Naravno da se priča,onda ide legalizacija,pa onda će i heroin da bude ljekovit,krene se sa pričom,skupi se kritična masa,i sve tako jedno po jedno zlo postane "dobro".Danas je normala da i pederi odgajaju djecu,kriminalci vode društva...

Nenormalne stvari postaju normalne.

Naravno da se priča,onda ide legalizacija,pa onda će i heroin da bude ljekovit,krene se sa pričom,skupi se kritična masa,i sve tako jedno po jedno zlo postane "dobro".Danas je normala da i pederi odgajaju djecu,kriminalci vode društva...

Nenormalne stvari postaju normalne.

Baš tako a da dodam da su svi ovi teški narkomani koje poznajem (i koje sam poznavao) počeli s travom. Naravno i oni su govorili to nije ništa a danas gledaju travu odozdo.

Pa ja znam ljude koji samo puse travu, i? Ja znam ljude koji su alkoholicari koji se tresu bez alkohola, i? Zapravo, ja sam je probao negdje u 1/2 srednje i evo jos zapalim ponekad a nikad nista drugo nisam probao, iako svega ima na svakom cosku.

Naravno da se priča,onda ide legalizacija,pa onda će i heroin da bude ljekovit,krene se sa pričom,skupi se kritična masa,i sve tako jedno po jedno zlo postane "dobro".Danas je normala da i pederi odgajaju djecu,kriminalci vode društva...

Nenormalne stvari postaju normalne.

Što bi rekli kod nas,hebe lud zbunjena...Glavna heroina je kurva,to je očigledno.Usput je i idiot,dok "voli" narkomana.

Može,ne kaže se džaba dok ih smrt ne rastavi.Društvo nameće nemoral.

Ljubav je briga o onome što nam je povjereno.Brak je okvir za sex.Ljubav nema veze sa nagonom.Nismo životinje,nismo evoluirali.Stvoreni smo.

Ajde ti meni reci koja je razlika trave u odnosu na alkohol? Koliko je smrti posljedica od trave, a koliko od alkohola (od ubojstava, premlacivanja, stradalih u prometu...)? Mada sjebasmo temu.

Istrolasmo temu baš. Naravno da je i alkoholizam ovisnost ali alkoholičari (ili ljudi koji sporadično konzumiraju alkohol), nemaju mogućnost na "tvrđe" stvari prelaziti. Naravno ako nije pivu pio pa pređe na konjak Alkohol je osim toga tradicionalno opojno sredstvo i tu se stvari lakše kontroliraju. Navešću ti jedan primjer; ako na jednom području žive tri vrste otrovnih zmija onda nema potrebe još dvije uvesti pod izgovorom da je ionako svejedno. Nadam se da si shvatio.

Ko voli ne sumnja.

Ja bih rekla da sumnja zavisi od samopouzdanja čovjeka,da nema veze dali voli ili ne.

Može li osoba sa manjkom samopouzdanja da voli, otvoreno bez zadržavanja emocija u sebi a što ne bi bio dobar primer za moju tvrdnju?

Snežana je imala iluziju da će ovom temom razbiti iluzije.

Nije,ne uzima novac,ona utjehu tjela i nagona traži kod drugoga,to je njena slabost,posle svakog susreta s njime,(on je inace njemac,isto društveno neprihvatljiv za jednu kineskinju)ona osjeća sram.

A narkomana voli sve do njegove smrti,voli do ludila,bori se za njega,brine se za njega da on sredi svoju obiteljsku situaciju sa majkom,pomaže da se izvuče iz ovisnosti,drži ga ko malo kapi na dlanu no njeni nagoni je teraju na "prevaru".
Ja je ne osuđujem,ona je našla način da zadovolji svoje potrebe i instinkte,iako su možda društveno neprifatljivi,no svi mi samo površinski naizgled kontroliramo potrebe,svaki put duboko u sebe,ciljamo da zadovoljimo naše potrebe i instinkte,i služimo se svakakvim sredstvima da ispunimo taj cilj.

Ajde ti meni reci koja je razlika trave u odnosu na alkohol? Koliko je smrti posljedica od trave, a koliko od alkohola (od ubojstava, premlacivanja, stradalih u prometu...)? Mada sjebasmo temu.

Istraživanje s Columbia University's Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podatci za 23500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g.. Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu.

