Održivi razvoj

(...)Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (tzv. Agenda 2030) usvojen je na Sastanku na vrhu (Summitu) Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u New Yorku u rujnu 2015., dok je završni dokument sastanka na vrhu formalno usvojen 21. listopada 2015. kao rezolucija Opće skupštine UN-a 70/1 pod naslovom „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030 za održivi razvoj“. Pored navedenog, Agenda 2030 također uključuje i UN-ov Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030., Akcijski plan Treće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja iz srpnja 2015., te Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz travnja 2016. godine.

(...) Iako sama Agenda 2030, izuzme li se u njoj uključena poveznica na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, nije pravno obvezujući dokument, već se može smatrati svojevrsnim „soft law“-om, odnosno tzv. „mekim pravom“, sve države članice UN-a preuzele su na sebe političku obvezu provedbe Agende 2030. Provedbom UN-ove Agende 2030 ujedno se jačaju načela dobre vladavine, te vladavine prava na nacionalnoj i svjetskoj razini, dok se istodobno umanjuju rizici odnosno uzročnici različitih kriza, sukoba i drugih prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

- Održivi razvoj, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ( http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/ ... vi-razvoj/ )

[skraćeni tekst dokumenta]

Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030.

Sažetak

U Hrvatskoj je gotovo sasvim nezapaženo prošla konferencija Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održana u New Yorku 25. rujna 2015., na kojoj je usvojen novi Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). Ni mediji niti odgovarajuće državne upravne organizacije pa ni Ured predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je na skupu predvodila hrvatsko izaslanstvo, nisu na zadovoljavajući način obavijestili hrvatsku javnost o procesu završnog promišljanja i usuglašavanja svjetskih čelnika koji je rezultirao donošenjem novih sedamnaest ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine.

Globalni razvojni ciljevi su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama, od strane svih ljudi.

EU podržava globalne ciljeve održivog razvoja

"Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj proceduri Ujedinjenih naroda. ... Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15 godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost. „Preobraziti naš svijet“ – to nije fraza, to je obveza svih nas." - Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica Republike Hrvatske - Samit o održivom razvoju nakon 2015., 70. Opća skupština UN-a

O održivom razvoju

Na sastanku Ujedinjenih naroda krajem rujna 2015. svjetski su se čelnici dogovorili o novom 15-godišnjem globalnom Programu za održivi razvoj kojem je ciljna godina 2030. i koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja

Milenijski razvojni ciljevi UN-a do 2015.

U rujnu 2000. godine državnici 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su Milenijsku deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji je utvrdio ciljeve u pojedinim područjima od interesa za sve članice, kao i međunarodnu zajednicu u cjelini te aktivnosti koje trebaju doprinijeti njenom ostvarenju.

Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.

Novi je Program mnogo opsežniji, a za uspješnu provedbu bit će potrebno uključiti sve resurse, domaće i međunarodne, javne i privatne. Sve zemlje morat će dati svoj doprinos, uzimajući u obzir razinu razvoja, nacionalni kontekst i vlastite sposobnosti.

Globalni ciljevi

Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima

Za to je potrebno osigurati značajnu mobilizaciju resursa iz različitih izvora, između ostalog i kroz povećanu razvojnu suradnju, te kreirati jasne javne politike na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini temeljene na razvojnim strategijama koje promoviraju borbu protiv siromaštva i rodnu osjetljivost.

1.4. Do 2030. osigurati da svi muškarci i žene, posebno siromašni i ranjivi, imaju ista prava na gospodarske resurse, kao i pristup osnovnim uslugama, vlasništvu i nadzoru na zemljom i drugim oblicima vlasništva, nasljedstvu, prirodnim resursima, prikladnoj novoj tehnologiji i financijskim uslugama, uključujući mikrofinanciranje

1.5. Do 2030. ojačati prilagodljivost siromašnih i onih u ranjivom položaju i smanjiti njihovu izloženost ekstremnim događajima povezanima s klimom i drugim gospodarskim, društvenim i ekološkim šokovima i katastrofama

Cilj 2. postići sigurnost hrane
Vrijeme je za promišljanje o uzgoju, raspodjeli i konzumiranju hrane.

U današnje vrijeme se tla, vode, oceani, šume i bio-raznolikost naglo degradiraju. Klimatske promjene povećavaju pritisak na resurse o kojima ovisimo, sve veći su rizici povezani s katastrofama poput suša i poplava. Mnoge žene i muškarci u ruralnim područjima više ne mogu živjeti na svojoj zemlji, prisiljeni su migrirati u gradove u potrazi za životnim mogućnostima.

Planira se udvostručiti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvođača hrane, a posebno žena i obiteljskih poljoprivrednih proizvođača. Za to je potrebno povećati razinu ulaganja, uključujući i međunarodnu suradnju, u seosku infrastrukturu, poljoprivredna istraživanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i dr.

