HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Smartfeed Smartfeed    Sada je: uto lis 21, 2014 1:53 pm.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 22 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Arhiva dokumenata
PostPostano: uto sij 07, 2014 5:32 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: uto sij 07, 2014 5:33 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: uto sij 07, 2014 5:50 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: čet sij 09, 2014 2:46 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika
slika
slika
slika
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sub sij 11, 2014 12:06 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sub sij 11, 2014 12:09 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
slika

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 3:55 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
Ovo je jedna od inačica Cutillerovog mirovnog plana.


IZJAVA O NOVOM KONSTITUCIONALNOM UREĐENJU
BOSNE I HERCEGOVINE

A - NEZAVISNOST

1. BOSNA I HERCEGOVINA bi bila država, sacinjena od određenog broja konstitucionalnih jedinica baziranih na nacionalnom principu, uzimajuci u obzir ekonomske, geografske i druge kriterije.

2. Bosna i Hercegovina bi ostala u postojećim granicama, i niti vlada BiH, niti vlade konstitucionalnih jedinica neće podržati zahtjeve susjednih država za pripojenjem dijela teritorija BiH.

3. Suverenost pripada gradjanima muslimanske, srpske i hrvatske nacionalnosti i drugih nacija, koje je realizuju putem njihovog građanskog učestvovanja u konstitucionalnim jedinicama i centralnim organima Republike.

OSNOVNI PRINCIPI

1. Bosna i Hercegovina i njene konstitucionalne jedinice bi vladale po slijedećim principima koji se primjenjuju u demokratskim državama Zapadne Evrope i kako je odlučeno u nacrtu Konvencije o Konferenciji:

a. Poštivanje ljudskih prava i najviših standarda, kako je navedeno u nacrtu Konvencije, poštivanje privatnog vlasništva, tržišne ekonomije i slobodne inicijative.

b. Opšte i jednako pravo glasanja, slobodnih izbora i tajnog glasanja.

c. Sloboda političkih organizacija i radničkih sindikata.

d. Svjetovni državni sistem sa punim religijskim slobodama i odvajanjem crkve i države, razdvajanjem vlasti medju ogranke vlade, zakona i demokratskog sistema kontrole i zaštite konstitucionalnosti i legitimiteta.

e. Internacionalna kontrola i jurisdikcija u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda.

C. SKUPŠTINA I VLADA BOSNE I HERCEGOVINE

1. Skupština BiH bi bila sastavljena od Vijeća građana, koji bi bili direktno birani, i Vijeća konstitutivnih jedinica u kojem bi svaka konstitutivna jedinica imala jednak broj predstavnika.

2. Skupština, koja bi djelovala putem Vijeća građana i Vijeća konstitutivnih jedinica, i Vlada bi imale kompetenciju da donose zakone, razmatraju i regulišu prijedloge koji dolaze iz konstitivnih jedinica, i da upravljaju slijedećim poljima: Centralnom Bankom i monetarnom politikom, inostranim poslovima, generalnom ekonomskom politikom, ekonomskim odnosima, uključujući i transport, energetske zalihe, vodovod i snabdijevanje vodom i druge predmete o kojima treba odlučiti, a koji se tiču više od jedne konstitivne jedinice.

Odluke koje se tiču zastave i amblema, visokog obrazovanja, religije, makro-ekonomske politike, važnih ili generalnih stvari koje se tiču ekonomske politike, odluka koje se tiču odnosa Bosne i Hercegovine i njoj susjednih država, i drugo o čemu se treba odlučiti, bi se donosile u Vijeću konstitutivnih jedinica većinom od četiri petine cjelokupnog broja predstavnika u njemu.

Opaska: O oružanim snagama i policiji će se kasnije raspravljati.

3. Sastav državne uprave i sudstva BiH treba biti proporcionalan nacionalnom sastavu BiH.

4. Bit će ustanovljen specijalan Sud, koji će u periodu ne manjem od 5 godina, rješavati pitanja između vlasti BiH i vlasti konstitucionalnih jedinica. Njega će sačinjavati nepristrasni članovi koji su izvan BiH i njenih susjednih država. Sud će imati po jednog člana iz svake konstitucionalne jedinice i isti broj članova, plus još jedan, izvana. Odluke će se donositi većinom glasova.

