..ja podržavam vise od tebe ..

onda si ruski igrač

Uz Putina komunista protiv HDZ-ovih antikrista!

..ruski igrači oni koji nasjedaju na Dodikove fore koji igra igru zavadi pa vladaj...

da, Dodik nas je zavadio s muslimanima. Dodik će nam najesen oteti DN i pretovriti Hvrate u manjinu, Dodik je kriv, alahu ekber

..nekako mi ova tema sad ima pogotovo smisao..jeli trenutak da se predje ruska granica vojno il sa se ruska crvena čizma uništi iznutra..

Lagi, ti si eksponent imperijalizma.

..ne nego antikomunizma dok i jedan postoji na kugli zemaljskoj nema kraja borbi..

Vidis iz naseg iskustva da su svi komunisti pohrlili na zapad. Milo Djukanovic, Latinka Perovic, Zeljko Komsic, Plenkovic.
Sto znaci da prepoznaju zapad kao svoj - komunisticki.

..otkud ti spominjanje kancelara komunistom..!??..a ostali disu otišli..??ne znam di je perovicka ne pratim al ona je ok..a niko nije na zapadu ..

ANDREJ PLENKOVIĆ U VRGORCU OBIŠAO MUZEJ DRUGA TITA

Prilikom današnjeg obilaska Vrgorca, premijer Andrej Plenković obišao je Kokoriće, mjesto pogođeno nedavnom poplavom.

Kako javljaju lokalni mediji tamo je sa suradnicima posjetio i muzej Josipa Broza Tita unutar eko-etno sela Kokorići vlasnika Zvonka Pervana. Zanimljiv je i vlasnik Titovog muzeja kojeg je danas posjetio Andrej Plenković. Naime, Zvonko Pervan bio je svojedobno i čuvar groba Josipa Broza Tita u Kući cvijeća u Beogradu.

U MLADOSTI CITIRAO MARXA Maturalni rada Andreja Plenkovića - uzori mu bili Marx i Kardelj

SOCIJALISTIČKA Federativna Republika Jugoslavija bila je neobična država. Neki su trunuli u zatvoru za izgovorenu riječ, ne radi kriminala, već radi običnog komentara društva. Od onih koji se nisu petljali u politiku, neki su prošli dobro, imali su uredan posao i društveni stan. U nekim krajevima nije bilo ni posla ni stanova, pa se odlazilo vlakovima u Njemačku. No, nekima je ipak bilo dobro i to baš jako, jako dobro.

Kako je nedavno objavio portal Srednja.hr, aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković je 1984. godine upisao tadašnji Obrazovni centar za jezike. Kako se prisjećaju njegove profesorice, bio je vrlo dobar s prosjecima 4.3 i 4.4 - gotovo dovoljnima za peticu. S time nije mogao biti oslobođen mature (to su mogli samo odlični učenici), pa je s odličnim obranio maturalni rad na temu "Sredstva masovne komunikacije". Rekli bi – kao i svi drugi. No, tu prestaje svaka sličnost sa "svima drugima".

Maturalni, dakle ne diplomski, magistarski ili doktorski, nego maturalni mladog Andreja Plenkovića objavljen je 1989. kao knjižica u izdanju "Poslovne zajednice grafičkih i srodnih organizacija udruženog rada Jugoslavije", a u svojevrsnom predgovoru je navedeno: "Ova knjiga namijenjena je nosiocima funkcije informiranja u grafičkim radnim organizacijama udruženim u Poslovnu zajednicu "Grafoimpex" za stručno osposobljavanje, kao i svim radnim ljudima kojima je samoupravljanje i društveno komuniciranje primarna zadaća."

U doba Jugoslavije mladom Andreju Plenkoviću maturalni rad objavljen je kao knjižica. Čini se, moramo primijetiti, da je socijalistička Jugoslavija prilično vjerovala u Andreja Plenkovića, jer u njoj pisati i objavljivati nije mogao baš svatko.

Kako je Plenković citirao Marxa

U svom maturalnom radu mladi Andrej Plenković prikazuje glavne karakteristike modernih sredstava masovnog komuniciranja. Rad je svakako dobro napisan i definitivno nema propusta oko citiranja, pa je tako već na početku rada citiran Umberto Eco, što znači da je mladi Plenković pratio tada najnoviju svjetsku literaturu. Međutim, nije bilo loš ni s marksističkom, pa tako Plenković piše: "Izvor informacija je u svim klasnim društvima vladajuća klasa. Ona putem sredstava masovnog komuniciranja upravo želi da masama priopćava samo one informacije koje su s njene točke gledišta poželjne (radi lakšeg upokoravanja, eksploatiranja itd.) jer će mase pod tim utjecajem pružiti najmanji otpor." (Plenković, str. 10.)