2.1. Do 2030. iskorijeniti glad i osigurati svim ljudima, posebno siromašnima i onima u ranjivim stanjima, kao i djeci, pristup sigurnoj, hranjivoj i dostatnoj količini hrane tijekom cijele godine

2.4. Do 2030. osigurati održive sustave proizvodnje hrane i provesti prilagodljive poljoprivredne prakse koje povećavaju produktivnost i proizvodnju, pomažu održavati ekosustave, sustave koji jačaju sposobnost prilagodbe promjeni klime, ekstremnim vremenskim uvjetima, suši, poplavama i drugim katastrofama i koji postupno poboljšavaju kvalitetu zemlje i tla

Cilj 3. Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

3.8. Postići opću obuhvaćenost zdravstvenim osiguranjem, uključujući i zaštitu od financijskih rizika, pristup kvalitetnim osnovnim zdravstvenim uslugama i pristup sigurnim, učinkovitim, kvalitetnim i cijenom pristupačnim lijekovima i cjepivima za sve

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja

Razina osnovne pismenosti se vidljivo poboljšala, ali potrebni su jači napori kako bi se postigao još veći napredak u postizanju univerzalnih ciljeva obrazovanja.

Također, želi se osigurati dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehničkog, stručnog i tercijarnog kao i fakultetskog obrazovanja za sve žene i muškarce.

Do kraja 2030. se želi osigurati da svi učenici steknu znanja i vještine potrebne za unaprjeđenje održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici, poštivanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju.

Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i dostojanstvenom radu ženama i djevojkama te njihove zastupljenosti u političkim i gospodarskim procesima donošenja odluka, bit će poticaj održivoj ekonomiji te će donijeti korist društvu i čovječanstvu u cjelini. Stoga treba posvuda ukloniti sve oblike diskriminacije žena i djevojaka, eliminirati sve oblike nasilja i eksploatacije u javnoj i privatnoj sferi.

5.5. Osigurati ženama potpuno i efikasno sudjelovanje i jednake mogućnosti zapošljavanja na rukovodećim mjestima na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu

5.6. Osigurati opći pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i reproduktivnim pravima

5.a. Provesti reforme s ciljem davanja jednakih prava ženama na gospodarske resurse, kao i na pristup vlasništvu i kontrole nad zemljom i drugim oblicima vlasništva, financijskim uslugama, nasljedstvu i prirodnim resursima, u skladu s nacionalnim zakonima

5.c. Usvojiti i ojačati zdrave politike i primjenjivo zakonodavstvo za promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica na svim razinama

Cilj 6. Održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

Jedan od podciljeva stoga je postići do kraja 2030. univerzalan i jednak pristup sigurnoj i jeftinoj pitkoj vodi za sve kao i odgovarajući i jednak pristup svih sanitarnim i higijenskim uvjetima. Također, treba poboljšati učinkovitost korištenja i snabdijevanja vodom te primijeniti integrirano upravljanje vodnim resursima na svim razinama.

Nadalje, do kraja 2020. treba zaštititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, uključujući planine, šume, plavna zemljišta, rijeke, izvore i jezera.

6.6. Do 2020. zaštititi i obnoviti vodene ekosustave, uključujući planine, šume, močvare, rijeke, podzemne akumulacije i jezera

Cilj 7. Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama za sve

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predvodi Inicijativu 'Održiva energija za sve', kako bi se osigurao univerzalni pristup suvremenim energetskim uslugama te poboljšala učinkovitost i povećalo korištenje obnovljivih izvora.

7.2. Do 2030. znatno povećati udio obnovljive energije u mješavini izvora energije na globalnoj razini

Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve

Imati posao na mnogim područjima ne jamči mogućnost bijega iz siromaštva. Taj spor i neujednačen napredak zahtijeva ponovno promišljanje i moderniziranje ekonomskih i socijalnih politika usmjerenih na iskorjenjivanje siromaštva.

Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podržavaju proizvodne aktivnosti, stvaranje pristojnih poslova, poduzetništvo, kreativnost i inovativnost, te poticati osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, između ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.

8.8. Zaštititi prava radnika i promicati zdravu i sigurnu radnu okolinu za sve radnike, uključujući radnike migrante, posebno radnice migrante, te osobe na nesigurnim radnim mjestima

8.10. Ojačati kapacitet domaćih financijskih institucija u svrhu poticanja i širenja pristupa bankarskim i financijskim uslugama i uslugama osiguranja za sve

8.a. Povećati sredstva pomoći u trgovini zemljama u razvoju, posebno najmanje razvijenim zemljama, između ostalog putem poboljšanog integriranog okvira za s trgovinom povezanu tehničku pomoć najmanje razvijenim zemljama

Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju

9.1. Razviti kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, između ostalog regionalnu i prekograničnu infrastrukturu, s ciljem potpore gospodarskom razvoju i dobrobiti ljudi i s naglaskom na cijenom pristupačan i pravičan pristup za sve

9.3. Povećati pristup malih industrijskih i drugih poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, financijskim uslugama, između ostalog pristupačnim kreditima, te njihovo uključivanje u vrijednosne lance i tržišta

Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

10.2. Do 2030. osnažiti i promicati socijalnu, ekonomsku i političku uključenost svih, bez obzira na dob, spol, invaliditet, rasu, etničku pripadnost, podrijetlo, religiju ili ekonomski ili drugi status

10.4. Usvojiti politike, pogotovo fiskalnu politiku, politiku plaća i politiku u području socijalne zaštite, te postupno postići veću jednakost

10.5. Poboljšati zakonsku uređenost i nadzor globalnih financijskih tržišta i institucija te ojačati provedbu propisa

10.7. Olakšati uređenu, sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, između ostalog provedbom planiranih i dobro vođenih migracijskih politika

Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

Treba se smanjiti negativan utjecaj gradova na okoliš, s posebnom pažnjom na kvalitetu zraka i gospodarenje otpadom na lokalnoj i drugim razinama.