D. KONSTITUTIVNE JEDINICE

1. U okviru granica BiH će biti ustanovljene konstitucionalne jedinice kako je definisano u tački E.

2. Skupštine i Vlade konstitucionalnih jedinica bi imale vlast podređenu zakonima Bosne i Hercegovine, i to u saglasnosti sa onim poljima koja su gore navedena. Mogu da donose zakone i upravljaju stvarima koje se tiču njihovih konstitucionalnih jedinica, to jest da upravljaju službama konstitucionalne jedinice, eksproprijacijom dobara za javnu upotrebu, registrom posjeda, zaštitom od požara, trgovinskom komorom, nadzorom nad kooperativnim trgovinskim organizacijama, bankama i kreditnim institucijama, socijalnom brigom, zdravstvenim osiguranjem, čuvanjem istorijskog, umjetničkog i kulturnog naslijeđa, kulturnim institucijama, kao što su biblioteke, muzeji i instituti, korištenjem zemljišta, stanovanjem, prodavnicama, putevima, službama za hitne intervencije, rudarstvom, lovom i ribolovom, prirodnim bogatstvima, vodovodom, transportom unutar konstitucionalne jedinice, turizmom, afrikulturom, šumama, socijalnom pomoći, školstvom, obrazovanjem, policijom, trgovinom i drugim aspektima ekonomske politike, sigurnosti, higijene, sporta i rekreacije i drugih stvari o kojima treba odlučiti.

Svaka konstitucionalna jedinica bi organizirala vlastite institucije. Konstitucionalne jedinice mogu ustanoviti i održavati veze sa drugim republikama i organizacijama ako to nije na stetu nezavisnosti i integriteta Bosne i Hercegovine kao federalne države.

3. Sve institucije (državna administracija, sudstvo, itd.) koje ustanovljava konstitucionalna jedinica moraju proporcionalno odslikavati nacionalni sastav te konstitucionalne jedinice.

4. Članovi nacija koje su u manjini u konstitucionalnoj jedinici bi imali zaštitu sličnu onoj u članu 2(3) ovog nacrta Konvencije.

E. DEFINICIJA KONSTITUCIONALNIH JEDINICA

Bit će ustanovljena radna grupa koja će odrediti teritorije konstitucionalnih jedinica prema nacionalnim principima i ekonomskim, geografskim i drugim kriterijima.

F. PRELAZNA FAZA

Bit će što prije pripremljen i podnešen na uvid Skupštini Konstitucionalni zakon koji će modificirati Ustav, u cilju omogućavanja sprovođenja ovih principa.

Brisel, 9 mart 1992..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 4:37 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
I OPĆI SABOR HRVATA
BOSANSKE POSAVINE
SLAVONSKI BROD, 18. prosinca 1993. g.

ODLUKA

Suočeni s bezobzirnom agresijom kojom su ugrožena povijesna i prirodna prava na život i opstojnost, kulturni identitet, politički, gospodarski i drugi interesi, a nezadovoljni rezultatom dosadašnjih pregovora, Hrvati Bosanske Posavine održali su I. Opći sabor radi zauzimanja stajališta o sudbini Bosanske Posavine.

Polazeći od:
* Izražene volje pučanstva u DEKLARACIJI O BOSANSKOJ POSAVINI koju i ovaj Sabor usvaja,
* Političkih odluka: HDZ u B. Posavini kao legitimnog predstavnika političke volje hrvatskog naroda, zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i
* Izraženih stajališta: kulturnih i crkvenih institucija, Zajednice prognanih, izbjeglih i iseljenih B. posavine, domovinskih zajednica i zavičajnih klubova u zemlji i inozemstvu,

I. Opći sabor Bosanske Posavine na svom zasjedanju dana 18.12.1993. GODINE DONOSI

odluku

1. Osniva se Privremeni Sabor Bosanske Posavine koji je najviše predstavničko tijelo Bosanske Posavine.

2. Uspostavlja se provincija Bosanska Posavina koja obuhvaća općine Bos. Brod, Bos. Šamac, Derventa, Modriča, Odžak i Orašje, te dijelova općina Brčko, Doboj i Gradačac sa granicama prema aneksu I (karta i opis)

3. Provincija Bosanska Posavina je političko-teritorijalna zajednica povezana sa Herceg-Bosnom i ostalim Hrvatskim dijelovima u okviru države Bosne i Hercegovine.

4. Izvršno tijelo Privremenog Sabora provincije je Hrvatsko narodno vijeće od 19 članova. HNV će sve do konačnog političkog rješenja i u ratnim uvjetima predstavljati Privremeni Sabor i provoditi njegove odluke. Članovi HNV su: Pavo Kobaš, Iko Stanić, dr. Josip Jelić, Ante Ravlić, Mate Gogić, Miro Sirovin, Ivica Ivkić, Pejo Ćosić, dr. Ante Kovačević, Petar Kljajić, Bariša Jelavić, Marko Andjelić, Mijo Anić, Tomo Božić, Šerif Isaković, Ruža Majstorović, Husein Mahmudspahić, Marijan Nikić-Pejić i Mladen Zelić.

5. Privremeni Sabor ovlašćuje izaslanike Iku Stanića i dr. Antu Kovačevića da Provinciju Bosansku Posavinu zastupaju u daljnjim mirovnim pregovorima o BiH.

HNV će imenovati tim eksperata koji će pomagati pregovaračima.

6. Zabranjuje se bilo kome potpisati predaju Bosanske Posavine, pa je svaki eventualni takav potpis nevaljan, a odluka ništavna.

