NK Bunjevac u Senju postoji, ulica vrlo vjerojatno, za muzej ne znam.

Bravo Aleks za klipove , Bunjevci su ostali Bunjevci jer su znali da im ne može pre biti kajkavac sunarodnik nego Srbin komšija , a i njihova posebnost im to nalaže! , ali nažalost Tito je učinio to da ih je strpao negde gde nikad ranije nisu bili , u Hrvate!

Koji ste vi zatucintisi.Bunjevci su Bunjevci,narod sa reke Bune. Za razliku od mnogih npr Srba i Hrvata koji vise ni nisu Srbi i Hrvati koliko su se izmesali ,Bunjevci se drze sebe. Ja sad studiram u SU gde su oni,uospte ali uopste ne lice na Hrvate. To je najmanji narod koji sam video ikada. Pitao sam milion Bunjevaca da li su Hrvati i svi su se naljutili a kad sam pitao druga Hrvata on je rekao da su Hrvati. Posto Bunjevci ne zive u Hrvatskoj i ne podlezu njenim zakonima onda ne vidim sto se toliko Hrvati trude da ih asimiliraju kad oni to nece. Bunjevci zive u multikulturalnoj Vojvodini po cijem zakonu su oni narod jednak kao i svi drugi i uce svoj jezik, ko god kaze drugacije znaci da ne postuje Vojvodinu i da nema sta u nju ni dolaziti.

Hrvati u Vojvodini kao prvo , jer si ih naveo, nisu sa istih prostora odakle i Bunjevci niti su dosli u isto vreme, a kao drugo to je isto kao da kazes Aaaa Hrvati nece da budu Srbi a iste smo krvi jer smo Sloveni i to jos Juzni Sloveni , fakat je da moramo biti isti narod jer imamo istu krv . Tako je i sa Bunjevcima,ne mozes ti nekog terati da bude ono sto on nece. Po krvi smo mi svi jedno a svako ima pravo biti sta hoce,nametanje NICHT :)

Bravo Aleks za klipove , Bunjevci su ostali Bunjevci jer su znali da im ne može pre biti kajkavac sunarodnik nego Srbin komšija , a i njihova posebnost im to nalaže! , ali nažalost Tito je učinio to da ih je strpao negde gde nikad ranije nisu bili , u Hrvate!

Koji ste vi zatucintisi.Bunjevci su Bunjevci,narod sa reke Bune. Za razliku od mnogih npr Srba i Hrvata koji vise ni nisu Srbi i Hrvati koliko su se izmesali ,Bunjevci se drze sebe. Ja sad studiram u SU gde su oni,uospte ali uopste ne lice na Hrvate. To je najmanji narod koji sam video ikada. Pitao sam milion Bunjevaca da li su Hrvati i svi su se naljutili a kad sam pitao druga Hrvata on je rekao da su Hrvati. Posto Bunjevci ne zive u Hrvatskoj i ne podlezu njenim zakonima onda ne vidim sto se toliko Hrvati trude da ih asimiliraju kad oni to nece. Bunjevci zive u multikulturalnoj Vojvodini po cijem zakonu su oni narod jednak kao i svi drugi i uce svoj jezik, ko god kaze drugacije znaci da ne postuje Vojvodinu i da nema sta u nju ni dolaziti.

Srbi cine sve da smanje broj Hrvata u vojvodini pa čak i izmišljanjem nove nacije . Naselili su vojvodinu čobanlukom sa kosova i uvukli ih u hrvatske kuće i kuće dunavskih švaba , ali to im se odbilo od glavu jer su popušili srce srbije, de su im vekovni manastiri ,a to je kosovo ...

koje izmisljanje nacije,svako ima pravo da se izjasnjava kako hoce.Bunjevci se hoce izjasnjavat Bunjevcima njihov problem.

koje izmisljanje nacije,svako ima pravo da se izjasnjava kako hoce.Bunjevci se hoce izjasnjavat Bunjevcima njihov problem.

Slažem se i manje-više mi se iskreno jebe za tih 18 000 stanovnika sjeverne Bačke koji se nacionalno izjašnjavaju Bunjevcima.
No, kad si već tako pametan i zainteresiran za sličnu tematiku, slažeš li se da se i Muslimani u RH (a i u drugim zemljama EX YU) imaju pravo nacionalno izjasniti Muslimanima, a ne da ih se automatski na popisu stanovništva pretače u Bošnjake, kao što to zahtijeva Šemso Tanković i njegova SDA Hrvatske?