11.1. Do 2030. osigurati svima pristup prikladnom, sigurnom i cijenom pristupačnom stanovanju i osnovnim uslugama i sanaciju sirotinjskih četvrti

11.a. Podržati pozitivne ekonomske, socijalne i okolišne veze između urbanih, peri-urbanih i ruralnih područja osnaživanjem planiranja razvoja na nacionalnoj i regionalnoj razini

11.b. Do 2020. znatno povećati broj gradova i naselja koja usvajaju i primjenjuju integrirane politike i planove u smislu uključenosti, učinkovitosti resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja klimatskim promjenama, otpornosti na elementarne nepogode

Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

Održiva potrošnja i proizvodnja odnose se na promicanje djelotvornosti u korištenju resursa i energetske učinkovitosti, održivu infrastrukturu i pružanje pristupa osnovnim uslugama, zelena i dostojanstvena radna mjesta i bolju kvalitetu života za sve.

Održiva potrošnja i proizvodnja imaju za cilj "s manje raditi više i bolje", povećanje blagostanja iz ekonomskih aktivnosti smanjenjem upotrebe resursa, degradacije i onečišćenja uz povećanje kvalitete života. To uključuje različite dionike, među ostalima predstavnike poslovne zajednice, potrošače, donositelje odluka, istraživače, znanstvenike, medije i agencije za razvojnu suradnju. To uključuje angažiranje potrošača kroz podizanje svijesti i obrazovanje o održivoj potrošnji i načinu života.

12.2. Do 2030. postići održivo upravljanje i učinkovito korištenje prirodnih izvora

12.6. Poticati kompanije, posebno velike i transnacionalne, na usvajanje održivih praksa i uključivanje informacija o održivosti u svoj ciklus izvještavanja

12.8. Do 2030. omogućiti da svuda u svijetu ljudi imaju relevantne informacije i svijest o održivom razvoju i načinu života u skladu s prirodom

Cilj 13. Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

Klimatske promjene su globalni izazov koji ne poznaje nacionalne granice. To je pitanje koje zahtijeva rješenja i koordinaciju na međunarodnoj razini te međunarodnu suradnju za pomoć zemljama u razvoju i njihovom zaokretu prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika.

13.2. Uključiti mjere u vezi s klimatskim promjenama u nacionalne politike, strategije i planiranje

13.3. Unaprijediti obrazovanje, podizanje svijesti i ljudske i institucijske kapacitete što se tiče ublažavanja utjecaja klimatskih promjena, prilagodbi učincima, smanjenja učinaka i ranom upozoravanju

Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj

Do kraja 2025. trebali bismo spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati održivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih od značajnih negativnih utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati ulov ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i destruktivne ribarske prakse.

Cilj 15. Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti

Važno je do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i biološke raznolikosti u nacionalno i lokalno planiranje, razvojne procese te strategije smanjenja siromaštva. Za postizanje ovog cilja potrebno je mobilizirati i značajno povećati financijska sredstva iz svih izvora radi očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti i ekosustava, održivog upravljanja šumama i pošumljavanja, borbe protiv krivolova i trgovine zaštićenim vrstama uz povećanje kapaciteta lokalnih zajednica.

15.1. Do 2020. osigurati očuvanje, obnovu i održivo korištenje kopnenih i slatkovodnih ekosustava i njihovog okruženja, posebno šuma, močvarnog zemljišta, planina i isušenog zemljišta, u skladu s obavezama prema međunarodnim sporazumima

15.3. Do 2030. boriti se protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano tlo, uključujući tlo pogođeno krčenjem šuma, sušom i poplavama, te neutralizirati degradaciju zemljišta

Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

Ovaj je cilj posvećen promicanju mirnih i uključivih društava za održivi razvoj, pružanju pristupa pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih institucija na svim razinama.

Do kraja 2030. značajno treba smanjiti nezakonite tijekove novca i oružja i boriti se protiv svih oblika organiziranog kriminala. Treba značajno smanjiti korupciju i podmićivanje u svim njihovim pojavnim oblicima te razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim razinama.

Treba osigurati odgovorno, uključivo, participativno i reprezentativno donošenje odluka na svim razinama, javni pristup informacijama i zaštitu osnovnih sloboda u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim sporazumima.

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Potrebna je hitna akcija za mobilizaciju, preusmjeravanje i oslobađanje transformativne snage trilijuna dolara privatnih sredstava za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. S druge strane, javni sektor mora postaviti jasan smjer. Treba ojačati nacionalne mehanizme nadzora, uključujući nadzor koji provode zakonodavna tijela.

Treba raditi na koherentnosti institucija i javnih politika, unaprijediti globalnu makroekonomsku stabilnost, između ostalog i kroz koordinaciju politika odnosno koherentnost politika za potrebe održivog razvoja.