7. Privremeni Sabor zahtijeva od političkih i vojnih vodstava da se odmah prekinu sukobi izmedju HVO i Armije BiH. Ovi sukobi su protiv strateških interesa hrvatskog i muslimanskog naroda, a u korist zajedničkog agresora.

8. Privremeni Sabor daje posebno priznanje i zahvalnost braniteljima B. Posavine za sve ono što su do sada učinili žrtvujući i vlastite živote za B. Posavinu. Sabor daje punu podršku daljnjoj njihovoj borbi i vjeruje u njihovu spremnost i snagu. Poginule branitelje nećemo nikada zaboraviti, a njihove nas žrtve obvezuju da ustrajemo u borbi do konačnog oslobodjenja cijele B. Posavine.

9. Sabor izražava zahvalnost svim gradjanima države Hrvatske, a posebno Brodske Posavine za svekoliku pomoć u najtežim trenucima u povijesti naroda B. Posavine. Sabor očekuje i daljnju političku i drugu pomoć narodu B. Posavine u ostvarivanju odluka ovog Sabora, jer je to i u interesu cjelokupnog hrvatskog korpusa i države Hrvatske.

10. Sabor inicira sazivanje općeg sabora Hrvata Bosne i Hercegovine.


Predsjedništvo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 4:53 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
DEKLARACIJA O BOSANSKOJ POSAVINI

Svestrano razmatrajući tragičnu sudbinu Bosanske Posavine, a na temelju slijedećih činjenica:

1. da je prema popisu stanovništva 1991. god. na prostoru Bosanske Posavine (općine: Derventa, Bos. Brod, Odžak, Bos. Šamac, Orašje, i dijelovi općina Modriča, Gradačac i Brčko) živjelo: Hrvata 126.494 ili 59,60%, Muslimana 32.879 ili 15,48%, Srba 43.620 ili 20,55%, ostalih 9.284 ili 4.37%

2. da prema katastarskim pokazateljima 83% zemlje Bosanske Posavine pripada Hrvatima i Muslimanima, a 17% Srbima;

3. da hrvatski narod, kao jedini ili kao većinski, na ovom prostoru živi od 7. stoljeća;

4. da su srpske oružane postrojbe u ovome ratu gotovo sav prostor Bosanske Posavine osvojile, nesrpsko stanovništvo protjerale i sva dobra opljačkale ili uništile;

5. da je u obrani Bosanske Posavine od srpske agresije 1991-1993. poginulo 2.446 branitelja i približno 1.500 civila, oko 8.000 ranjeno, te ostalo gotovo 2.600 siročadi i 500 invalida;

6. da je prema sadašnjem međunarodnom planu za BiH golema većina toga prostora uključena u tzv. Republiku srpsku, čime je međunarodna zajednica faktički prihvatila rezultate agresije i genocida kao i gaženje svih principa međunarodnog pravnog poretka; u ime vjerskih zajednica, inteligencije i prijatelja Bosanske Posavine, mi dolje potpisani

TRAŽIMO

1. da Bosanska Posavina, u gore naznačenim granicama, uz opravdane manje korekcije, na temelju etničkog načela i povijesnog prava, bude politički konstituirana kao provincija s većinskim hrvatskim stanovništvom;

2. da se srpski agresor povuče s toga prostora, pri čemu se Srbima koji su tu prije živjeli, a koji nisu počinili zločine, ne osporava pravo da tu i dalje žive kao punopravni građani;

3. da se svim prognanim Hrvatima i Muslimanima omogući povratak u vlastite domove;

4. da se svi koji su počinili zločine izvedu pred sud;

5. da u hrvatskoj delegaciji koja sudjeluje u pregovorima o političkoj sudbini BiH obvezatno bude i predstavnik Bosanske Posavine koji će imati puno povjerenje onih koje predstavlja i koji će zastupati iznesene stavove;

6. da nitko ne potpisuje nikakav ugovor niti čini bilo što drugo čime bi prostor i narod Bosanske Posavine bili izručeni tzv. Republici srpskoj ili na neki drugi način žrtvovani tuđim interesima.

12.10.1993.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 5:27 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
DEKLARACIJA
Sabora Hrvata srednje Bosne

Mi, Hrvati srednje Bosne, okupljeni na svom saboru u Zagrebu 16. siječnja 1994. godine, na kojemu sudjeluju predstavnici svih općina (Sarajevo, Kiseljak, Kreševo, Fojnica, Busovača, Vitez, Travnik, Novi Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Konjic, Prozor, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Jajce, Kotor Varoš, Zenica, Kakanj, Visoko, Vareš, Breza, Olovo, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Tešanj, Teslić), sa čvrstim htijenjem da sami izrazimo svoju političku volju o svom položaju u okviru državne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, donosimo slijedeću deklaraciju:

1. Srednja Bosna je jedinstven povijesni, zemljopisni, kulturni i politički prostor u okviru državne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, na kojemu Hrvati obitavaju stoljećima. Sabor smatra da je i u sadašnjim povijesnim i političkim zbivanjima neophodno potrebno očuvati i potvrditi takav položaj srednje Bosne.

