah pristupimo normalizaciji odnosa s hrvatskim narodom u svetlu resenja predlozenih na Mirovnoj konferenciji u Zenevi

Ovime izrazavamo svoj pristanak:

I

1. da ucinimo sve za trenutan prestanak svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmedju snaga Bosne i Hercegovine i snaga bosanskih Srba u skladu sa Sporazumom od 30. jula 1993. odmah i ne kasnije od 18 septembra 1993 tocno u 12 sati, te da uspostavimo direktnu vezu (tzv. vrucu liniju) medju vojnim komandantima na svim nivoima

2. da ucinimo sve za obostrano i bezuslovno raspustanje svih zarobljenickih logora i za oslobadjanje zarobljenika sa svih teritorija pod kontrolom snaga Bosne i Hercegovine i snaga bosanskih Srba odmah, pocevsi s oslobadjanjem onih iz Tarcine (207 zarobljenika) i iz Kule (207 zarobljenika), i to ne kasnije od 21 septembra 1993 u 12 sati, te da obostrano preuzmemo odgovornost za njihovu zastitu i brigu oko njih.

3. da obostrano stvorimo uvete za slobodan i neometan prolaz humanitarnih konvoja i za obavljanje aktivnosti humanitarnih organizacija, te za slobodan i neometan prolaz svih civila

4. da oformimo radnu grupu koja ce nadzirati i osiguravati postivanje ljudskih prava na teritorijama pod kontrolom vojnih snaga Bosne i Hercegovine kao i snaga bosanskih Srba u skladu s principima i predlozenim resenjima Mirovne konferencije o Bosni i Hercegovini.

5. da oformimo radnu grupu za posebna pitanja koja se odnose na teritorijalno razgarnicenje izmedju dviju Republika u buducoj Uniji Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i oblasti Brcko, Bosanska Krajina, dolina Neretve, Istocnu Bosnu i planinu Ozren, a takodjer ukljucujuci i prirodno pravo dve republike na prilaz moru.

Ovo je dodatak obvezama o kojima smo se vec sporazumeli, da se tokom sledece dve godine pronadje trajno resenje upravljanja sarajevskim okrugom.Po postizanju zajednicko prihvatljivog resenja teritorijalnog razgranicenja tri republike u okviru Unije i tokom pocetnih dve godine postojanja Unije, postojace odredba o referendumu koji ce se odrzati na zajednicki dogovoren datum u okviru republika Unije po pitanju da li gradjani bilo moje od republika se slazu da ostanu u Uniji ili da je napuste.

U slucaju raspada Unije , sva prava Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i clanstvo u Ujedinjenim Nacijama automatski ce se preneti na Republiku sa dominirajucom vecinom muslimanskog stanovnistva

II

Zeleci da uspostavimo stabilne odnose i kao nas zajednicki doprinos miru na ovom podrucju, potpisnici su odlucili da oforme:

1. radnu grupu koja ce da se bavi humanitarnim, statusnim, materijalnim i drugim pitanjima koja se odnose na polozaj izbeglica i prognanika iz Bosne i Hercegovine.

2. radnu grupu koja ce da sastavlja sporazume, ukljucujuci i sporazume o upotrebi energije i luka, magistralnih puteva, komunikacija te drugih ekonomskih potencijala.


III

U interesu pravovremene, potpune i istinske provedbe svih mera i aktivnosti predvidjenih ovom Zajednickom deklaracijom, potpisnici su odlucili da imenuju svoje osobne poverenike s punim ovlastenjima i odgovornoscu za celokupnu provedbu sporazuma predvidjenih ovom Deklaracijom.

Alija Izetbegovic kao svoga poverenika imenovao je Harisa Silajdzica.
Radovan Karadzic kao svog poverenika imenovao je Momcila Krajisnika.

Potpisnici i njihovi poverenici ce potraziti i osigurati pomoc i podrsku medjunarodnih politickih, humanitarnih i drugih organizacija i faktora u svrhu potpune provedbe svih mera predvidjenih ovom Deklaracijom, i u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti u ovom delu sveta.
S druge strane dogovoreno je da tri bosanske strane ce biti pozvane od strane ko-predsednika Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji da se sastanu u utorak 21 septembra u 11 casova na sarajevskom aerodromu da bi razmotrili potpisivanje mirovnog paketa u celini zajedno sa ovom zajednickom deklaracijom potpisanom u utorak 14 septembra od strane Hrvata i Muslimana, koja je prilozena mirovnom paketu. Ko-predsednici ce, u medjuvremenu, traziti dalje sporazume posredujuci izmedju strana u bivsoj Jugoslaviji.

NADBISKUP VRHBOSANSKI
ARCHIEPISCOPUS VRHBOSNENSIS


OPREDIJELITI SE ZA KULTURU ŽIVOTA
Nadbiskup vrhbosanski sudionicima Skupštine R B i H, 28. 9. 1993.