17.3. Mobilizirati dodatne financijske resurse za zemlje u razvoju iz više izvora

17.4. Pomoći zemljama u razvoju u postizanju dugoročne održivosti zaduživanja putem koordiniranih politika čiji je cilj poticanje financiranja dugova, oprost dugova ili restrukturiranje dugova, prema potrebi, te u rješavanju pitanja smanjenja vanjskog duga visokozaduženih siromašnih zemalja kako bi im se olakšala situacija u kojoj se nalaze

Kako će se mjeriti postizanje ciljeva?

Fokus u praćenju postizanja ciljeva bit će na nacionalnoj razini. Komplementarno praćenje će se vršiti na regionalnoj i globalnoj razini. Štoviše, svaka glavna tematska zajednica, kao što su zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, itd., mobilizirat će, analizirati i komunicirati podatke o napretku prema postizanju svojih ciljeva.

Kako će biti financirano postizanje ciljeva održivog razvoja?

Međuvladina komisija stručnjaka za financiranje održivog razvoja napravila je grube izračune sredstava potrebnih za stvaranje sigurnosne socijalne mreže za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva. Potrebno je oko 66 milijardi USD godišnje, a godišnja ulaganja u poboljšanje infrastrukture (voda, poljoprivreda, promet, energija) mogu iznositi i do ukupno 7 bilijuna USD na globalnoj razini. Javne financije i razvojna pomoć bit će najvažniji za provedbu ciljeva održivog razvoja. No bitna su i sredstva generirana iz poslovnog sektora kroz porezne reforme i prekid nezakonitih financijskih tokova i korupcije.

Izvor: http://odraz.hr/media/291518/globalni%2 ... 30_web.pdf (Izdavač: ODRAZ- Održivi razvoj zajednice Zagreb, studeni 2015. Priredila: Lidija Pavić-Rogošić Suradnice: Višnja Jelić Mück Martina Jagnjić)
Pomoćni izvor: http://www.mvep.hr/files/file/2018/1812 ... -final.pdf (Rezolucija koju je usvojila Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. - 70/1. Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj)

2030 Stanovnika hrvatske 3.5 milijuna Hrvata u Hrvatskoj 3.1 milijuna . Bih 2030 stanovnika 2 milijuna 230 000 hrvata 1000 000 muslimana 750 000 srba . Slavonija prazna posavina prazna Bosna prazna osim Banja Luje Sarajeva Mostara ... Zenica tuzla bijeljina sve će to spast 2030 na veličinu današnjeg grada Travnika

do 2040 hrvati u bih će bit statistička manjina a bih će imat 1.5 stanovnika

U svjetu postoji jedno carstvo, u njemu stanuje drugarstvo.
U njemu se SVE RADUJE.....

Čovjek (elite) snuje/U, a Bog ODLUČUJE.

BiH ako misli postojati i ići nekim (fantomskim) hipotetskim "euroatlanskim" putem mora već sada početi razmišljati o zelenoj tranziciji kroz 15 godina, micanju sa fosilnih goriva, plaćanju porez na CO2/zagađenje, vođenju računa o ekološkim standardima, očuvanju i zaštiti okoliša (rijeka, jezera, šuma, močvara, kvalitete tla, vode), očuvanju biljnih/životinjski vrsti, očuvanju prirodne baštine... prelazak na zelenu industriju - prevedeno deindustrijalizacija, gubitak radnih mjesta

BiH jedva da se nekako drzi i ovako a morala bi sebe dodatno retardirat koristeci sredstva koja su MANJE ucinkovita no za ekologiju navodno bolja.

Generalno cili taj eko pokret je najzesca prevara, nije ni cudo sta HDZ voli te prevare od solarnog i vjetroelektrana.



Ovaj dokumentarac potpuno unisti i najmanji tracak legitimnosti ekotardova i 'renewables'.

Koliko je meni poznato u javnost je tijekom godina izašlo više afera vezanih uz manipuliranje podataka kako bi se dokazala dramatičnost klimatskih promjena. Indikacije o prirodnim uzrocima se također sustavno potiskuju.

Pored toga bogate zemlje/internacionalna oligarhija imat će još jedan instrument za maltretiranje i ugnjetavanje manje razvijenih zemalja. Svjetskom puku će nabiti grižnju savjesti zbog ionako diskutabilnog zagađenja (za kojeg su tehnički krive velike korporacije) i bit ćemo prisiljeni plaćati dodatne poreze.

Zelena tranzicija i zelena "industrija" pretvorit će se u deindustrijalizaciju, hrpa ljudi u npr. auto-industriji izgubit će posao. Oni bi stanovništvo maltene kompletno preselili u gradove s orvelovskim nadzorom te skoro potpuno onemogućili ruralni život sa svim tim silnim "ekološkim" propisima. Sve nedostatke ove strategije će nekako magično pokriti budući razvoj tehnologije.

Prelazak na obnovljive izvore energije je također skup, zahtijeva puno materijala i prozivodnje (što rezultira zagađenjem), ogromna jata vjetrenjača će uništiti krajolike, solarne ploče imaju relativno kratak rok trajanja nakon kojeg otpuštaju toksične tvari i treba ih negdje baciti... "Veganski" stil života zahtjeva krčenje šuma što je isto opterećenje za biljni ekosustav... soja nezdrava...