Svako dijeljenje prostora srednje Bosne po etničko-teritorijalnom načelu neprihvatljivo je i izaziva tragediju nesagledivih razmjera u životu ljudi i naroda koji obitavaju na njemu, kako to jasno pokazuje sadašnji krvavi rat.

2. Životni interes Hrvata srednje Bosne nije sukob i rat s bilo kojim narodom na tom prostoru - ni s Muslimanima, ni sa Srbima - nego stvarni mir i suživot u pravilno uredjenim medjusobnim odnosima i uz osiguranje istinske slobode za svakoga čovjeka i svaki narod.

Rat, koji je prouzročen velikosrpskom agresijom na srednju Bosnu kao i na cijelu Bosnu i Hercegovinu, a koji se potom, kao posljedica toga, pretvorio u tragični sukob izmedju samih žrtava te agresije, Hrvata i Muslimana, treba odmah prestati, treba odmah zajedničkim snagama pokopati sve ratne sjekire, osloboditi se od mržnje i neprijateljstva, prekovati mačeve u srpove i kompjutore, te strpljivim dijalogom postići mir u slobodi za svakoga čovjeka i narod u ovome kraju kao i cijeloj Bosni i Hercegovini.

3. Postizanje toga cilja, koji je sada najpreča politička potreba, može se postići osiguranjem ravnopravnosti i državotvornosti hrvatskoga naroda, kao i druga dva naroda na svakom dijelu državne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Sabor smatra da je to nemoguće postići teritorijalnom podjelom, kakva se sada nameće u obliku stvaranja samostalnih država u nekoj provizornoj uniji Bosne i Hercegovine, što konačno vodi diobi i rušenju ove zemlje i zločinu nad ljudima i narodima u njoj, nego jedino paritetnim sudjelovanjem svakog od tri državotvorna naroda u političkom životu i vlasti ove zemlje, na načelima suvremene demokracije i temeljnih prava ljudi i naroda.

4. Ovaj rat je donio i svakodnevno donosi neizrecivu patnju i ogroman broj ljudskih žrtava.

Sabor izražava duboki pijetet prema tim žrtvama, osudjuje sve počinitelje zlodjela bez obzira na naciju i vjeru, te zahtijeva njihovo neizostavno izvodjenje pred medjunarodni sud.

Istodobno, Sabor izražava svoju zahvalnost prema braniteljima hrvatskoga naroda na njegovim ognjištima.

5. Iz mnogih mjesta srednje Bosne Hrvati su posve ili djelomično protjerani iz svojih kuća i sa svoje zemlje, na kojoj su živjeli kao starosjedioci od pamtivjeka, te nasilno raseljeni u druge krajeve i države.

Sabor traži i zahtijeva povratak svih prognanih i raseljenih ljudi i naroda iz srednje Bosne i iz cijele Bosne i Hercegovine na svoja vjekovna ognjišta i poništavanje svih scenarija o njihovom etničkom čišćenju ili tzv. "humanom preseljenju" u druge krajeve ili države, te najstrožiju osudu tih zlodjela i njihovih nositelja.

6. U srednjoj Bosni je neprocjenjiva kulturna i povijesna baština hrvatskog naroda, istodobno veoma značajna za državu Bosnu i Hercegovinu, koja je u povijesno-političkom smislu jednako autentična i samosvojna kao i susjedne: Hrvatska, Srbija ili Crna Gora.

Sabor traži da se sačuva i obnovi sva povijesna i kulturna baština hrvatskoga naroda u srednjoj Bosni kao i cijeloj Bosni i Hercegovini.

7. Sabor Hrvata Bosanske Posavine, održan 18. prosinca 1993. godine u Slavonskom Brodu, medju ostalim je potakao takodjer održavanje Općeg sabora Hrvata Bosne i Hercegovine.

Sabor Hrvata srednje Bosne prihvaća taj prijedlog i zalaže se za što skorije održavanje takvoga Sabora na odgovarajućem mjestu u Bosni i Hercegovini.

8. Sabor izabire svoje Izvršno tijelo koje će imati zadaću i dužnost da provodi u djelo odluke i smijernice ovoga Sabora.

Isto tako, Sabor odredjuje dva svoja predstavnika za pregovore na medjunarodnoj konferenciji u Ženevi i na drugim konferencijama o statusu Hrvata srednje Bosne u Bosni i Hercegovini, te ih ovlašćuje da tu službu mogu vršiti samo u duhu odluka ovoga Sabora.

Zagreb, 16. siječnja 1994.

