STATISTIKA ŽUPE SV. ANTE PADOVANSKOG - BUGOJNO 2012 / 2013 GODINE


Blagoslovljeno je 1.294 obitelji - 3.149 osoba

Nije blagoslovljeno jer nisu bili u kući 85 obitelji - 133 osoba

U župi sv. Ante stalno živi ukupno 1.379 obitelj - 3.282 osobe

Žive vani, a blagoslovljeno 64 obitelji

muških - 1.554

ženskih - 1.728

Prosjek starosti je 48,06 godina

Starosna dob

do 10 godina - 233 osoba
od 11 do 20 god. - 298 osoba
od 21 do 30 god. - 336 osoba
od 31 do 40 god. - 286 osoba
od 41 do 50 god. - 394 osoba
od 51 do 60 god. - 454 osoba
od 61 do 70 god. - 446 osoba
od 71 do 80 god. - 608 osoba
od 81 do 90 god. - 216 osoba
od 91 do 98 god. - 11 osoba

Ekshumirani posmrtni ostaci deset lica na području Bugojna

Srna - 25.06.2013 16:32

BUGOJNO - Na lokalitetu Glavica – Crniče na području Bugojna, gdje se traga za žrtvama hrvatske nacionalnosti stradalim u proteklom ratu, danas su ekshumirani posmrtni ostaci deset lica, rekla je Srni portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić.

Čengićeva je rekla da su posmrtni ostaci bili razbacani i da je potrebno izvršiti kompletiranje.

Ona je dodala da će posmrtni ostaci potom biti prevezeni u prosekturu gradskog groblja Visoko, gdje će biti urađena sudsko-medicinska obrada i uzeti koštani uzorci da bi se DNK analizom utvrdio identitet žrtava.

"Ukoliko je riječ o žrtvama iz proteklog rata, za dva mjeseca je moguć DNK nalaz i biće poznat identitet žrtve, a ukoliko su iz Drugog svjetskog rata dalja identifikacija neće biti nastavljena", rekla je Čengićeva.

Ona je podsjetila da su na ovom lokalitetu prošle sedmice ekshumirani ostaci osam žrtava.

Čengićeva je dodala da je ekshumacija na ovom lokalitetu danas završena i da neće biti nastavljena.

Ekshumacijom je po nalogu Suda BiH rukovodilo Tužilaštvo BiH, zajedno sa institucijama za nestala lica u BiH.

Oskrnavljeno katoličko groblje u Bugojnu
Policija u Bugojnu danas je obaviještena da je oskrnavljeno Gradsko katoličko groblje u Sultanovićima u Bugojnu.
Policijskim uviđajem je konstatovano da je nepoznata osoba, ili više njih, oskrnavila nadgrobne spomenike, te je pokrenuta istraga s ciljem rasvjetljavanja ovog događaja.

Lokalno stanovništvo je u šoku, a oskrnavljeno je ili porušeno 28 spomenika, dok su neki križevi okrenuti naopako, piše Bug.ba.

ovo čak i ne izgleda loše... 900 djece i mladih do 30 g.

Koje župe još djeluju na području općine Bugojno?

Matica hrvatska dobila svoj 19. ogranak u Bosni i Hercegovini

Svečano je bilo 28. rujna u Kristalnoj dvorani Općine Bugojno gdje je u nazočnosti predstavnika kulturnih, vjerskih i političkih institucija te brojnih zvanica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske održana Osnivačka skupština Matice hrvatske ogranak Bugojno.



Nakon što su javnim glasovanjem usvojeni Odluka o osnivanju te Pravila ogranka, za predsjednika Matice hrvatske ogranak Bugojno izabran je Antonio Džolan, a za njegovog potpredsjednika Bruno Vujević. Za dva člana predsjedništva izabrani su Anita Visković i Nikica Vujević. Dragana Brnada izabrana je za tajnicu Ogranka. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Adrijana Bagarić, Sandra Maleta i Jozo Miletić.
Novi Ogranak pozdravljen je gromoglasnim pljeskom, a čestitke i riječi potpore mladim članovima uputili su: Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno; Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske; fra Perica Vidić, predsjednik MH ogranak Sarajevo i član Glavnog odbora u Zagrebu; Ante Brkić, predsjednik MH ogranak Čapljina; Anto Mišković, predsjednik MH ogranak Livno; Lucija Pavlović, članica Upravnog odbora HKUD Napredak Bugojno; te dr. Antun Lučić, profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/564/ ... anak-u-bih

Za zločin u Bugojnu Dautoviću sedam, a Gasalu i Kukavici po četiri godine zatvora

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine osudilo je Senada Dautovića na sedam, a Nisveta Gasala i Musajba Kukavicu na po četiri godine zatvora za zločin nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu 1993. i 1994. godine.