Istine i zablude o marihuani


Mladi se ljudi svakodnevno susreću s brojnim izazovima i situacijama u kojima imaju mnogo različitih izbora i trebaju donijeti odluku o tome što učiniti. Koje društvo odabrati, gdje izaći, kako provoditi slobodno vrijeme itd. Marihuana je vrlo dostupna droga i može se dobiti bilo gdje, tako mi kažu mladi s kojima razgovaram. Nudi se na ulici, u disku, oko škole, kažu ponekad iako rijetko čak i u školi. Velik dio mladih ljudi će se naći u situaciji da donese odluku: odbiti ili ne odbiti ponuđeni joint. Kada ljudi općenito donose odluke u životu, koriste neke informacije, znanja i stavove koje već imaju o situaciji. Odakle mladima informacije o tome kako droge djeluju? Mnogi mladi vjeruju da marihuana nije štetna. Poruke koje se nude su različite i zbunjujuće. S jedne strane roditelji brane jer kažu da je opasno i pri tom su često toliko prestrašeni da im ne možeš vjerovati da je to baš tako strašno, a s druge strane postoje nagovori da se uzme jer «svi uzimaju» i jer je «cool». U školi se o tome govori tu i tamo. Dileri je nude kao «dobru robu», a mediji češće veličaju, u pravilu pišući senzacionalistički. Na internetu pak možete naći stvarno svašta, tu su različite adrese, neke zagovaraju uzimanje, neke ti nude (biznis je biznis), a brojni znanstvenici natječući se međusobno umjesto da daju odgovore na pitanja, dodatno zbunjuju. O različitim lobijima da i ne govorim. I tako kad sve to zbrojimo, na žalost; količina, vrsta informacija i način na koji se informacije prenose, pridonose pozitivnom ili neutralnom stavu značajnog dijela mladih prema marihuani. Time raste vjerojatnost da ponuđena droga ne bude odbijena.

U ovom tekstu pokušat ću odgovoriti na 7 najčešćih zabluda ili mitova o marihuani, koji vladaju među mladima, a koje šire mnogi iz neznanja, a oni drugi zato jer im je u interesu što veća zarada.

Roditeljima želim pomoći da saznaju više o štetnom djelovanju marihuane kako bi lakše razgovarali sa svojom djecom, a mlade pozivam da pročitaju, razmisle, i formiraju stav koji će im pomoći donijeti najbolju moguću odluku za njih osobno, njihove prijatelje, obitelj i njihovu budućnost.



1. Mit: Legalizacija marihuane neće povećati njezinu upotrebu


Prvi mit ili zabluda o marihuani je «Legalizacija marihuane neće povećati njezinu upotrebu». Istina je upravo suprotna. Legalizacija u svim slučajevima dovodi do povećane upotrebe droga, zato jer većina ljudi ipak nastoji raditi ono što je dozvoljeno. Primjer je i zabrana alkohola iz povijesti. Istina je da je kriminal vezan uz alkohol u to doba bio velik, ali je broj alkoholičara, pa tako i društveni problemi vezani uz alkohol, bio neuporedivo manji nego danas, a ciroze jetre su bile prava rijetkost. Isto tako broj pušača o cigaretama je značajno pao tek kada se zabranilo pušiti na javnim mjestima, iako kazne nisu bile tako drastične.

Zagovarači legalizacije marihuane najčešće kao primjer navode primjer Nizozemske. Pogledajmo što se tamo stvarno dogodilo nakon otvaranja «coffee shopova» u kojima se marihuana slobodno konzumirala. U razdoblju od 1984. do 1996. godine upotreba marihuane među osobama u dobi od 18-25 godina je porasla preko 200%, a broj osoba (registriranih kao ovisnika o kanabisu) koje su zbog posljedica konzumiranja marihuane potražile pomoć je porastao za 25%. U isto to vrijeme broj ovisnika o alkoholu je porastao samo za 3%. Ono što je ovdje atipično u odnosu na uzimanje droga u zemljama gdje nije bilo legalizacije, je porast broja korisnika u starijoj dobi. Lake droge uobičajeno se počinju uzimati u mlađoj dobi, iz radoznalosti i želje za eksperimentiranjem. Češće ih uzimaju nezrelije osobe, osobe s psihičkim problemima ili sklone rizičnim ponašanjima. Uzimanje drugih sredstava ovisnosti u toj populaciji (npr. alkohola) je također visoko. Ovdje moramo naglasiti da je i u Nizozemskoj konzumiranje marihuane bilo dozvoljeno samo u «coffee shopovima», dok je konzumiranje na drugim mjestima sankcionirano. Slično iskustvo kao Nizozemska imaju i zemlje Sjedinjenih američkih država s dekriminalizacijom marihuane. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća pola zemalja SAD-a je uvelo dekriminalizaciju lakih droga, nakon čega je uslijedio značajan porast broja korisnika marihuane. Kasnih osamdesetih kada su povukli taj zakon, broj korisnika je pao gotovo za trećinu. Trend dekriminalizacije početkom XXI stoljeća ponovo je praćen porastom konzumiranja marihuane.