Dodatak:

Sabor traži da nitko ne smije potpisati podjelu Bosne i Hercegovine u kojoj će biti oštećeni Hrvati i Muslimani. To će se smatrati nevaljanim činom.

U Izvršni odbor Sabora izabrani su: Dr. Vjeko Barać, Ivan Lovrenović, prof. Marinko Pejić, dr. Božo Matić, akademik, dr. Berislav Topić, dr. Franjo Topić, Petar Jozelić, Pejo Spajić, dr. fra Luka Markešić.

Sabor opunomoćuje i obvezuje Izvršni odbor da u skladu s odlukama Deklaracije sudjeluje u pregovorima o političkom rješavanju krize u Bosni i Hercegovini i šalje svoje predstavnike na sveodgovarajuće konferencije o tome.

Za Izvršni odbor dr. fra Luka Markešić


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 6:08 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
Hrvatski predstavnici izabrani na izborima 1990. godine za zastupnike Skupštine BiH, za članove Predsjedništva BiH, predsjednike i dopredsjednike gradskih i općinskih skupština, te članovi središnjih i glavnih odbora hrvatskih političkih stranaka, središnjice HKD Napredak, predstavnici Katoličke crkve, sabora Hrvata bosanske Posavine i središnje Bosne, domovinskih organizacija, kao i jedan broj kulturnih, znanstvenih, gospodarskih, zdravstvenih, prosvjetnih i drugih eminentnih javnih radnika-Hrvata sastali su se 6. veljače 1994. godine u Sarajevu i donijeli

DEKLARACIJU
Sabora Hrvata Bosne i Hercegovine

1. Pozivajući se na političku volju Hrvata BiH, iskazanu i na referendumu 29. veljače 1992. godine, Sabor, kao vrhovno političko predstavničko tijelo hrvatskoga naroda BiH, potvrđuje da je državna cjelovitost BiH vitalni interes hrvatskoga naroda. Ta cjelovitost uvjetovana je povijesnim, geografskim, gospodarskim, tradicijskim, etičkim i političkim razlozima, ali i interesom svakoga od njezinih naroda. Sve to potvrđeno je i činom međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.

2. Sabor zahtijeva hitan i apsolutan prestanak svih ratnih djelovanja na svim bojištima. To je prvi uvjet da se pregovorima razriješi bosanskohercegovačka kriza, a paritetnim i proporcionalnim sudjelovanjem svakog naroda u političkom životu i vlasti, na načelima suvremene demokracije i osnovnih prava ljudi i naroda, osigura stabilnost države BiH i u budućnosti.

Hrvatski narod će, u slučaju daljnjeg nastavljanja rata, putem Sabora Hrvata, i na druge načine, od međunarodne zajednice tražiti svaku, uključujući i vojnu zaštitu za sebe i svoje interese.

3. Unutarnje uređenje BiH može se uspostaviti samo u miru i političkim dogovorom narodnih predstavnika. Ono se mora temeljiti na suvremenim demokratskim stečevinama, na ravnopravnosti naroda izraženoj i putem paritetne vlasti na državnoj razini, odnosno proporcionalne na nižim razinama vlasti, na ljudskim pravima i građanskim slobodama.

4. U državi BiH mora se osigurati kontinuitet državotvornosti hrvatskoga, kao i drugih dvaju naroda, na svakom dijelu državnog teritorija BiH.

5. Hrvatima se, kao jednom od tri državotvorna naroda BiH, mora omogućiti i trajno garantirati svaka vrst komunikacije sa cjelinom hrvatskog nacionalnog korpusa.

6. Sabor odbacuje svako rješenje krize u BiH ako bi ono sankcioniralo dosadašnje etničke progone, omogućilo nastavak etničkih čišćenja, tzv. humana preseljenja naroda, zadovoljilo osvajača i agresora, te dezavuiralo stajalište UN i Europske zajednice da se ne može prihvatiti nikakvo teritorijalno stanje nametnuto osvajanjem i silom. Sabor ističe da su i zbog toga za Hrvate BiH neprihvatljiva i nedopustiva teritorijalna osvajanja i njihovo ozakonjenje s bilo čije strane.

7. Sabor zahtijeva osiguranje povratka svih prognanih i izbjeglih sa cijelog teritorija BiH. Svaki mirovni ugovor mora osigurati to pravo i predvidjeti međunarodne garancije za njegovo ostvarivanje.

8. Rat je prouzročio velike patnje i brojne ljudske žrtve. Sabor izražava duboku sućut zbog svih nedužnih žrtava i traži da se pred odgovarajuće sudove izvedu svi počinitelji zlodjela.

9. Sabor zahtijeva da se u sve buduće pregovore o razrješenju krize u BiH, imaju uključiti i njegovi izabrani predstavnici, te da podjelu Bosne i Hercegovine nitko nije ovlašten potpisati, a ukoliko i potpiše to će se smatrati nevaljanim.