Nakon obnovljenog suđenja, oni su proglašeni krivima za mučenje i nečovječno postupanje prema zarobljenicima hrvatske nacionalnosti u većem broju zatočeničkih objekata.

U ovoj presudi, Apelaciono vijeće je primijenilo Krivični zakon iz bivše Jugoslavije.

Dautović je bio načelnik policije u Bugojnu i član ratnog Predsjedništva, Gasal upravnik logora na stadionu "Iskra", gdje je bilo zatočeno oko 300 Hrvata, a Kukavica komandir obezbjeđenja u ovom objektu. Prvostepenom presudom iz novembra 2011. godine Dautović je bio osuđen na 13, a Gasal šest godina zatvora, dok je Kukavica bio oslobođen.

Na presudu Apelacionog vijeća, žalbu može uložiti jedino Kukavica jer je prvostepenom presudom bio oslobođen krivice, javio je BIRN - Justice Report.

Koliko mrtvih je vijest? Ovisi o nacionalnosti


Bez javljanja uživo, bez cjelodnevnih specijalnih emisija, ekskluzivnih gostiju, obitelji žrtava u studiju, raskošnih grafičkih analiza, komentara političara, međunarodnih službenika i dežurnih svjetskih narikača proteklo je izricanje presude za zločine u logoru NK Iskra u Bugojnu.

Mediji su, da ne navodimo čiji, solidarno prešutjeli vijest o izricanju pravomoćne presude za zločine u ovom logoru. Na javnom servisu, jedva i štura informacija. Imena počinitelja su pročitana kroz zube, bez broja i nacionalnosti žrtava, bez ikakvih dodatnih informacija koje bi mogle poremetiti idiličnu sliku jednejedinežrtve u BiH.

Priča o zločinima u Bugojnu tako je dobila skroman sudski epilog. Zločinci su kažnjeni, dobili su svi ukupno 15 godina zatvora za ubojstvo 26 zarobljenika i civila Hrvata Bugojna. U sudsku se odluku ne treba miješati ali najveća pojedinačna kazna od sedam godina dovoljno govori. Osuđeni znaju gdje se nalaze ostaci 19 osoba koje obitelji još uvijek traže! Ali ostavimo sudski proces po strani. Medijski tretman ovog logora u Bugojnu prava je tema.


Otkud šutnja medija? Srpske medije u BiH ova tema zanima koliko i sve ostalo vezano za Federaciju – nimalo. Hrvatskih medija skoro i da nema. Ostali mediji, da ne navodimo čiji, presudu uglavnom nisu ni prokomentirali. Radi li se o nekom principijelnom stavu? Naravno da ne. Pogledajmo medijski tretman hercegbosanske šestorke, koji su optuženi za gotovo isti zločin, pa ćemo primjetiti nesrazmjer.

Prlić i petorka, zajedno sa cjelokupnim HVO, političkim establišmentom i svima ostalima koji su bili stanovnici Herceg Bosne već godinama imaju tretman notornih fašističkih zločinaca. Gdje je isti tretman za zločince iz Bugojna? Prliću i petorci se posvećuju emisije, gosti, analize, prosvjedi, međunarodne konvencije, seminari, knjige… Izricanja presuda dočekuju se masovnim okupljanjima a mediji posvećuju ukupne, pa i dodatne informativne emisije slučajevima Dretelj i Heliodrom. A slučaj NK Iskra, Jablanica muzej, Osnovna Škola Potoci…? Nezabilježeni, nespomenuti, zaboravljeni, nebitni. Zašto presuda za NK Iskra nije dobila promil pažnje koju dobiva Prlić za „logore“ Herceg Bosne?

Odgovor je opširan, ali srž odgovora je dnevnopolitički – cilj je pokazati i dokazati da je svaki autentični iskaz hrvatske politike u BiH potencijalno zločinački.

U skladu s tim, dokazuje se da bi Hrvati u BiH, kada bi danas dobili političku jednakopravnost, krenuli u rušenje države a onda i u zločine. Kao i 1993. To je poruka koja se šalje medijskim iživljavanjem nad slučajem Prlić i ostali. A šutnja oko NK Iskra pokazuje samo jedno – odobravanje zločina.

Žalosno je da se na dan izricanja presude nije našao nitko da komentira presudu, ni sam zločin. Naravno, medije nije zanimao komentar. Mogli su recimo dajidže, kada vide u Dretelju i Heliodromu dokaz zločinačkog karaktera Herceg Bosne, vidjeti u NK Iskri dokaz zločinačkog karaktera Armije BiH cijele RBiH. Mogli su, ali nisu. Ipak su oni najhrabriji kada za zločine i progone optužuju hercegovačke franjevce. Sa Bošnjacima valja graditi suživot.