Ti zelenaši ne vide milijardu rupa u svojoj "logici".

Ne mogu virovat...

ozbiljno? Ja san linka video i u roku od par sati ga maknu.

Evo sa stranice di su brojni zabranjeni videji
https://altcensored.com/watch?v=Zk11vI-7czE

Mislin da bi tribalo prilagodit ovaj forum da moze i bitchute video bit stavljen kad se pise.

Ipak na Youtube je netko napravia edit dokumentarca koji je smanjen na 30min

Nas su već okružili vjetrenjačama, Midena, Jelovača, Kamešnica, pravi se i na Tušnici a kriminalci su htjeli i Zavelim preorat (biser sa masom šume i izvora), te s obzirom koliko je naš kraj propao lako moguće da uspiju i to, ima još par Rožana koji se još nešto bune ali pitanje dokad, vjerojatno će i njih kupit za 50 maraka kao što su kupovali glasove sad nekidan na izborima žohari. Dole prema Dalmaciji koliko vjetrenjača ima to da ne spominjem, odvratno nešto sa svih strana smo okruženi a bogami nitko od nas nema besplatnu struju, niti jeftiniju. S obzirom koliko su ti "obnovljivi" izvori isplativi struja nam može biti samo skuplja. Devastirali su naša brda i polja a nama zauzvrat ***, Buško je potopljeno od kojega je naš kraj živio (nemam ništa kontra hidroenergije ali ne na takav način) ali nema veze bitno da je kriminalna hobotnica izvukla i izvlači pare. To što se od Privale do Vira rodi 3 dice godišnje to nije njihov problem, nisu oni krivi, narod iseljava jer mu je hladno zimi bgti šta se tu može. Također što se tiče vjetrenjača i one kao i solarne ploče imaju svoj rok nakon čega se treba riješiti tko zna koliko tona metala, a koliko se fosilnih goriva potroši dok se iz ničega dođe do gotove vjetrenjače/ solarne ploče u funkciji to da na spominjemo, i na kraju imaš *** koje ima očajnu efikasnost, ovisi o vremenskim uvjetima, ima ograničen rok trajanja i kad se zbroji trošak fosilnih goriva utrošenih na ta *** i ekološka devastacija krajolika bolje bi ti bilo da ih nisi ni radio ali naravno kako bi se onda pare izvlačile. Ma sve objašnjeno u tom dokumentarcu.
A što se tiče običnog "zelenog" puka to su ti isti isprani retardi ala antifa, blm, feministi i ljevičari generalno. Reklo im na CNN i Buzzfeed da treba ukinuti sve osim vjetrenjača i solarnih i da će tako cijeli svijet živjeti u skladu harmoniji idili, tko se ne slaže taj je nacist.

The great reset of capitalism

Every country, from the United States to China, must participate, and every industry, from oil and gas to tech, must be transformed. In short, we need a “Great Reset” of capitalism.

The Great Reset agenda would have three main components. The first would steer the market toward fairer outcomes. To this end, governments should improve coordination (for example, in tax, regulatory, and fiscal policy), upgrade trade arrangements, and create the conditions for a “stakeholder economy.” At a time of diminishing tax bases and soaring public debt, governments have a powerful incentive to pursue such action.

Moreover, governments should implement long-overdue reforms that promote more equitable outcomes. Depending on the country, these may include changes to wealth taxes, the withdrawal of fossil-fuel subsidies, and new rules governing intellectual property, trade, and competition.

The second component of a Great Reset agenda would ensure that investments advance shared goals, such as equality and sustainability. Here, the large-scale spending programs that many governments are implementing represent a major opportunity for progress. The European Commission, for one, has unveiled plans for a €750 billion ($826 billion) recovery fund. The US, China, and Japan also have ambitious economic-stimulus plans.

Rather than using these funds, as well as investments from private entities and pension funds, to fill cracks in the old system, we should use them to create a new one that is more resilient, equitable, and sustainable in the long run. This means, for example, building “green” urban infrastructure and creating incentives for industries to improve their track record on environmental, social, and governance (ESG) metrics.

The third and final priority of a Great Reset agenda is to harness the innovations of the Fourth Industrial Revolution to support the public good, especially by addressing health and social challenges. During the COVID-19 crisis, companies, universities, and others have joined forces to develop diagnostics, therapeutics, and possible vaccines; establish testing centers; create mechanisms for tracing infections; and deliver telemedicine. Imagine what could be possible if similar concerted efforts were made in every sector.

Fundamental redesign of food production systems

(…) How can the world nourish 9.8 billion people by 2050 through sustainable practices? Food systems do not currently provide nutritious food in an environmentally sustainable way to the world’s population. Nearly 800 million people are undernourished while 2 billion are micronutrient deficient and 2 billion more people overweight or obese. At the same time, food production, transportation, processing and waste are putting unsustainable strain on environmental resources.

(…) Amid this, the future of the international development system itself is under scrutiny, as it becomes clear that government alone cannot deliver on the global UN Sustainable Development Goals or the Paris Agreement on climate change.