I sad čekamo da zapovjednik objasni da jedno nema veze s drugim.
Ili če ovaj put biti objektivan.

Hrvati Vojvodine: Josipoviću i Tadiću, zaštitite nas!

veljača 17th, 2011

OTVORENO PISMO

Borisu Tadiću, predsjedniku Republike Srbije
Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske
Mirku Cvetkoviću, predsjedniku Vlade Republike Srbije
Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske
Bojanu Pajtiću, predsjedniku Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine
Slavici Đukić-Dejanović, predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije
Sándoru Egeresiju, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine
Luki Bebiću, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske
Svetozaru Čipliću, ministru za ljudska i manjinska prava Republike Srbije
Žarku Obradoviću, ministru prosvjete Republike Srbije
Ándoru Deliju, pokrajinskom tajniku za propise, upravu i nacionalne zajednice
Zoltánu Jegesu, pokrajinskom tajniku za obrazovanje
Miloradu Đuriću, pokrajinskom tajniku za kulturu
Anni Tomanovoj-Makanovoj, pokrajinskoj tajnici za informacije
Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Janku Veselinoviću, supredsjedatelju Međuvladina mješovitoga odbora za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske
Petru Barišiću, supredsjedatelju Međuvladina mješovitoga odbora za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske
akademiku Nikoli Hajdinu, predsjedniku SANU-a
akademiku Zoranu Kovačeviću, predsjedniku Ogranka SANU-a u Novome Sadu
akademiku Endreu Papu, predsjedniku VANU-a
akademiku Čedomiru Popovu, predsjedniku Matice srpske
akademiku Zvonku Kusiću, predsjedniku HAZU-a
Igoru Zidiću, predsjedniku Matice hrvatske

Mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke subetničke skupine koji živimo na području Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji,

ne dovodeći u pitanje civilizacijsko, međunarodno zajamčeno i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje nacionalne pripadnosti svakoga pojedinca u suvremenim društvima,

duboko svjesni mnogobrojnih aktivnosti vlasti i državnih ustanova u Republici Srbiji za režima Slobodana Miloševića, koje su obnovljene 2004. godine, a u posljednje se vrijeme intenziviraju, usmjerenih na denacionalizaciju dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini pružanjem pune stručne i logističke potpore sada već poodmaklomu institucionalnom zaokruživanju samosvojne bunjevačke etničke skupine, stvaranju manjinske identitetske infrastrukture, medijskoj promidžbi, osiguranju prostora za nesmetani rad, toleriranju zlouporaba pri formiranju popisa birača te jezičnoj standardizaciji bunjevačkoga govora,

uz istodobno uskraćivanje slične potpore u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvatima u Vojvodini te sprječavanje ostvarivanja njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, uskraćivanje prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu i medijsku blokadu,

što u posljednje vrijeme kulminira čak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se traži zabrana korištenja bunjevačkoga imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda, iako čine više od polovice ukupnoga broja vojvođanskih Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama,

čime se uvelike pridonosi učvršćivanju predodžbe o Hrvatima kao negativnom činitelju u društvenim odnosima u Srbiji, što uz stalan afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske političke elite, može imati za posljedicu daljnje jačanje straha u Hrvata te utjecati na njihovo nacionalno izjašnjavanje na predstojećem popisu stanovništva,

upozoravajući da se institucionalizacija bunjevačke nacije temelji na grubim povijesnim neistinama i falsificiranju povijesti, a osobito imajući u vidu da su se najznamenitiji vojvođanski Bunjevci od kraja XIX. stoljeća do danas smatrali pripadnicima hrvatskoga naroda (svećenici Pajo i Ilija Kujundžić, Aleksa Kokić, Blaško Rajić, Albe Vidaković, Lajčo Budanović, Ivan Kujundžić i Tomo Vereš, književnici, kulturni i znanstveni djelatnici Antun Gustav Matoš, Matija Evetović, Petar Pekić, Ive Prćić, Josip Vuković Đido, Balint Vujkov, Ilija Džinić, akademik Gaja Alaga, Matija Poljaković, Geza Kikić, Ivan Pančić, akademik Mirko Vidaković, Bela Gabrić, Vinko Perčić, Josip Buljovčić, Ante Sekulić, Lazar Merković i mnogi drugi) i isticali to svoje uvjerenje, zbog čega su bili izloženi progonima državnih vlasti, utamničenju, pa i fizičkoj likvidaciji,