Priče, pa ni presude oko logora u NK Iskra vjerovatno ne bi ni bilo da nije požrtvovanosti novinarke Ane Drmač. Novinarka je, protivno ukupnom medijskom raspoloženju, počela istraživati zločine koje su pokušali zataškati skoro svi. Godine izvještavanja o logoru rezultirale su podizanjem optužnice. Ana je presudom razočarana: „Presuda je šokantna. Odveli su 26 ljudi, od kojih 19 nikad nije nađeno. Crveni križ je registrirao odvođenje 11 lica, kojima se do danas gubi trag. Počinitelji se znaju, sve se zna, i onda presuda ovakva kakva je.“

Ana Drmač je riskirala svoju osobnu sigurnost istraživajući zločine po Bugojnu. Prijetili su joj i napadali je. Od hrvatske politike nije imala ni najmanju podršku, a najgora je bila spoznaja da se hrvatska javnost u BiH boji snažnije boriti za svoje žrtve. Danas, kada je čula presudu, pita se, je li išta imalo smisla: „Govore o pomirenju. Kakvo je pomirenje moguće kada se očito svi zločini ne tretiraju jednako! Za zločine nad Hrvatima dobije čovjek sedam godina kazne. Hrvati za iste, i manje zločine dobivaju po 25, 30 godine robije… Tko ima obraza govoriti o pomirenju!? Da se želi iskreno pomirenje onda bi se sve žrtve tretiralo jednako!“

Naravno, žrtve se razlikuju. Najveća je razlika je u medijskom praćenju. Vijesti o uhićenjima za zločine nad Hrvatima su štura, sterilna; počinitelji su imenovani inicijalima, a žrtve su označene tek riječima „civili“. Kada se uhićuju počinitelji Hrvati, onda nema dileme: Stavljaju se puna imena, vojna formacija kojoj su pripadali, opisuju se počinjeni zločini, opisuju se potresna svjedočenja preživjelih, žrtve odjednom imaju nacionalnost a tu su i udruženja koja traže maksimalne kazne, jer „sve ispod doživotne robije je ruganje žrtvama“.

Hrvati u BiH nemaju medija kojim bi odgovorili na ovu kampanju dugu 20 godina. Možda je i bolje tako, jer bi vjerovatno upali u zamku da odgovore jednakom mjerom. A onda bi daidže bile u pravu. Onda bi postali suučesnici u zločinu.

piše: Tvrtko Milović lposkok.info

Izbrisan jedini udruženi zločinački pothvat Bošnjaka

Šturo priopćenje Suda BiH skriva odreda sve bitne promjene u odnosu na prvostupanjsku presudu koja je bila jedini slučaj proglašavanja udruženog zločinačkog pothvata (UZP) za stravične i masovne zločine nad Hrvatima Bugojna od ratnih bošnjačkih vlasti. U drugome stupnju UZP je posve uklonjen. Izbrisan! I ne samo to

Autor:
Zoran Krešić

“Strijeljati sve zarobljenike da se ne zna”, ovim je riječima ratni načelnik Dževad Mlaćo pisao dopise, ali i vrijedno bilježio detalje o sastancima s ratnim gospodarima života i smrti u Bugojnu. Krvnik Mlaćo je još uvijek na slobodi. Dapače, rehabilitiran je. I zasigurno će tamo ostati ako je suditi po posljednjoj presudi izrečenoj za bugojansku kalvariju. Horor i novi zločin! Jedino se tako može kvalificirati drugostupanjska presuda Žalbenoga vijeća Suda BiH u slučaju zločina nad bugojanskim Hrvatima za koje su osuđena trojica nižerangiranih bošnjačkih ratnih zapovjednika Nisvet Gasal, Senad Dautović i Musajb Kukavica. Na stranu što su kazne prepolovljene jer se primjenjuje blaži jugoslavenski kazneni zakon.

Umiješana Hrvatska?!