2. Mit: Pušenje marihuane nije opasno

Drugi mit ili zabluda je «Pušenje marihuane nije opasno». Pušenje bilo čega je potencijalno opasno jer nosi rizik za dišne organe. Marihuana u usporedbi s cigaretama ima do 70% više kancerogena. Pušači marihuane konzumiraju manji broj cigareta, ali zato udišu dublje i dulje, a udahnuti dim zadržavaju dulje u plućima. To je razlog zašto je u eksperimentima dokazana četiri do pet puta veća količina katrana i apsorpcija ugljičnog monoksida kod pušenja marihuane nego kod pušenja cigareta i zašto su brojna istraživanja pokazala kako pušači marihuane oboljevaju od respiratornih bolesti.

THC, glavni aktivni sastojak marihuane (delta 9-tetrahidrokanabinol), nakuplja se prvenstveno u masnim stanicama tijela, a vezuje se za specifične receptore u mozgu poznate kao kanabinoidne receptore. Velik broj ovih receptora se nalazi u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, mišljenje, koncentraciju, i koordinaciju pokreta i opažanje vremena i prostora, pa konzumiranje marihuane negativno utječe na navedene funkcije. Kad THC uđe u mozak, kao i druge droge stimulira ga na oslobađanje dopamina koji aktivira dio mozga odgovoran za osjećaj zadovoljstva. Nakon euforije nastupa osjećaj pospanosti ili depresije. Ostali simptomi koje izaziva su smijeh, promijenjeno opažanje vremena i povećani apetit. Kod nekih, marihuana može izazvati anksioznost, osjećaj straha, nepovjerenja ili panike, a kod većih doza i akutnu psihotičnu reakciju. Oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju i druge kognitivne funkcije, pa smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i rizik od nesreće.

Posljedice traju i nakon što je marihuana razgrađena u tijelu i manifestiraju se kao teškoće pamćenja i smanjena sposobnost učenja te poremećaj sna. Dugotrajne posljedice (usljed kumulativnog djelovanja ili kronične zlouporabe) su ovisnost, kronični kašalj i bronhitis, povećan rizik od razvoja psihoze kod osjetljivih osoba, povećan rizik od razvoja anksioznosti, depresije i amotivacijskog sindroma. Često i redovito uzimanje marihuane dovodi do zanemarivanja obaveza u školi i kod kuće, slabljenja uspjeha u školi, zanemarivanja izgleda. Kod takvih korisnika mogu se javiti i tzv. "rupe u pamćenju". Osoba se ne može sjetiti što se jučer dogodilo, što je upravo htjela reći i sl. Marihuana utječe i na druge organe; srce, reproduktivne organe, krvni tlak, a vezuje se uz povećan rizik razvoja karcinoma glasnica i usta. Rizik srčanog infarkta kod odraslih uvećava se za 4 puta unutar prvog sata nakon konzumiranja marihuane. Marihuana kod žena povećava a kod muškaraca smanjuje količinu testosterona (muškog spolnog hormona), što može imati negativni utjecaj na spolno sazrijevanje i plodnost. U trudnoći marihuana može značajno oštetiti rast i razvoj (posebno neurološki razvoj i razvoj mozga) još nerođenog dijeteta. Statistike i dalje pokazuju kako je većina liječenih ovisnika prvo počela s marihuanom.

Iako nas nerijetko zbunjuju kontraverzni zaključci različitih istraživanja, reći da pušenje marihuane ne nosi rizik znači ignorirati stvarnost. Konzumiranje marihuane utječe na razvoj mozga i kada se od rane dobi konzumira u značajnoj količini, oštećenje pamćenja i mišljenja može biti dugotrajno pa čak i trajno. Zanimljivo je spomenuti da se čak i organizacije - zagovarači marihuane u SAD-u, također slažu s tvrdnjom da mladi ljudi ne bi smjeli imati pristup ovoj drogi, koja kao i ostale droge utječe na moždane funkcije. Mladi ljudi su još u fazi rasta, učenja, tjelesnog, psihičkog, emocionalnog i duhovnog razvoja, a svaka droga utječe na ovaj razvoj na negativan način. S ovom tvrdnjom slaže se čak i Organizacija za opoziv zakona o marihuani, jedna od najjačih organizacija zagovarača konzumiranja marihuane u SAD-u, koja također kaže: «Marihuana nije za mlade ljude».