(…) Putting nutritious and sustainable food on every plate requires a fundamental redesign of food production systems. Such a transition would put greater focus on the quality, rather than solely quantity, of agricultural production.

(…) – Climate change will affect all future scenarios and poses a significant threat. Climate change and natural resource degradation may compromise the long-term productive capacity of food systems, compromising social stability and economic well-being.

(…)– Fourth Industrial evolution technologies and other innovations can revolutionize food systems but will introduce new challenges. Technology innovations will dramatically reshape how we produce, manage and demand food in select markets, but their effects will be unevenly distributed.

(…) – New and bold “smart policies” are needed to redesign food systems, with opportunities to adopt a “whole of government” approach to integrate the true costs of food systems; link food, agriculture and environmental policies to healthy diets; and create an enabling environment for inclusive technologies.

– Social and ecological priorities should be at the centre of redesigned food systems, including efforts to address structural inequality and meet basic needs, influence new dietary norms and aspirations, and elevate the needs of future generations

(...) The key priorities of the [example country] government is addressing food security and nutritional goals, and dramatically reducing the environmental footprint of food production. It recognizes that technology innovations can provide leapfrog opportunities, but physical and technological infrastructure are needed to unlock such investments.

Mobility and transportation management system

(..) The world’s population will swell to 10 billion by 2050. In the face of this rapid growth, mobility systems in megacities are being overstretched while rural areas are falling further behind. How can sustainable and inclusive mobility be ensured?
Cutting-edge technologies such as autonomous vehicles (AVs), biometrics and drones are creating opportunities to transform mobility by enabling innovative business models and mobility services for new and changing customer demographics.

(…) By 2030, more than 750 million people will live in megacities;

(...)We expect new business models and technology innovations, including shared autonomous vehicles, to further disrupt urban mobility in the years ahead, eroding the viability of traditional models and fragmenting mobility systems. As part of this transformation, urban mobility solutions will be delivered and consumed as a service via digital devices, expediting the shift away from personal-vehicle ownership.

(...)The answer to the urban mobility challenge is to imagine a city’s transport network as a system that has an orchestrator at its centre. The orchestrator will impose order on the system by deciding who can play, what role each player should have and what the rules are. It will identify the optimal mix of different mobility modes, create an overarching vision and set target KPIs (including travel times, emissions, and safety levels).

Crucially, the orchestrator will own or direct two important elements of the urban transport system:

- An integrated mobility management system that consolidates the data from all public and private travel modes as well as from the city’s transport infrastructure (via smart traffic management, parking, and tolling systems);

- A digital customer interface, also called a mobility platform, that combines all transport options in the city.

Control over these two elements will enable the orchestrator to optimize the city’s transport system and help meet consumers’ mobility requirements. Users will be able to book a customized trip involving multiple modes through a single interface, with the most efficient journey possible designed on the basis of data from the integrated mobility management system. To achieve enduring success, cities should prioritize solutions that deliver greater productivity, independence and sustainability for consumers.

(...) Traveller Digital Identity

Is a Known Traveller Digital Identity the disruptive innovation the global travel security ecosystem needs?
The cross-border movement of legitimate travellers has for decades enabled and sustained international trade, tourism-driven economic growth and increased tolerance across cultural and social divides. However, the travel system is under pressure from the growing number of travellers, infrastructure capacity limits and ever-increasing risk and security requirements. In particular, efforts to address increasing cyber and physical risks to national security can have adverse effects on the benefits of international travel.

This report, co-published by the World Economic Forum and Accenture, highlights the opportunities made possible through advances in emerging technologies like biometrics, cryptography and distributed ledgers to advance security capabilities of industry and governmental agencies while improving passenger facilitation in international travel. Importantly, it recommends a paradigm shift to an interoperable digital identity system that prioritises traveller-centricity, upholds privacy by design, and enables the trustful cooperation between international public and private sector partners required for ensuring the safe and secure movement of people across borders.

Cybersecurity, Financial Technology and digital identity systems

(…) As technological advances and global interconnectivity accelerate exponentially in the Fourth Industrial Revolution, unprecedented systemic security risks and threats are undermining trust and growth.

(…) The COVID-19 pandemic highlights the need to reduce the world’s reliance on central points in the financial system – facilitating value creation everywhere and supporting trade from periphery to periphery, not just from hub to hub.
And key to this structural enhancement of the financial system are Financial Technology, or FinTech, providers.

(…)To help the economy bounce back from the COVID-19 crisis, citizens and small businesses need innovative ways to access financial services. And if new FinTech services are to be adopted at the speed necessary for economic recovery, citizens must be able to trust that the technologies are secure and that their assets are protected.

Cybersecurity, then, is essential to ensuring that consumers and businesses can leverage the benefits of FinTech.

(…)FinTechs have the potential to be the engines of innovation we need during the Great Reset. The findings of the World Economic Forum’s FinTech Cybersecurity Consortium provide a starting point on the path to a security management system to get them there.