Plenković dalje navodi izvor "M. Zvonarević, Socijalna psihologija 1976." te tu ulazi i u dublju analizu materije: "Međutim, Marx naglašava kako u krajnjem kraju ne odlučuje svijest (ideologija) što će i kako biti, nego cjelokupno društveno biće u smislu šeste teze o Feuerbachu da je suština čovjeka i društva u sveukupnosti društvenih odnosa. Masmedije ne treba zbog toga ni precjenjivati, a ni potcjenjivati." (Plenković, str. 12.)

Mladi Andrej Plenković je pratio partijske manifeste u mladoj dobi. I ne samo to, nego je i opširno citirao Edvarda Kardelja, odnosno njegov članak "Pravci razvoja političkog sistema samoupravljanja" objavljen u listu Komunist: "Kada je riječ o društveno-političkom komuniciranju u samoupravnom društvu, E. Kardelj naglasio je nekoliko bitnih područja društvene komunikacije (nastavlja opsežan citat)" (Plenković, str. 15.)

Zalagao se za demokratizaciju

Mladi Plenković se, istina, zalagao i za demokratizaciju medija: "To znači da treba potpuno demokratizirati sadašnje redakcije i omogućiti svim građanima da govore drugima (kada imaju što vrijedno saopćiti). Počeci toga novinarskog preobražaja su kontakt emisije na radiju i televiziji, rubrike pisama građana u novinama itd., ali se na tome ne smijemo zaustaviti, nego zaista transformirati novine, radio i televiziju u tribine na kojima i putem kojih (kao putem telefona) građani mogu međusobno razgovarati svi, sa svima, o svemu, argumentirano i odgovorno. Tko je aksiom samoupravne transformacije novinarstva i sadašnje zatvorene politike redakcija i medija." (Plenković, str. 17.)

Zanimljivo je da se mladi Plenković zalagao za nešto što bi danas ulazilo u građanski odgoj, pa ostaje za nadati se da će se sjetiti svog rada iz mladosti, te neke od njegovih teza uvesti u današnje hrvatske škole: "U svim bi školskim centrima trebalo uvesti jedan sintetski predmet koji bi osposobljavao sve omladince da na nov način shvate sredstva masovnog komuniciranja i što je još važnije da po tome načinu već počinju javno komunicirati."(Plenković str. 20.)

Andrej Plenković se dotiče i televizije, no zanimljivo je kako budućnost iste opet vezuje uz Marxove teorije: "Na kraju valja dodati i predviđanja futurologa (a Toffler i drugi) kako će razvijena dvosmjerna televizija uskoro omogućiti i pojavu TELEPARLAMENTA, što će dovesti i do uspostavljanja neposredne demokracije, asocijacije slobodnih proizvođača (Marx) u kojim društvenim oblicima je tek moguće prevladati svako posredništvo (…)" (Plenković, str. 28.)

Na kraju Plenković navodi: "Samoupravni sistem masovnog dvosmjernog komuniciranja građana pretpostavlja sudjelovanje cijelog društva, a ne samo jednog malog njegova dijela kao što je to bio slučaj u klasnim sistemima informiranja, dojavljivanja i diseminacije 'radi znanja i ravnanja' puka. Da bi se ovome zadatku odgovorilo, bit će nužno još od osnovne škole educirati učenike za aktivno ovladavanje komunikativnim kompetencijama suvremenog čovjeka samoupravnog društva." (Plenković, str. 32.)

Što reći na kraju? U Jugoslaviji su neki, poput Andreja Plekovića, koji nisu bili najbolji učenici, doživjeli da im se maturalna radnja objavi kao priručnik. Pisao je mladi Plenković, citirao (sve je to tip-top!), navodio tadašnje uzore: Marxa, Kardelja i druge. Maturalni rad je svakako jako dobar – roditelji svakog omladinca bi takav poželjeli.

Ostaje tek jedno pitanje - kad je Plenković bio iskren, tada ili sada? Sjeti li se kada Plenković Marxa, dođe li mu kada Kardelj u snove? I uopće, bori li se još za čovjeka samoupravnog društva? Ili je evoluirao i dobio nove filozofske uzore, drugačije od onih koje je imao u mladosti? Ili je možda, što je najgore od svega, u pitanju čovjek bez ikakve ideologije, odnosno čovjek koji podržava idelogiju koja je trenutno najpopularnija?