10. Sabor podržava i prihvaća stajališta koja o krizi u BiH kontinuirano izražava Katolička crkva.

11. Sabor podržava i prihvaća izraženu volju i politička opredjeljenja iskazana na saborima Hrvata Posavine i središnje Bosne.

12. Sabor se zauzima za uspostavljanje komunikacija i slobodno kretanje ljudi, roba i novca kao prvog preduvjeta za moderan gospodarski sustav, tržišno gospodarstvo i povezanost s razvijenim svijetom.

Opustošena i ratom razorena zemlja dugo će ovisiti o međunarodnoj pomoći. Sabor smatra potrebnim naglasiti da će ta pomoć morati biti izravno ovisna o stupnju ljudskih prava i građanskih sloboda u svakom dijelu BiH, te o učinkovitosti i pravednosti njezine raspodjele.

Okupljeni na Saboru Hrvata BiH, kao vrhovnom političkom predstavničkom tijelu hrvatskoga naroda u BiH, mi predstavnici hrvatskih političkih stranaka, Katoličke crkve, kulturnih institucija i ukupne hrvatske javnosti BiH, upućujemo bosansko-bosansko-hercegovačkim Hrvatima


PROGLAS

Hrvati su stoljećima živjeli u Bosni i Hercegovini, gradili i podizali svoju zemlju, branili je i čuvali, stradavali u njoj i iznova se podizali zajedno s njom. Tako sve do dana današnjega. A danas se nalaze pred najsudbonosnijim trenutkom svoje povijesti. Postoji, naime, ozbiljna opasnost da Hrvata definitivno nestane s bosanskoga tla.

Hrvatski narod u BiH već više od dvije godine, a zajedno s Hrvatima iz Republike Hrvatske i duže, stradava u nezapamćenim ratnim strahotama.

Sretni što nakon toliko stoljeća postoji suverena hrvatska država, ne možemo a da ne iskažemo duboku zabrinutost nad sadašnjim trenutkom hrvatstva u BiH.

Rat je donio sva zla: otjerao nas je s naših višestoljetnih prostora, uništio neprocjenjiva dobra u koja su ugrađeni svi naši materijalni i duhovni potencijali, učinio nas gotovo strancima u vlastitoj domovini, izbjeglicama po svijetu, te izazvao neizrecive patnje bezbrojnih ljudi.

Smatramo nužnim pozvati cijeli narod da svu svoju energiju usmjeri na zaustavljanje rata i vraćanje u svoju domovinu, u svoju BiH. To smo dužni ne samo svojim precima koji su nam ovu zemlju namrli, nego i svim naraštajima kojima moramo osigurati domovinu dostojnu civilizacijskog življenja.

Sabor poziva sav narod da mu pokloni svoje povjerenje i zajedno s njim krene iz rata i neviđenih zala u budućnost dostojnu uljudbe. Zato je neophodno osigurati jedinstvo hrvatskoga naroda i njegov ravnopravan položaj unutar cjelovite, ne-unitarne i na moderan način decentralizirane BiH, uređene političkim dogovorom narodnih predstavnika na suvremenim demokratskim dostignućima, na ljudskim slobodama i građanskim pravima.

U Sarajevu, 6. veljače 1994.

SUDIONICI SABORA HRVATA BiH


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: pet ožu 14, 2014 7:12 am 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 4:06 pm
Postovi: 1032
Neda mi se više prepisivati isprave u cijelosti pa vadim samo zanimljive konkretne podatke.

21. ožujka 1992. HDZ-u BiH prosvjed su uputili fra Petar Anđelović, prof. dr. Ivo Komšić, Vlatko Kraljević, Ivan Lovrenović, Mariofil Ljubić, prof. dr. Ante Markotić i Mile Stojić. Tražili su suverenitet svih naroda na cijelom ozemlju BiH, a ne etničku po djelu. Po njima bi se državni suverenitet hrvatskoga naroda politikom HDZ-a sveo na 12% bosanskohercegovačkog ozemlja. Hrvatski narod pretvara se u nacionalnu manjinu u golemom postotku od 59%. Svodi se na 12% privredno najnerazvijenijeg i prirodno najsiromašnijeg ozemlja, te se od njega odvajaju svi vitalni privredni kapaciteti BiH u čijemu je izgrađivanju desetljećima sudjelovao. Deeuropeizira se BiH i hrvatski narod, čija se zapadnokršćanska kultura i cjelokupna baština odvaja od stoljećima njegovanih i uz goleme žrtve sačuvanih povijesnih i duhovnih institucija, koje sve redom ostaju izvan predložene hrvatske konstitucionalne jedinice (žrtvovati pola milijuna srednjobosanskih i posavskih Hrvata za 200 000 zapadnohercegovačkih).