(…)The Great Reset requires digital trust

(…)Security risks to digital identity systems

As next-generation identity systems emerge, society will build up an increasing dependence on using them in critical applications. The high-value identity ecosystem is likely to be heavily targeted. Increasingly sophisticated threat actors will capitalize on the opportunity to exploit vulnerabilities in its component parts (e.g. authentication devices and mechanisms, access-management, communications and databases) and the actions of users in order to take over accounts, subvert transactions and harvest sensitive data, for example. Criminals will seek to abuse the system for financial gain, and various actors within the digital identity ecosystem (e.g. industry identity providers and governments) may seek to exploit their position to gain economic or political advantage, both overtly and covertly.

(…) The risks to the security of emerging identity systems can be considered in terms of their confidentiality, integrity and availability. There will be a major confidentiality risk to the large amounts of personal information managed by identity systems (including personally identifiable information, and biometric, behavioural and locational data). Minimizing the risk to this data will be critical. There is a risk that the integrity of the identity ecosystem will be subverted, reducing the confidence of participants in it. For participating actors, there are challenges to establishing the integrity of the components they depend on (particularly in cases where there is a trust deficit), and establishing their competence in protecting their part of the ecosystem against abuse.

Western Balkans

(...) The World Economic Forum convened leaders from four Western Balkans partners, Heads of Government and Ministers of EU member states and neighbouring countries to continue the dialogue on the future of the Western Balkan region at their headquarters in Cologny, Geneva on 1-2 October 2018.

The meeting was part of an ongoing, structured dialogue to discuss how the region can work together to advance economic development and prepare for the future, which will be shaped by the developments of the Fourth Industrial Revolution.

Leaders of the region aim to collaborate to:

- Strengthen the ongoing dialogue and deepening the cooperation of the Western Balkan states especially with respect to inclusive growth, skills and talent development, trade, infrastructure, advancing the leadership in the 4th industrial revolution, fostering public private cooperation and empowering the next generation

- Contribute to a new narrative for the region, which provides a positive and forward looking vision for citizens, and especially youth of the region

- Establishing an Affiliate Centre for the Fourth Industrial Revolution: as part of the Forum’s network of Centres for the Fourth Industrial Revolution, this centre will help prepare the region for the fundamental economic and societal shifts presaged by emerging technologies such as artificial intelligence

- Organise a Regional South Eastern European Summit in 2019 with all relevant leaders from the region and Europe

- Setting up a Western Balkans Competitiveness Council to improve the region’s fundamental drivers of productivity, including better infrastructure, well-functioning markets, efficient institutions and healthy ecosystem for innovation and entrepreneurship

- Formalising a cooperation agreement with the World Economic Forum’s Global Centre for Cybersecurity

- Opening ten new Global Shaper hubs across the region thereby ensuring a platform for collaboration for the next generation of leaders

Participants agreed to continue the dialogue on the Western Balkans with the objective to bring solutions to the outstanding challenges the region still faces, and will meet again during the Annual Meeting of the World Economic Forum 2019 in Davos, Switzerland.

Ne mogu virovat...

ozbiljno? Ja san linka video i u roku od par sati ga maknu.

Evo sa stranice di su brojni zabranjeni videji
https://altcensored.com/watch?v=Zk11vI-7czE

Mislin da bi tribalo prilagodit ovaj forum da moze i bitchute video bit stavljen kad se pise.

Ipak na Youtube je netko napravia edit dokumentarca koji je smanjen na 30min

2020 is the year that might save us. Here's why

(...) On 25 January 2020, people around the world celebrated Chinese New Year, a day that signifies renewal and rebirth. And this one was especially meaningful, as 2020 is the start of a new 60-year cycle – composed of twelve lunar years times the five elements (wood, fire, earth, metal and water). It heralds a new beginning, and a unique pivot point in human history.

2020: a new cycle and a year of reckoning

There’s a magnitude and mysticism about the number 60 that threads through many cultures. It’s right there in the origin of mathematics with the ancient Sumerians and Babylonians. Related to that, it’s how we measure the passing of time – 60 seconds in a minute, 60 minutes in an hour. Outside the realms of the divine, it had served as the level at which characters in World of Warcraft entered the end-game. I’m not sure the association was deliberate, but I’d like to think so.

I’ve been thinking about the significance of the 60-year cycle and how it resonates with what’s going on in the world right now.

(...) Ever-symbolically, China, the UAE, and the US all recently launched spaceships to Mars, 60 years after then US President Kennedy announced a similar ambition to land on the Moon. At the same time, the early call for Black and women’s civil rights is now accelerating and achieving real global momentum.

(...) We are 99.9 percent identical in our genetic makeup. We all know what it is to love, and to grieve. And we’ve already seen what we’re capable of when it really, truly, matters. We build hospitals in days. We move entire workforces and business models online. We collaborate on a global scale to share expertise and go after new solutions. There is great joy in surmounting the imponderable. And so there will be great joy in achieving true justice and equity.

(...) Call me superstitious, or fanciful, but maybe the ancients were onto something, the universe is speaking to us, and there’s a reason why we landed this throw of the dice. Maybe the next 60 years are our chance to right some of the wrongs, to reconcile and reckon. This is a moment that we must meet, and all such moments determine how we look at ourselves. What type of world do we want to leave behind us? What type of world do we want our children and theirs to inherit?(...)