3. Mit: Nitko nije umro od marihuane

Treći mit ili zabluda je «Nitko nije umro od marihuane». Marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja. Dok se marihuana spominje kao uzrok raka vrata i pluća i srčanih napada i predmet je brojnih istraživanja, poznato je kako je velik broj prometnih nesreća uključujući i one sa smrtnim ishodom, posljedica konzumiranja marihuane. Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodim Istraživanje s Columbia University's Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podatci za 23500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g.. Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu.



4. Mit: Marihuana je manje štetna od cigareta ili alkohola

Četvrti mit ili zabluda je «Marihuana je manje štetna od cigareta ili alkohola». Da je to netočno, možemo zaključiti već iz prethodno opisanih posljedica konzumiranja marihuane. Pitanje koje bi u ovom slučaju također mogli postaviti je: Koliko štete bi marihuana napravila kad bi se konzumirala učestalošću ili količinama u kojima se konzumiraju cigarete i alkohol? Svi pamtimo vrijeme kad mladi nisu konzumirali alkohol kao danas. U to vrijeme je i šteta od konzumiranja alkohola bila neuporedivo manja, ali to nije značilo da alkohol nije štetan. Danas kad se tolerancija prema konzumiranju alkohola promijenila, a konzumiranje postalo posve prihvaćeno, očekivano i poželjno ponašanje, možemo mjeriti i procijeniti dio štete koji je nastao zbog promjene obrasca konzumiranja u populaciji. Na žalost dio posljedica moći ćemo procijeniti tek u budućnosti. Zagovarači marihuane često tvrde i kako je marihuana manje štetna od alkohola jer te čini opuštenim, pa ljudi nisu nasilni. Istina je da marihuana izaziva stanje koje zovemo amotivacijski sindrom, pa osoba nema volje ni za čim, ali kod jednog dijela konzumenata (osoba koje konzumiraju marihuanu u većim količinama), osobito u stanjima apstinencijske krize javljaju se jake emocije ljutnje (tzv. napadi bijesa) sa svim posljedicama do kojih takva stanja mogu dovesti. Činjenica da su cigarete i alkohol štetni nikako ne umanjuje štetnost marihuane.



5. Mit: Marihuana je lijek

Peti mit ili zabluda je «Marihuana je lijek». Do sada su brojna istraživanja nedvojbeno dokazala da marihuana potiče rast tumora i smanjuje obrambene sposobnosti organizma, što ubrzava razvoj raznih bolesti, među njima i AIDS-a, ako je osoba zaražena tim virusom. S druge strane istina je i da marihuana pomaže kod nekih stanja poput bolova i mučnine u završnoj fazi raka ili kod oboljelih od AIDS-a. Marihuana sadrži nekoliko spojeva koji su se pokazali korisnima za liječenje različitih bolesti odnosno stanja, što je brojne navelo na zaključak da bi marihuanu trebalo legalizirati za medicinsku uporabu. Dva kanabinoida trenutno privlače posebnu pozornost u terapijskom smislu (THC i CBD-cannabidiol). U marihuani se nalaze u različitim količinama. THC povećava apetit i smanjuje mučninu, ali može smanjiti bolove, upalu i spastičnost. CBD nije psihoaktivan, a koristan je u smanjenju bolova, upale, kontroli epileptičkih napada. Istražuju se i druga potencijalna djelovanja za druga medicinska stanja i bolesti.Znanstvena istraživanja aktivnih kemijskih spojeva u marihuani, dovode do razvoja novih lijekova čija je djelotvornost dokazana, a znanstvenici nastoje stvoriti takve lijekove u kojima će pojačati terapijsko djelovanje kanabinoida a maksimalno smanjiti štetne nuspojave. Znanstvenici ali i proizvođači droga sintetizirali su također brojne sintetske kanabinoide, od kojih se neki vrlo snažnog djelovanja i kod zlouporabe mogu izazvati teške zdravstvene posljedice.