U uvodnom izlaganju na Osnivačkoj skupštini HSS-a BiH 12. travnja 1993. Ivo Komšić kaže... Hrvati su vječno napadati s Istoka i sa Zapada. Izgubili su svoje povijesne krajeve Bosanski Brod, Plehan, Derventu, dijelove Posavine, Kupres, Jajce itd. S narodom u stradanju ostaje crkva, svećenici i jedan broj intelektualaca, kao i 1463., 1697., 1878., 1914., 1941. i posebno 1945. Lašvanska dolina i dolina rijeke Bosne su kralježnica BiH i ukoliko se ona slomi pada cijela država. Srednja Bosna je stup BiH i to je znao Kulin ban, to su znali Kotromanići koji su tu (u Visokom) udarili svoje sijelo, tu su se krunili, tu počivaju i odatle govore kroz nas. Važnost srednje Bosne uočila je i franjevačka redodržava Bosna Srebrena kojoj su uspjeli skljaštiti sve samostane osim triju u srednjoj Bosni. Iz njih je ona povezivala i Posavinu (iz Kraljeve Sutjeske), i Humsku zemlju koju kasnije nazvaše Hercegovina (iz Kreševa), sa središnjom Bosnom (Fojnica).

17. studenoga 1993. članovi Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić i Ivo Komšić upućuju apel UN-u i EZ-u proglasiti zaštićenim zonama Olovo, Vareš, Kiseljak, Kreševo i Fojnicu, izvršiti razgraničenje jedinica Armije BiH i HVO-a u područjima Busovače, Viteza, Novog Travnika i Gornjeg Vakufa, te gradove Sarajevo i Mostar staviti pod nadzor europske i svjetske zajednice. Dva dana kasnije Hrvatski koordinacioni odbor (Tvrtko Nevjestić) upućuje Vijeću sigurnosti UN-a, Europskoj zajednici i Boutrosu Galliju apel zaštićenim zonama proglasiti Žepče i Zavidoviće, Olovo, Kiseljak, Kreševo i Fojnicu, Vareš i Kraljevu Sutjesku.

Na Sabor Hrvata BiH u Sarajevu 6. veljače 1994. bilo je prisutno 388 sudionika i 35 gostiju. Početak je najavio Tvrtko Nevjestić. Napretkov zbor otpjevao je hrvatsku himnu. Odata je minuta šutnje za žrtve pokolja na pijaci "Markale". U radno predsjedništvo izabrani su Vjekoslav Barać, Stiv Bubalo, Ivo Komšić, Anto Kovačević, Ljubo Lucić, Luka Markešić, Božo Matić, Tvrtko Nevjestić, Tomislav Obrdalj, Marinko Pejić i Hrvoje Ištuk. Pozdravne telegrame Saboru uputili su među ostalim Pero Oroz, Kleveland Ohio, Stjepan Kljuić, Udruženje Dervente, Bosanskog Broda i sjeveroistočne Bosne, Alojz Mok, Izvršni odbor SDA, Ante Čuvalo, Čikago i Rudi Tomić, Toronto, HKD Napredak podružnica Travnik, Ivica Račan i Savka Dabčević-Kučar.

U obrani Sarajeva poginulo je 10.1% Hrvata, a do rata ih je u gradu bilo 6-7%. Predloženo je RBiH transformirati u složenu višestupanjsku državu s 3 ili 4 razine vlasti. 16 kantona, tri zone s posebnim i jedna s funkcionalnim statusom (Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Neum). 11 kantona imalo bi izrazitu nacionalnu većinu jednog naroda, 5 relativnu. Formirali bi se na temelju prostorno-komunikacijskih, gospodarskih, gravitacijskih i etničkih mjerila. U četverostupanjskoj inačici svaka republika bi sadržavala po 2 kantona s relativnom većinom drugog naroda, što znači da republike ne bi bile etničke. Institucije u općinama, kantonima i republikama strukturirale bi se po načelu srazmjernosti, prema popisu iz 1991., a na saveznoj razini po načelu pariteta. Jedno vijeće savezne skupštine biralo bi se jedinstveno, drugo bi bilo kantonalno i po načelu pariteta.

S ozemlja Vrhbosanske nadbiskupije protjerano je 405 000 vjernika. Ostalo ih je oko 120 000 uglavnom u okruženju. U 70-ak župa crkve i svi crkveni objekti su uništeni, a u 40-ak oštećeni i obečašćeni. Iz Banjalučke biskupije protjerano je sedamdesetak tisuća, a ostalo oko pedeset. 45% svih crkvenih objekata je porušeno, 25% teško oštećeno, 25% oštećeno. Iz trebinjske je od 15 500 vjernika prognano 13 000. Iz mostarsko-duvanjske protjerano je 40 000 vjernika, a objekti su porušeni ili teško oštećeni. To je govorio Pero Sudar na Saboru Hrvata BiH.