Ja ne znam što vama ulijeva strah u kosti razmatranje globalnih problema.

Neki od vas smatraju teorijom zavjere bilo kakvu diskusiju o globalnim problemima, smatrate da je nemoguće da postoji takvo što kao što je globalni, planetarni problem.

Isto kao što je moguće da postoje problemi koji su u većem kontekstu od sela i grada, i koji se mogu rješavati kooperacijom, postoje i problemi na globalnoj razini a gdje nije nužno zero sum game i nadjebavanje među silama.

Razvoj medicine i znanosti je najbolji primjer, to je nešto u čemu nitko ne gubi.

Jasno, glavni otpor dolazi od toga što etnocentrizam labilnih identiteta gubi u tom kontekstu. Moje predviđanje je da će i identitet kao pojava, sve manje biti vezan za teritorij, a sve više za virtualni teritorij, dakle mrežu poznanika u socijalnim mrežama. Ali će i kao takav slabiti.

(...)The road map and aim was set out by the PMO and is as follows:
– Phase in secondary lock down restrictions on a rolling basis, starting with major metropolitan areas first and expanding outward. Expected by November 2020.
– Rush the acquisition of (or construction of) isolation
facilities across every province and territory. Expected by December 2020.
– Daily new cases of COVID-19 will surge beyond
capacity of testing, including increases in COVID related deaths following the same growth curves. Expected by end of November 2020.
– Complete and total secondary lock down (much stricter than the first and second rolling phase restrictions). Expected by end of December 2020 – early January 2021
– Reform and expansion of the unemployment program to be transitioned into the universal basic income program. Expected by Q1 2021.
– Projected COVID-19 mutation and/or co-infection with secondary virus (referred to as COVID-21) leading to a third wave with much higher mortality rate and higher rate of infection. Expected by February 2021.
– Daily new cases of COVID-21 hospitalizations and
COVID-19 and COVID-21 related deaths will exceed
medical care facilities capacity. Expected Q1 – Q2 2021.
– Enhanced lock down restrictions (referred to as Third Lock Down) will be implemented. Full travel restrictions will be imposed (including inter-province and inter-city). Expected Q2 2021.
– Transitioning of individuals into the universal basic
income program. Expected mid Q2 2021.
– Projected supply chain break downs, inventory
shortages, large economic instability. Expected late Q2 2021.
– Deployment of military personnel into major
metropolitan areas as well as all major roadways to
establish travel checkpoints. Restrict travel and
movement. Provide logistical support to the area. Expected by Q3 2021.

Along with that provided road map the Strategic Planning committee was asked to design an effective way of transitioning Canadians to meet a unprecedented economic endeavor. One that would change the face of Canada and forever alter the lives of Canadians. What we were told was that in order to offset what was essentially an economic collapse on a international scale, that the federal government was going to offer Canadians a total debt relief. This is how it works: the federal government will offer to eliminate all personal debts (mortgages, loans, credit cards, etc) which all funding will be provided to Canada by the IMF under what will become known as the World Debt Reset program. In exchange for acceptance of this total debt forgiveness the individual would forfeit ownership of any and all property and assets forever. The individual would also have to agree to partake in the COVID-19 and COVID-21 vaccination schedule, which would provide the individual with unrestricted travel and unrestricted living even under a full lock down (through the use of photo identification referred to as Canada’s HealthPass) .

Committee members asked who would become the
owner of the forfeited property and assets in that
scenario and what would happen to lenders or financial institutions, we were simply told “the World Debt Reset program will handle all of the details”. Several committee members also questioned what would happen to individuals if they refused to participate in the World Debt Reset program, or the HealthPass, or the vaccination schedule, and the answer we got was very troubling. Essentially we were told it was our duty to make sure we came up with a plan to ensure that would never happen. We were told it was in the individuals best interest to participate. When several committee members pushed relentlessly to get an answer we were told that those
who refused would first live under the lock down
restrictions indefinitely. And that over a short period of
time as more Canadians transitioned into the debt
forgiveness program, the ones who refused to participate would be deemed a public safety risk and would be relocated into isolation facilities. Once in those facilities they would be given two options, participate in the debt forgiveness program and be released, or stay indefinitely in the isolation facility under the classification of a serious public health risk and have all their assets seized.

Ja ne znam što vama ulijeva strah u kosti razmatranje globalnih problema.

Neki od vas smatraju teorijom zavjere bilo kakvu diskusiju o globalnim problemima, smatrate da je nemoguće da postoji takvo što kao što je globalni, planetarni problem.

Isto kao što je moguće da postoje problemi koji su u većem kontekstu od sela i grada, i koji se mogu rješavati kooperacijom, postoje i problemi na globalnoj razini a gdje nije nužno zero sum game i nadjebavanje među silama.

Razvoj medicine i znanosti je najbolji primjer, to je nešto u čemu nitko ne gubi.

Jasno, glavni otpor dolazi od toga što etnocentrizam labilnih identiteta gubi u tom kontekstu. Moje predviđanje je da će i identitet kao pojava, sve manje biti vezan za teritorij, a sve više za virtualni teritorij, dakle mrežu poznanika u socijalnim mrežama. Ali će i kao takav slabiti.