Šturo priopćenje Suda BiH skriva odreda sve bitne promjene u odnosu na prvostupanjsku presudu koja je bila jedini slučaj proglašavanja udruženog zločinačkog pothvata (UZP) za stravične i masovne zločine nad Hrvatima Bugojna od ratnih bošnjačkih vlasti. U drugome stupnju UZP je posve uklonjen. Izbrisan! I ne samo to. Počinjeni zločini su kvalificirani kao ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. No, nakon toga dijela kreću sve sami bošnjački političko-promidžbeni biseri iz neovisnog pravosuđa BiH. Sukob u Bugojnu se kvalificira kao međunarodni sukob u koji je bila uključena Hrvatska i vlasti BiH. A Niko Džaja, zapovjednik Prve bojne HVO Bugojna, Dragan Erkapić, zapovjednik Druge bojne brigade HVO Bugojna, Miroslav Dilber, zapovjednik Treće bojne brigade HVO Bugojna, Franjo Jezidžić, načelnik IDP-a HVO Bugojna, Stipica Zelić, zapovjednik Vojne policije HVO Bugojna, vojnici i hrvatski dužnosnici Mario Subašić, Mihovil Strujić, Zdravko Juričić, Jadranko Gvozden, Marko Bartulović, Zoran Galić, Branko Crnjak, Perica Crnjak, Perica Kovačević, Vinko Ivković, dvojica Nikica Miloš, Ivo Miloš, Ante Markulj, Dragan Miličević, Niko Zlatunić, svi do jednoga rođeni su u Bugojnu.

Sudac Begić

Nestali su i ubijeni nakon zarobljavanja na više lokacija. Tijela su im spaljivana nekoliko puta! Ovo je najpoznatija skupina bugojanskih Hrvata čije je uhićenje, odvođenje i ubojstvo i danas prikriveno velom tajne. Za tijela većine njih i danas se ne zna. No, ni tu nije kraj neovisnog pravosuđa koje je odlučilo preinačiti istinu o ratu u Bugojnu, a ne samo osuditi zločine. Najbolji dio tek dolazi.

Gasalu, Dautoviću i Kukavici kazne su manje nego Enesu Handžiću koji je daleko ranije prije početka sudskog postupka priznao krivnju, nagodio se i otkrio lokacije nekih grobnica. Vrhunac ove farse je da je član Sudbenog vijeća, koji je pomilovao zločince, Radžib Begić, koji je za vrijeme rata bio načelnik Centra službe sigurnosti Zenica i izravno nadređen osuđenom Dautoviću. Ovom presudom je praktično udareno u lice pravdi, a Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić, nekadašnji zapovjednik Armije mogu mirno spavati.

Večeras je u KSC Bugojno održano snimanje emisije "Lijepom našom". Sportska dvorana je bila prepuna a raspjevana i raspoložena publika zabavljala se tri i pol sata uz mnogobrojne nastupe kulturno-umjetničkih društava i izvođača.Emitiranje emisije će biti na prvom programu HRT 03. i 10.05.2014.godine u 18:45 sati.

Greta Kuna- hrvaticu po profesiji koja je krstila djecu tek poslije rata tek kad je vidjela da je partija definitivno propala i shvatila da je HDZ nova snaga!

Konačno dolazi famozna konstiturirajuća sjednica OV Bugojno gdje je Ajknuć nudio prije Greti da podrzi Vlatka Glavaša na mjesto predsjednika OV, jer je on 3x više dobio glasova od predsjdnice HDZ Bugojna ( nacelnik i predsjdnik OV ne mogu biti iste nacionalnosti u viseetnickim opcinama)
Greta je to apsolutno odbila jer je imala prethodni dogovori sa SDA iostalim muslimanskim partijama da ce oni nju izabrati na mjesto predsjednice OV (znaci Greta je slučaj Komšić II)

U Bugojnu se Hrvati politički ponašaju kao da se nalaze u Grudama ili Posušju, sve to zbog političkog kadra koji ne dopušta novim mladim snagama uplitanje.
...
kako se nisu mogli dogovoriti da izađu sa jedinstvenom listom za općinsko vijeće, hrvatske su strane sve samostalno izašle (HDZ, HDZ1990, HSS-NHI,HSP BiH)

Narod je svoje rekao na izborima i kaznio hrvatske stranke tako što je izabrao Ajkunića za načelnika. Sam Ajkunić je fenomen za sebe jer se odmetnuo od SDA i nije htio biti njihov politron, neobično za muslimana iz jedne kabadahije kao što je Bugojno postalo.

Prijeratni Bugojanci nemaju nikakve volje da se vise vracaju i to je glavni problem. Ne bi se vracali ni da je HDZ na vlasti. A ne bi ni ja na njihovom mjestu, ko bi pametan zamjenio Mostar/Zagreb/Split... - Bugojnom

Bugojno je u zadnje vrijeme dobilo dosta pažnje. Posjet Milanovića pred kraj prošle godine (bilo je neko nejasno obećanje o pomoći za izgradnju škole), zatim posjet Josipovića, i sada snimanje "Lijepom Našom".