Lijekovi kanabinoidi koji su do sada odobreni ili su u fazi ispitivanja; Dronabinol (Marinol®) sadrži THC i koristi se za liječenje mučnine uzrokovane kemoterapijom i kod teških gubitaka tjelesne težine uzrokovanih AIDS-om, Nabilone (Cesamet®) sadrži sintetski kanabinoid sličan THC i koristi se za slična stanja. Sativex®, sadrži jednake dijelove THC i CBD, trenutno odobren u nekoliko europskih zemalja, koristi se za liječenje spastičnosti u multiploj sklerozi, a u SAD-u je u III fazi ispitivanja kao lijek protiv bolova kod raka. U fazi je ispitivanja i Epidiolex™ (lijek na bazi CBD-a) namijenjen kontroli epileptičkih napada u jednoj vrsti epilepsije (Dravet syndrom).

Pod pritiskom različitih grupa sve veći je broj država, posebno SAD-a, koje su legalizirale marihuanu za medicinsku uporabu kod određenih bolesti, no ona i dalje nije niti može biti registrirana kao lijek. Da bi neka tvar bila proglašena lijekom ona se mora sastojati od dobro definirane tvari čija je količina mjerljiva i jednaka u svim jediničnim oblicima lijeka (npr. tableta ili injekcija). Kako je marihuana biljka koja se uzima pušenjem, a njen sastav varira, tako je i njenu medicinsku uporabu teško vrednovati. Marihuana nije lijek i zato jer za razliku od kanabinoida iz marihuane, do sada obavljene kliničke studije nisu dokazale da je korist od uporabe marihuane veća od rizika za pacijente koji su je koristili. Na žalost, sve veće prihvaćanje marihuane u medicinske svrhe utjecalo je na promjenu percepcije o štetnosti marihuane među mladima. Istraživanja pokazuju obrnutu povezanost između percepcije rizika konzumiranja marihuane i samog konzumiranja. Kako opada udio mladih koji konzumiranje marihuane smatraju rizičnim, tako raste udio konzumenata, zbog čega ponovo raste uporaba marihuane među mladima.

I na kraju čak i kad bi marihuana bila lijek, to ne znači da bi je zbog toga trebalo ili da bi je svi smjeli konzumirati, naprotiv. Svaki lijek se uzima u strogo određenim bolestima i uzimanje bilo kog lijeka kada to nije medicinski indicirano može imati štetne, a u nekim slučajevima i smrtonosne posljedice.



6. Mit: Marihuana ne stvara ovisnost

«Marihuana ne stvara ovisnost» još je jedan od mitova ili zabluda u koje mnogi mladi vjeruju. U jednom istraživanju, među 200 korisnika marihuane, 76% je zadovoljilo kriterije dijagnoze ovisnosti uključujući i apstinencijsku krizu. Simptomi apstinencijske krize su bili slijedeći:gubitak apetita, neodređen strah-anksioznost, depresija, nemir, iritabilnost, drhtanje, ozbiljna nesanica, znojenje, pojačani duboki tetivni refleksi, poremećaj raspoloženja. Kako simptomi nisu tako izraženi kao kod opijata i kako su mnogi konzumenti koji učestalo konzumiraju, već od prije imali nekih psihičkih simptoma, u nemogućnosti razlikovanja simptoma krize od simptoma psihičkih poteškoća zbog kojih su i počeli s konzumiranjem, nastavljaju konzumirati marihuanu vjerujući da će se osjećati bolje. 97% ovisnika je izjavilo da su nastavili uzimati marihuanu i nakon što su shvatili da je to problem, jer više nisu mogli prestati s uzimanjem. Trebala im je da bi «normalno» funkcionirali. S druge strane potrebno je naglasiti i činjenicu da marihuana često vodi uzimanju drugih droga.



