Šokci su pripadnici hrvatskog naroda danas nastanjeni u Slavoniji, Baranji i Sremu. Za njih se vezu mnoge teorije o porijeklu, no najmanje popularna je ona o porijeklu iz sjeveroistocne bosne, tj tuzlanskog kraja. Na wikipediji su clanci o sokcima u rangu onih o iranskom porijeklu hrvata.

Naziv sokac je madzarskog porijekla i ima isto znacenje kao rijec turskog porijekla tuzlak, sto oznacava stanovnika Soli, Sok / Tuz / Sol.

1699. godine oko 100.000 katolika je napustilo sjeveroistocnu bosnu, preseili preko save i dunava. Trajno su nestali iz do tada vecinske katolicke Srebrenice, te Koraja, Teocaka, te gornje i donje Tuzle, Srebrenika, Zvornika,...

Ikona gospe zvornicke i poslije gradovrske zajedno sa katolicima je zavrsila u Iloku na obali Dunava, poznatom sokackom mjestu.

Jos i danas sokci iz slavonije dijele ista prezimena sa muslimanima i katolicima tuzlanskog kraja (ciji su rodovi prezivjeli kugu pocetkom 18 stoljeca).

Srbijanci su katolike preko drine nazivali i danas nazivaju Sokcima.

U internetskom bespucu komentara danas muslimani cesto posezu za rijecju Sokac, Sokadija misleci da je pogrdan naziv za katolika, Hrvata. Sokcima nazivaju cak i ljude koji nemaju veze sa sokackom pra/postojbinom. Tako su Sokci za njih postali i Mostarci, Duvnjaci, Dalmatinci, Vitezani, Zepaci, Zagrebcani!

Bilo bi zanimljivo uporediti sokacka prezimena sa onima u si bosni .

O podrijetlu Šokaca ima mnogo teza. Sve ih je, više-manje, u jednom kratkom članku naziva "Problem podrijetla Šokaca i njegov odraz u historiografiji" sažeo Marinko Vuković. Pogledajte na "hrcak.srce.hr". ;)
@Agathonikos
Poznata je i stara poštapalica "od volje ti ko Škocu post i Racu molitva", no vrijeme čini svoje pa blijedi. Ova uzrečica poznata je u Bosni, Slavoniji, Baranji, Srijemu (iako je Šokci spominju i u Lici i Dalmaciji). Ima svoje značenje.
Od volje ti je kao Šokcu post aludira na veoma malo naređenih postova u Katoličkoj Crkvi, dok su pravoslavni popovi puno stroži po tome pitanju. S druge strane, Rac, pravoslavac mora češće postiti, no Raci nisu često što se tičke od molitve. Em zato što nemaju razvijenu pobožnost prema dnevnoj molitvi poput krunice kod katolika, em zato što im liturgija veoma dugo traje pa nisu toliko česti gosti u crkvama/hramovima.
Uzrečica je češća u panonskim krajevima jer tamo živi većina Šokaca i Raca. Neki kažu da su im Mađari dali ova imena. No, ovo je veoma složeno područje poput slagalice. Napose migracije u Panoniju Postoje Raci katolici koji se smatraju Hrvatima, postoje Bošnjaci katolici koji se smatraju Hrvatima, postoje Bunjevci katolici koji se (ne) smatraju Hrvatima, postoje Šokci koje ne poštuju toliko Hrvate iz Posavine (mahom došli nakon rata) jer su iz "Bosne", postoje Raci u Slavoniji i Baranji koji se smatraju starosjediocima pravoslavcima, za razliku od Srba koji su naselili Slavoniju i Baranju, a podrijetlom su iz Bosne, Banovine, Šumadije, itd. Možemo o tome proširiti priču, nije problem.

Moram priznati kako mi je čudno što su Srbi u Lici i Dalmaciji nazivali Hrvate Šokcima. No, tako nam govore povjesničari. Pitanje je u kolikoj mjeri su taj naziv rabili Srbi. I koriste li ga i danas? I jesu li ga davno prestali koristiti?

Hrvati u Lici i Dalmaciji nikada sebe nisu nazivali Šokcima. Neka me netko ispravi. Dakle, Šokcima su se nazivali oni Hrvati katolici na prostorima Slavonije, Baranje, Bačke, Srijema i nekim područjima Bosne uz Savu. I ponosili su se tim imenom.

I u stvaranju hrvatske nacije u 19. st. prihvatili su hrvatstvo objeručke, što je pak malo teže išlo kod Bunjevaca (i danas uočljivo). Kako Bošnjaci kasne u stvaranju nacije, paralelu možemo povući kod Kladušana koji u potpunosti ne prihvaćaju bošnjaštvo (pogledati novi popis stanovništva i vidjeti koliko ima nebošnjaka).

I, koliko god se povjesničari trudili te koliko god išli s albanskim, vlaškim, mađarskim i inim teorijama, postoji narodna predaja kod Šokaca. A to je da su "nas" drugi nazvali Šokcima, točnije da su "nas" tako prozvali pravoslavci zbog križanja sa šakom. Eto, takva je narodna predaja i tumačenje kod Hrvata Šokaca, a za točno etimološko tumačenje nastanka etnonima "Šokac" kod Srba nisam posve upućen.

I ja mislim da je naziv šokac od mađarskog imena za župu Soli (Šok) ali ti je ovo drugo potpuno krivo, ne znam za muslimane ali šokac kod pravoslavnih nije pogrdan naziv. To je jednostavno narodno ime za za istojezične*šćo/štokavske katolike, nemoj zaboravit da su Srbi skoro pa donedavno za Hrvate držali isključivo kajkavce (vidi pod Đuro Daničić o toj temi).

Nisu Hrvati koristili ni naziv turski Tuz za Sol ;)

Zupa Soli, a ne mjesto /grad Soli, prostirala se na dobrom dijelu danasnjeg TK. Soli je bila jedna od trgovackih destinacija, kako za dubrovcane tako i za Ugare koji su dugo drzali vlast na granici zupe Soli, dok su lokalni vladari Soli redovito bili podanici Ugarskoj kruni.
Madjarski je sluzbeni jezik tamo gdje vladaju, Kako ce govornik madjarskog jezika nazvati stanovnike i dosljenike iz Soli? Kako ce glasiti slavenizirana inacica?

Zašto bi morali koristiti mađarsku riječ za Soli/Tuzlu? I zašto bi se uopće morala sačuvati svijest o tome kako je došlo do naziva šokac?

Previše daješ na inteligenciji narodu.

IMHO Šokac je orginalno srpski naziv za rimokatolike iz SI Bosne, koji su ovi (dijelom) prihvatili kao subetnonim, kasnije je kod Srba postao naziv za sve istojezične katolike, čak i tamo gdje oni objektivno nisu šokci ali tradicija je tradicija. Ali svakako je termin neraskidivo vezan s katoličkim narodom Bosne koji je u principu isturen prema pravoslavnim Srbima od davnih vremena, i prije dolaska osmanlija.

Je li citamo istu Wikipediju?

I na Wikipediji i na stranicama sokackih kulturnih udruga u Slavoniji mainstream stav je da su iz istocne i srednje Bosne, Srebrenice, Tuzle itd.