Dame i gospodo, poštovani sudionici ovog skupa!

Pozdravljam predsjedavajućeg ovog skupa, zatim svakog od Vas osobno i sve zajedno.

Prije mjesec dana pred Vama sam u ime Katoličke Crkve progovorio o tegobama koje proživljavamo i o čežnji za pravednim mirom. Istinski mir i sveobuhvatna pravda imaju sve manje mjesta na ovim našim prostorima, unatoč svim dosadašnjim izjašnjavanjima i opredjeljenjima. Sada, izgleda, stojimo pred novom prekretnicom koja uključuje nove mogućnosti, ali ne otklanja stare dileme.

Iz moralne odgovornosti pred istinom i pravdom, pred Bogom i čovjekom, zalažem se za okončanje svih stradanja, svih patnji i nepravdi prema bilo kojem čovjeku. Međutim, ponuđeni model mira dovodi nas u nove neizvjesnosti. Stojimo pred opredjeljenjem: za kulturu smrti ili za kulturu života. Ukoliko političari i vojnici prihvate rješavanje bosansko-hercegovačkog pitanja na način kako ga nude moćnici, ozakonjuju kulturu smrti, pristajući na nasilna osvajanja, etničko proganjanje, obeščaćenja naših majki i djevojaka, pljačke i poniženja. Tko ima mandat potpisati takav mir i time ozakoniti zlodjela protiv čovjeka i čovječanstva?

Kao crkveni pastir predlažem opredjeljenje za kulturu života. Opredijeliti se za kulturu života znači prihvatiti Bosnu i Hercegovinu u njezinim raznolikostima, omogućavati zbiljsku jednakopravnost muslimana - Bošnjaka, koji imaju pravo sebe nazivati kako oni hoće a ne kako im drugi propisuju, kao i katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba. Politička zajednica mora, dakako, garantirati punu slobodu i onim građanima koji se ne poistovjećuju ni s jednom vjerskom zajednicom. Kultura života znači, nadalje, stvaranje uvjeta da obespravljeni čovjek ostvari svoja prava u ljudskim, građanskim, nacionalnim i vjerskim dimenzijama - i to na svome vjekovnom ognjištu. Dok takva prava tražim u sadašnjim i budućim političkim jedinicima za sve katolike, koji su većinom Hrvati, ista prava tražim i za druge.

Ako se i prihvate predložene podjele, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje multikonfesionalna, multinacionalna i multikulturna. Crkva ne želi snositi odgovornost za predloženo političko rješenje o Bosni i Hercegovini, jer ne vidi da se ono može provesti bez novog etničkog čišćenja. Predlažući opredjeljenje za život, zalažemo se za to da se svaka od naših etničkih i vjerskih zajednica može prepoznavati u svome identitetu i ostvarivati na svim prostorima Bosne i Hercegovine.

Stoga negiramo moćnicima, kojima naš puk nije dao mandat za oduzimanje ljudskih prava, ovlast da pristanu na mir koji omogućuje povratak na ognjišta ili stvara podlogu za takozvani humani odlazak sa vlastitih ognjišta. Svjetski i domaći političari trebaju djelovati uvažavajući etička načela i poštujući čovjeka u njegovu dostojanstvu, bez manipuliranja bespomoćnošću malih ljudi ili ignoriranja njihova identiteta. Predloženi mir neće izbrisati nepravde nanešene dosadašnjim tokom rata niti spriječiti nova gaženja ljudskih prava.

Ipak, nastavak rata sigurno nije put za rješavanja nagomilanih problema. Zato predlažem da se odmah obustave ratne akcije i molim da u ime vjere i Boga otpočnemo rat protiv mržnje te duhovnu obnovu čovjeka i društva. Zaklinjem političare da, poštujući sva potrebna načela, nađu načine zajedničkog življenja na prostorima cijele Bosne i Hercegovine.

Kako predložena podjela na tri etničke republike vjerojatno uključuje prisilno il tzv. humano selenje manjina, ona uključuje i nestanak Vrhbosanske nadbiskupije te Banjalučke biskupije. Svjestan svoje povijesne odgovornosti, ja kao vrhbosanski metropolit ne mogu preporučiti prihvaćanje takvog prijedloga.

Hvala Vam na pažnji!

Msgr. Vinko Puljić
nadbiskup i metropolit vrhbosanski

Mrtva slova na papiru. Bla bla bla, a etničko čišćenje Armije i HVO-a je išlo po željenom planu.

Koliko je hrvata stradalo u napadu ARBIH na Bugojno ? Negdje sam našao brojku od 311 ( ili 350 ) od kojih je oko 70 civila jeli to tačan broj ?