7. Mit: Svi uzimaju marihuanu

Sedmi mit ili zabluda je «Marihuanu i tako svi uzimaju». Ovo vjerovanje možete često čuti, no srećom ono ni izdaleka ne odgovara istini. Točno je da kada želimo ukazati na problem da onda naglašavamo njegovu veličinu, jer i da samo 1% mladih uzima drogu je ne samo problem, nego velik problem. Većina mladih ne uzima marihuanu niti će je ikad uzeti. Mladi se kreću u krugovima sličnim sebi. Tako se netko tko uzima drogu kreće u krugu drugih osoba koje uzimaju drogu. Za njih drogu uzimaju svi. Ako pitate nekoga tko se kreće u društvu zdrave populacije mladih ljudi, oni će vam reći da ne uzima nitko ili mali broj. Ako promatrate koliko je mladih eksperimentiralo s marihuanom, broj jest velik i kreće se oko 30-40 %, ovisno o sredini u kojoj istražujete. Ali ako istražujete redovito korištenje, onda je taj broj srećom najmanje tri do četiri puta manji. Prema istraživanju provedenom 2011.g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, udio mladih koji su probali marihuanu barem jednom u životu iznosio je 18,3% (11,2% učenika I i 34,5% učenika IV razreda srednjih škola). Zadnjih mjesec dana konzumiralo je 5,2% učenika (2,4% učenika I razreda i 8,3% učenika IV razreda). Iako postoje naznake mogućeg trenda rasta konzumiranja marihuane, činjenica je da marihuanu ipak uzima samo manjina mladih.



I na kraju

Mladi posegnu za ponuđenom cigaretom, alkoholom, jointom da bi se napravili važni, na nagovor vršnjaka, iz znatiželje. Vrijeme odrastanja vrijeme je frustracija. To je i vrijeme kada moraju naučiti kako savladati te frustracije, kako se ponašati u društvu, kako u sebi razviti osjećaj samopoštovanja, kako stvarati i održavati prijateljstva, razmišljati kritički, donositi odluke, braniti svoje stavove i još mnoge druge vještine. Mladi ljudi, nažalost krivnjom nas odraslih, danas imaju značajno veću slobodu nego su njihove sposobnosti za savladavanje različitih novih situacija.

Stoga im nije uvijek lako odbiti ponuđenu drogu počev od društveno prihvaćenih droga poput alkohola, danas zabrinjavajuće raširenog među mladima. Način je to da sakriju svoju nesigurnost i nezrelost u vanjskom svijetu u koji su došli nepripremljeni. Uzimanjem droge (i legalne i ilegalne) i pokušavajući smanjiti frustraciju odrastanja, oni istovremeno zaustavljaju svoj normalni razvoj i sazrijevanje. Tako npr. ako osoba počne uzimati neku psihoaktivno sredstvo s 15 godina, čak i kad shvati u 19-oj godini da ima problem i počne s odvikavanjem, ona je psihički, emocionalno i socijalno još uvijek na razini petnaestogodišnjaka i pred njom stoje svi oni isti zadaci i sve, sada još i narasle frustracije i problemi, zbog kojih je uglavnom i počela s uzimanjem droge.


Matija Čale Mratović, dr.med., specijalist školske medicine

Bas svaki? Znaci i i sex prije braka je kurvanje? Inace, nije kurva, jer kao sto sam napisao kurva je osoba koja prodaje svoje tijelo (sex) za novac. Ova ne prodaje nista vec se jebe jer joj je cejf.


Ljudi i izmisljaju moralne standarde. Dobro, ti vjerujes da nam je to sve rekao neki dobri cica s bradicom al ja bas i ne. Tako da, ti zivi po svom moralu a zenu (i sve druge) pusti da zivi kako ona hoce. Je li to posteno ili sta?

Kurva u svom najžešćem značenju predstavlja pežorativni izraz za ženu koja se bavi prostitucijom; metaforički može označavati ličnost koja je zbog novca i materijalne koristi spremna izdati svoje ideale, porodicu, prijatelje, naciju ili društvenu grupu. Za muškarca koji se bavi prostitucijom se koristi pežorativni izraz "muška kurva" (v. muška prostitucija)

Jašta da je kurva,za tvoje liberalne stavove kurva je samo tko se meca za lovu,za mene je kurva svatko tko je prevarant...


Ti ne vjeruješ u Božja moralna uputstva jer tebi tako odgovara,možda si tako naučen kroz obitelj,okolinu,školstvo itd.

Ne može se živjeti kako tko hoće,da se ne ponavljam,mora postojati odgovornost.Svi mi sjedimo u istom čamcu i ne može netko da buši dno,a ja da mirno gledam kako nas vodi u propast i širi smrt...

Svjež primjer onoga o čemu govorim:

http://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika ... /140817001

Ja nisam napisao da marihuana nije stetna za zdravlje (udisanje svakog dima je stetno). Ja se sigurno ne bih usudio sjeti za volan napusen, al ne bih ni pijan. Mi smo ovdje pricali o toboze potkopavanju drustva sto neko eto tu i tamo zapali joint i "pohotno gleda po gradu" .