HKD Napredak osnovao je 40 podružnica s preko 15 000 članova, od 40 ih je uništeno 13, a neke jedva išta rade. Napretkove strukovne udruge imaju 980 članova, zbor Trebević, sudjelovanje u postaji Vrhbosna, listu Stećak, organiziranje 20 koncerata, više tribina, izdavanje 6 knjiga i 4 kalendara.

Savezna Republika Bosna i Hercegovina imala bi parlament, vladu, predsjednika (ili predsjedništvo), ministarstva i sudove. Parlament bi činilo Vijeće građana (160 zastupnika koji se biraju neposredno) i Vijeće kantona koje čine 6 poslanika koje bira svaki kantonalni parlament. Glasovanje u saveznom parlamentu vršile bi 4 nacionalne skupine zastupnika (Hrvati, Bošnjaci, Srbi, ostali). Savezna ministarstva bi bila: vanjskih poslova, pravosuđa i uprave, financija, za obnovu i razvoj, za izbjeglice i raseljena lica. Vrhovni sud SRBiH bio bi isključivo apelacioni, a suce ustavnog birao bi savezni parlament uz osiguranje nacionalnog pariteta. HNV su činili Ivo Komšić, Tomislav Obrdalj, Franjo Topić, Ljubo Lucić, Nikola Lovrić, Luka Brković, Anto Zelić, Ilija Šimić, Stjepan Kljuić, Mile Akmadžić, Mariofil Ljubić, Josip Ježić, Iko Stanić, Anto Kovačević, Anto Ravlić, Luka Markešić, Ivan Lovrenović, Damjan Lašić, Marinko Peić, Petar Jozelić, Vjekoslav Barać, Anto Raos, Pero Vasilj, Pavao Majdandžić, Tomislav Gretalj, Božidar Matić, Marica Maričević, Jozo Djambo, Hrvoje Ištuk i Tvrtko Nevjestić. Prema zemljovidu HNV-a muslimanskoj republici pripada 31.66% ozemlja, hrvatskoj 18.23%, a srpskoj 48.46%. Zone pod upravom UN-a (Sarajevo i Mostar) imaju 1.65%. Republike ne bi imale ozemnu neprekinutost i svaka bi imala dva kantona s većinom drugog naroda ili zonom pod posebnom upravom. Srpska republika imala bi kanton 2 i 14 s muslimanskom većinom, hrvatska kanton 6 s muslimanskom većinom i zonu C (Neum) s posebnom upravom, a muslimanska kanton 8 i 11 s hrvatskom i srpskom većinom.

* hrvatska republika: Zapadna Hercegovina (5), Posavina (12)
* muslimanska republika: Una (1), 7, Zenica-Doboj (9), Tuzla (10), Sarajevo (17)
* srpska republika: Drvar (3), Banja Luka (4), Semberija-Majevica (13), Romanija (15), Stara Hercegovina (16)
* bijele zone: Sana (2), Gornji Vrbas (6), Lašva-Lepenica (8), Ozren (11), Podrinje (14)
* zone pod upravom UN-a i EU: Grad Sarajevo (A), Mostar (B), Neum (C)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: uto tra 22, 2014 1:57 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
Srpsko-muslimanski «Historijski sporazum» iz 1991.

Privitak:
sporazum.jpg
sporazum.jpg [ 156.3 KiB | Pogledano 542 put/a. ]

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri tra 23, 2014 1:30 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
Privitak:
vakuf.jpg
vakuf.jpg [ 46.75 KiB | Pogledano 509 put/a. ]


Privitak:
vakuf2.jpg
vakuf2.jpg [ 127.69 KiB | Pogledano 509 put/a. ]

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri tra 23, 2014 2:27 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468
Alija za provedbu Vance-Owenovog plana.

Privitak:
sporazum93.jpg
sporazum93.jpg [ 143.42 KiB | Pogledano 497 put/a. ]

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri kol 06, 2014 1:18 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri kol 06, 2014 1:55 am 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri kol 06, 2014 5:34 am 
Offline

Pridružen/a: ned ožu 13, 2011 11:11 pm
Postovi: 1921
novem je napisao/la:

15.09.1990. Prije nego sto je zvanicno osnovana PL.
Prije svih SAO, RS,HZHB,HVO.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri kol 06, 2014 5:35 am 
Offline

Pridružen/a: ned ožu 13, 2011 11:11 pm
Postovi: 1921
novem je napisao/la:

Stav hrvatske delegacije primjeniti na BIH od rijeci do rijeci.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sri kol 06, 2014 8:09 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: sub kol 09, 2014 5:23 am 
Offline

Pridružen/a: sub kol 09, 2014 5:17 am
Postovi: 3
http://www.sense-agency.com/upload/docu ... 1995.pdfZa susjede koji su misli da bi VJ pobjedio protiv HV u 95tu
Sjednica VSO


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Arhiva dokumenata
PostPostano: čet ruj 25, 2014 3:41 pm 
Online

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 5468

_________________
Herceg-Bosna


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 22 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO