ENERGETSKI ŠOK : ZAŠTO JE RUSIJA ODUSTALA OD „JUŽNOG TOKA“

„Južni tok“ je prva velika žrtva zapadnih sankcija uvedenih Rusiji zbog Ukrajine!

Izgradnja plinovoda „Južni tok“ manjim dijelom je zaustavljena zahtjevima evropske birokratije a većim dijelom ekonomskim sankcijama zapada koje su iz temelja uzdrmale rusku ekonomiju i prisilile Rusiju da reducira investicione projekte

VISOKA CIJENA DODIKOVE KRATKOVIDOSTI: U sukobu Rusije i zapada Dodik je stao na gubitničku stranu
Prije nešto više od godinu dana najavili smo na stranicama Slobodne Bosne neslavni epilog energetskog projekta „Južni tok“. Iz obilne dokumentacije koju smo uspjeli pribaviti iz Brisela, bilo je posve jasno da investitor projekta, ruski energetski div Gazprom nema namjeru uskladiti projekt s novim pravnim standardima Evropske unije, a jednako tako da ni Evropska komisija nema namjeru zatvoriti oči i dopustiti ruskom „Gazpromu“ kršenje pravnih standarda i uspostavu potpunog monopola na plinskom tržištu jugoistočne Evrope.

Cijeli spor je nastao zbog primjene novih energetskih pravila na tržištu Evropske unije usmjerenih protiv monopolskog položaja energetskih kompanija. Ranije je liberalizirano tržište električne energije - odvojeni su proizvođači od prenosnika i distributera električne energije - i tu su obavezu realizirale sve države članice Evropske energetske zajednice, među kojima je i BiH. U skladu s tim pravilima, formirano je potpuno neovisno preduzeće u BiH pod nazivom „Elektroprenos“ koje je odvojeno od proizvođača električne energije - Elektriprivrede BiH.

Na isti način propisana je i deregulacija plinskog tržišta, na koju ruska strana nikako nije pristajala pa je bilo samo pitanje dana kada će projekat „Južni tok“ biti i formalno suspendiran.

EKONOMSKI GUBICI

U dugotrajnom natezanju EU-a i Rusije, prvi je živce izgubio ruski predsjednik Vladimir Putin koji je tokom posjete Turskoj, na press konferenciji, posve neočekivano rekao da Rusija definitivno odustaje od projekta „Južni tok“ i okreće se novim tržištima. Putinova izjava prvenstveno je bila namijenjena ušima eurounijskih birokrata, koje je optužio za svjesnu opstrukciju projekta, no puno veći odjek izazvala je na prostoru jugoistočne Evrope, među državama koje su direktno i indirektno naslonjene na ovu veliku energetsku investiciju vrijednu oko 40 milijadri eura.

Obustava izgradnje „Južnog toka“ među državama regije najviše će pogoditi Srbiju, koja se nalazi na samoj trasi ovog plinovoda pa je očekivala znatne prihode od transportnih taksi, u godišnjem iznosu od oko 200 miliona eura, a računala je i na dio kolača od izvođenja građavinskih radova čija se vrijednost procjenjuje na oko 2,5 milijardi eura.

Situacija s Republikom Srpskom je nešto drukčija. Budući da glavni koridor plinovoda zaobilazi prostor manjeg bh. entiteta, RS se u cijelom projektu pojavljuje kao marginalni sudionik, zbog zanemarljivih količina plina i zbog činjenice da bi se opskrbljivala posebnim krakom koji bi završavao u RS-u.

Pa ipak, Vlada RS-a procjenjuje da će obustavom projekta izgubiti najmanje miljardu eura direktnih stranih investicija.

UPITNA EKONOMSKA ISPLATIVOST

No, vlade država direktno naslonjenih na plonovod „Južni tok“ ne brine toliko spor Moskve i Brisela, koji bi se s malo dobre volje i s jedne i s druge strane mogao lako razriještiti (naprimjer tako što bi se umjesto „Gazproma“ kao vlasnik plinovoda pojavila neka druga kompanija), koliko ih brinu informacije da je Rusija odustala zbog ekonomske neisplativosti projekta, strmoglavog pada cijena nafte i plina i ogromnih finansijskih problema u koje je Rusija zapala nakon uvođenja sankcija zapadnih država.

Cijena plina veže se za cijenu nafte, a u trenutku projektovanja „Južnog toka“, dakle prije nekih sedam godina, cijena nafte bila je na rekordnoj razini od oko 145 dolara za barel. Danas je upola jeftinija i još uvijek pada, bez ikakvih realnih nagovještaja da bi se u dogledno vrijeme mogla vratiti na razinu prihvatljivu za Rusiju, od oko 110 dolara za barel. Rusija je naime davno iscrpila jeftina nalazišta i već dulje vremena glavninu nafte crpi iz skupih i tehnološki vrlo zahtjevnih nalazišta. „Granica bola“ za rusku naftu postavljena je na 110 dolara za barel i svaka cijena niža od te granice ruskim kompanijama donosi ogromne gubitke. Nema nikakve sumnje da je strmoglav pad cijena nafte i plina na svjetskom tržištu izazvan vještački i da je izravno usmjeren protiv Rusije, koja ekonomski ne može izdržati nisku cijenu nafte. Naime, 60 posto državnog budžeta Rusija puni prodajom nafte i plina!

Ekonomske sankcije zapada teško su pogodile rusku ekonomiju, što se pored ostalog vidi i po strmoglavom padu nacionalne valute rublje koja je u manje od šest mjeseci izgubila trećinu svoje vrijednosti prema amaričkom dolaru. Rusija je potrošila silne milijarde iz deviznih rezervi pokušavajući spasiti kurs nacionalne valute, no rezultat je izostao - rublja i dalje tone a devizne rezerve Rusije pale su na oko 470 milijardi dolara, što je za oko 300 milijardi dolara manje nego što su iznosile prije nepune dvije godine!

RAZORNE POSLJEDICE ZAPADNIH SANKCIJA

U tom kontekstu treba posmatrati i vijest lansiranu dan prije Putinove izjave o krahu „Južnog toka“, a vezana je prodaju dijela ruskog udjela u najvećoj energetskoj kompaniji u vlasništvu države - Rosneftu. Naime, vlada Rusije odlučila je prodati blizu 20 posto svog udjela u „Rosneftu“, računajući da bi na ovoj transakciji mogla zaraditi oko 8,5 milijardi dolara. Niska cijena nafte uzdrmala je poslovanje „Rosnefta“ koji je prije dva mjeseca zatražio od države pomoć od 50 milijardi dolara kako bi uredno servisirao dugove. „Rosneft“ mora do kraja 2014. godine vratiti ukupno 440 milijardi rubalja duga, a već u narednoj godini još 626 milijardi.

U jednako nezavidnoj poziciji nalazi se i drugi energetski div u vlasništvu ruske države – „Gazprom“ - koji je određen za glavnog investitora projekta „Južni tok“.

U takvim okolnostima, Rusija je prisiljena osjetno reducirati budžetske investicije, osobito one koje poput „Južnog toka“ koštaju puno i pri tome imaju dugi rok povrata.

Posve je dakle jasno da je projekat „Južni tok“ pao kao žrtva zapadnih sankcija.

BIH IMA ALTERNATIVNO RJEŠENJE

TAP umjesto „Južnog toka“

Krah „Južnog toka“ dodatno je naglasio značaj alternativnog plinovoda, poznatog pod nazovom TAP (Transjadranski plinovod) kojim bi se plin iz Azerbejdžana, preko Turske i Grčke, dopremao do tržišta zapadne Evrope i Balkana. BiH zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Albanijom sudjeluje u ovom projektu, koji uživa snažnu podršku Evopske unije jer bi njegovom izgradnjom Evropa smanjila ovisnost od ruskog plina. U tom slučaju, BiH bi imala dva međusobno neovisna izvora plina - postojeći izvor iz Rusije, preko Ukrajine i Mađarske, te novi iz Azerbejdžana, preko Turske, Grčke, Albanije i Crne Gore.

HRVATI TRLJAJU RUKE

Povijesna prilika za izgradnju LNG terminala

U susjednoj Hrvatskoj zadovoljno trljaju ruke zbog procjene da će blokada „Južnog toka“ ubrzati izgradnju LNG terminala na Krku, čiju izgradnju Hrvatska najavljuje već cijelu deceniju. Tržište ukapljenog plina - Liquid Natural Gas (LNG) naglo je buknulo posljednjih godina nakon što je usavršena tehnologija proizvodnje nafte i plina iz uljnih škriljaca. U tome prednjače Sjedinjene Američke Države koje će već naredne godine postati najveći izvoznik nafte i plina na svijetu. Investitori iz SAD-a grade cijelu mrežu LNG terminala u Evropi, s očitom namjerom da s evropskog tržišta istisnu Rusiju i nametnu se kao glavni energetski opskrbljivač evropskog tržišta.

@Ministry of Sound

Povijesna prilika za izgradnju LNG terminala

U susjednoj Hrvatskoj zadovoljno trljaju ruke zbog procjene da će blokada „Južnog toka“ ubrzati izgradnju LNG terminala na Krku, čiju izgradnju Hrvatska najavljuje već cijelu deceniju. Tržište ukapljenog plina - Liquid Natural Gas (LNG) naglo je buknulo posljednjih godina nakon što je usavršena tehnologija proizvodnje nafte i plina iz uljnih škriljaca. U tome prednjače Sjedinjene Američke Države koje će već naredne godine postati najveći izvoznik nafte i plina na svijetu. Investitori iz SAD-a grade cijelu mrežu LNG terminala u Evropi, s očitom namjerom da s evropskog tržišta istisnu Rusiju i nametnu se kao glavni energetski opskrbljivač evropskog tržišta.

Da je Bajden znao da će Putin...
IZVOR: SLOBODNA DALMACIJA, DANAS HR

Zagreb -- Zbog najave odustajanja od izgradnje Južnog toka, Hrvatska, ni kriva ni dužna postaje regionalni energetski div, pišu regionalni mediji.
Kada je američki potpredsednik Džo Bajden na nedavnom samitu Atlantskog veća u Istanbulu rekao da Hrvatska ima potencijal da postane “regionalni energetski centar”, verovatno još nije znao da će ruski predsednik Vladimir Putin i direktor “Gasproma” Aleksej Miler samo nedelju dana nakon toga objaviti da je plan izgradnje Južnog toka mrtav.

Međutim, Bajden je i te kako dobro znao za višemesečne pritiske EU na Bugarsku, kao i za negativan stav Evropske komisije prema izgradnji Južnog toka i, što je još važnije, zajedničko protivljenje EU i NATO širenju ruskog uticaja na ovaj deo Evrope, piše "Slobodna Dalmacija".

Vest o odustajanju od Južnog toka, ukupno vrednog oko 40 milijardi dolara, izazvala je šok i nevericu u vladi Srbije, koja je upravo na tom projektu planirala svoju energetsku stabilnost. Iz Vlade Hrvatske stižu samouverene izjave.

Ali, treba reći da izvršna vlast za poziciju Hrvatske u ovoj 'igri' Zapada i Rusije baš i nema neke naročite zasluge. Čini se kako je Hrvatska na najboljem putu da postane energetski lider regije - ni kriva ni dužna!", piše "Slobodna Dalmacija".

To proizlazi i iz komentara ministra provrede Ivana Vrdoljaka za “Slobodnu Dalamaciju”.

“Rusko odustajanje se na nas ne odražava ni najmanje, ne ugrožava našu energetsku strategiju. Mi smo otvorili opciju izgradnje kraka za Južni tok jer Hrvatska nije imala priliku da bude na glavnoj trasi Južnog toka. Nakon toga smo krenuli u projekt istraživanja gasa i nafte te izgradnje LNG-a, a to će izgleda biti jedina opcija dopreme plina u ovaj deo Evrope. I izgleda da smo bili u pravu".

Odustajanje od Južnog toka ne bi trebalo shvatiti kao konačnu odluku.

Dalamcija piše i da uprkos “vidovitosti” o kojoj govori ministar, čini se da nazirući rasplet čitave priče više spada u onu “više sreće, nego pameti”.

“Mi smo i dosad previše zavisili od gasa iz Rusije, a povećanje te zavisnosti ne bi bilo dobro ni za ekonomiju ni za političku stabilnost u regiji”, komentariše ekonomski analitičar dr. Damir Novotni.

“Upravo zato, ja na rusko odustajanje gledam pozitivno, ovo nam je prilika da nadoknadimo izgubljene godine, a izgubili smo ih najmanje 15, uzdajući se u snabdevanje iz jednog izvora. Ovo treba biti i podsticaj za istraživanja mogućih izvora nafte u hrvatskom podmorju, ali i za projekat LNG terminala za ukapljeni gas”, kaže dr. Novotni.

Darko Horvat, predsednik HDZ-ova Odbora za energetiku, rudarstvo i zaštitu okoline, podiže ručnu: “Najavu odustajanja ‘Gasproma’ od Južnog toka ne treba uzeti kao konačnu odluku. U ovoj geopolitičkoj igri ruska strana se odlučila za potez kojim uzvraća udarac na ekonomske sankcije od strane EU”.

Horvat podseća da se i dalje preko 54 posto potreba za gasom u Evropi podmiruje iz ruskih izvora.

Da obustavljanje Južnog toka nije dobra vest za Srbiju, kroz koju je trebalo da prođe 422 kilometra plinovoda, nije krio ni premijer Aleksandar Vučić, prenose regionalni mediji.

Ekonomski novinar Miša Brkić zato kaže: “Na Srbiji je da sad, kad je već tragično zakasnila, počne da razmišlja o svojoj energetskoj budućnosti. I to evropskom pameću, kako bi našla zamenu za ruski gas".

Brkić primećuje da se “Srbija uspavala na lovorikama Južnog toka” i - kao da je slušao Bajdena - ističe mogućnosti koje u perspektivi nudi projekt LNG-a na Krku i Jadransko-jonskog gasovoda koji bi od Azerbejdžana preko Grčke, Albanije i Crne Gore trebalo da dođe do Hrvatske.

Inače, vest o ruskom odustajanju s nelagodom je primljena i u Mađarskoj, u čijem je parlamentu prošlog meseca izglasana promena zakona koji omogućuju izgradnju njihova dela Južnog toka.

Sukob u Groznom, desetine mrtvih

Najmanje devetnaest ljudi je poginulo u razmeni vatre između snaga bezbednosti i naoružanih ekstremista u glavnom gradu Čečenije.

U borbama policijskih snaga sa ekstremistima u prestonici Čečenije, Groznom, poginulo je deset, a povređeno 28 policajaca, saopštio je ruski Nacionalni antiteroristički komitet, prenosi Tanjug.



Specijalnom antiterorističkom operacijom rukovodio je čelnik te ruske republike Ramzan Kadirov, koji je izjavio da je tokom borbe ubijeno najmanje devet ekstremista, prenele su ruske agencije.

U borbama policajaca i ekstremista potpuno su uništene jedna desetospratnica i škola u centru Groznog.

Agencija Tas navodi da je grupa nepoznatih napadača oko ponoći u tri vozila napala punkt saobraćajne policije u Groznom i da su se potom sakrili u Dom štampe u centru grada.

Kadirov je rekao da je zgrada veoma oštećena u operaciji, obećavši da će biti izgrađen novi Dom štampe.

On je naveo i da su ekstremisti planirali velike terorističke akcije u Čečeniji.

Putin se kockao i definitvno precjenio svoje i ruske mogucnosti, odnosno vjerovao je da Zapad nece ovako ostro reagirati, a oni kao da su samo cekali ruski kiks. Rusija vec trpi teske posljedice, a na dugi rok ce biti devastirajuce ne nadju li izlaz iz ove situacije. ovo je diskretno poruka i Turskoj da su i oni tigar od papira kojeg ce po potrebi biti i daleko lakse srusiti od Rusije koja se ipak ima s cim djelomicno oduprijeti i na neki nacin uzvratiti, iako su svi omjeri debelo na strani zapadnjaka.

Putin se kockao i definitvno precjenio svoje i ruske mogucnosti, odnosno vjerovao je da Zapad nece ovako ostro reagirati, a oni kao da su samo cekali ruski kiks. Rusija vec trpi teske posljedice, a na dugi rok ce biti devastirajuce ne nadju li izlaz iz ove situacije. ovo je diskretno poruka i Turskoj da su i oni tigar od papira kojeg ce po potrebi biti i daleko lakse srusiti od Rusije koja se ipak ima s cim djelomicno oduprijeti i na neki nacin uzvratiti, iako su svi omjeri debelo na strani zapadnjaka.

NATIONAL INTEREST
Na Arktiku je razmeštena takva ruska vojna sila, koja je potpuno spremna za rukovođenje svetskim ratom!
Novosti online | 05. decembar 2014. 19:08 |

Uticajni američki časopis „National Interest“ objavio je studiju u kojoj analizira pozicije Rusije na Arktiku uz zaključak da je tamo razmeštena takva vojna snaga koja je potpuno spremna za rukovođenje globalnim, odnosno, svetskim ratom koji može biti izazvan tenzijama svetskih sila.

Ovaj časopis navodi da Rusija na Arktiku ima najmanje 5 vrsta oružja kojima se potpuno može suprostaviti svakom vidu agresije.

Arktik kao geostrateška tačka je postala posebno veoma važna zbog fenomena otopljavanja leda, jer to omogućava lakša dubinska istraživanja voda i minerala, te drugih prirodnih bogatstava.

Ne treba da čudi što je Rusija potpuno vojno spremna na Arktiku, piše „National Interest“ i dodaje da se Rusija spremala godinama da osposobi Arktik, a da uz to ima i iskustvo još iz perioda Sovjetskog saveza.

Rusija na Arktiku ima četiri nuklearna broda ledolomca koji su ključni za operacije na Arktiku i strateški bitni za potencijalna vojna delovanja, a SAD i Kanada imaju svega nekoliko običnih ledolomaca brodova duž graničnog pojasa.

Pored toga ispod leda su stacionirane moćne podmornice „Ajkula“, ima ih šest i nadmoćne su u odnosu na podmornice zapadnih zemalja.

Mig-31 čije predispozicije su vrhunske za letove na prostorima sa drugačijim vazduhom i pritiskom kao što je Arktik je takođe adut za borbu protiv američkih borbenih aviona. Trenutno na Arktiku Rusija ima preko 200 aviona Mig-31.

Isto važi i za bombardere Tu-95 i Tu-142 koji su takođe kao stvoreni za specifične prostore poput Arktika, navodi „National Interest“.

Te bombardere će teško biti poraziti na prostoru od 5 hiljada kilometara koliko je borbeni radijus Arktika, kaže za „National Interest“ vojni ekspert, Robert Farli.

Farli navodi da su na Arktiku razmeštene i razne elitne specijalne jedinice vojske Ruske Federacije koje su još od perioda Sovjetskog saveza specijalno obučavane za napade na NATO jedinice i ratovanje u posebnim uslovima.

Руссиа ис чаргед wитх усинг “траде барриерс то апплы ецономиц анд политицал прессуре” анд интерферинг ин Украинеьс “интернал аффаирс.”

Тхис ис алмост цомицал.

Тхе У.С. хас импосед траде барриерс анд санцтионс он Руссиа, Беларус, Иран, Цуба, Бурма, Цонго, Судан, анд а хост оф отхер натионс.

Ецономиц санцтионс аре тхе фирст рецоурсе оф тхе Америцан Емпире.

A Russophobic Rant From Congress

http://buchanan.org/blog/russophobic-rant-congress-7200

Samo za mog prijatelja Metemmu.

Da mu malo ugrije srce u ove hladne dane.

Prebaciš na ćirilicu i možeš printat u srpskim novinama.



To svaki čestit čovjek i bijelac može potpisat.

Rublja jako pala.
Samo ako se ovi nadaju da će ruske mase silom skidati Putina gadno se varaju. Mislim bar.

Ne znam do kad će arapske naftne države biti dio ovoga za tuđe interese, njima Rusi nisu neprijatelji. Sve muslimanske naftne dražave, osim Kuvajta, dižu kredite zbog pada cijena nafte. Nije da ne zarade i ovako, već narod neće ništa manje nego prošle godine a proračun mora biti isti ili veći. Te kredite će morati vraćati sa masnim kamatama, sve za interese USA. Ne kužim tu njihovu logiku i igru.

Nekako sam sklon vjeovati da ovu cijenu plaćaju za USA napade na ISIL. ISIL-ovci postali kao vjerni psi USA, kad USA poželi može ih pustiti da obori bilo koju vladu na Bliskom istoku. No, vrijeme će već pokazati kako stoje stvari.

Vijest da će Obama potpisati nove mjere dolazi u vrijeme kada se Rusija bori s valutnom krizom izazvanom posljedicama ranijih sankcija i padom cijena nafte.