posebno ističući da se pripadnost Bunjevaca, koji, osim u Srbiji, žive i u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te u Mađarskoj, cjelini hrvatskoga naroda danas osporava samo u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnje hrvatske zajednice, radi njezine lakše asimilacije,

podsjećajući na odredbe Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj, upozoravamo da su ovakvi postupci ovdašnjih vlasti ne samo suprotni duhu Sporazuma nego i da predstavljaju njegovo otvoreno kršenje, osobito članaka 1. i 2., kojima se Srbija obvezala da će osigurati pripadnicima hrvatske manjine pravo na očuvanje njihova nacionalnoga identiteta te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak,

uvjereni da srpsko-hrvatski sukobi pripadaju prošlosti i da su hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj integralni dijelovi domicilnih društava i država, koji obogaćuju materijalnu i duhovnu kulturu kako domicilnih tako i matičnih zemalja, i da zaštita hrvatske manjine u Srbiji pridonosi ne samo političkoj i društvenoj stabilnosti Srbije nego i razvitku dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i Srbije,

ističemo

da mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke subetničke skupine i predstavnici hrvatskih institucija u Vojvodini jesmo baštinici bunjevačke kulturne tradicije od XVIII. stoljeća do suvremenosti i da je se ne možemo i ne želimo odreći,

da svoju materinsku bunjevačku novoštokavsku ikavicu, kojom smo prvo progovorili, smatramo ne samo jednim nego upravo najraširenijim od hrvatskih dijalekata i da se odlučno protivimo njezinu razbaštinjenju, koje je na djelu,

da imamo puno civilizacijsko, međunarodno zajamčeno i ustavno pravo koristiti se svojim subetničkim bunjevačkim imenom kao jednim od regionalnih hrvatskih etnonima i da nitko nema pravo uskratiti nam da se slobodno nazivamo bunjevačkim Hrvatima i Hrvatima Bunjevcima

te pozivamo

Vas, najviše političke i kulturne predstavnike Republike Srbije, domicilne države bačkih bunjevačkih Hrvata, i Republike Hrvatske, matične države bunjevačkih i svih drugih Hrvata, da poduzmete sve potrebne mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini i za prestanak logističke potpore državnih tijela i ustanova kvaziznanstvenim, politički anakronim i protucivilizacijskim nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustanovama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hrvatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bačke radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata.

14. veljače 2011. godine

Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Subotica, v. r.
Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, narodni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r.
Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, Subotica, v. r.
Jasminka Dulić, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ, Subotica, v. r.
Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r.
Ivana Petrekanić-Sič, v. d. glavne i odgovorne urednice programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Subotica, v. r.
Ljiljana Dulić-Mesaroš, urednica internetskog portala www.suboticadanas.info, v. r.
Mata Matarić, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, dopredsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, dopredsjednik DSHV-a, Sombor, v. r.
Petko Vojnić Purčar, književnik, dobitnik nagrade NIN-a za roman godine, odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Novi Sad, v. r.
Martin Bačić, odvjetnik, zamjenik predsjednika DSHV-a i predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, Subotica, v. r
Andrija Kopilović, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Subotica, v. r.
Vojislav Sekelj, književnik, urednik Glasa ravnice, odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Subotica, v. r.
Stipan Beretić, biskupski vikar, župnik katedralne župe sv. Terezije Avilske i urednik kalendara Subotička Danica, Subotica, v. r.
Josip Gabrić, dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportaš Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r.
Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, Subotica, v. r.
Pero Horvacki, dogradonačelnik grada Subotice i član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, v. r.
Milivoj Prćić, književnik, dobitnik priznanja Pro urbe Grada Subotice, Subotica, v. r.
Lozika Jaramazović, šefica vijećničke skupine DSHV-a u Skupštini grada Subotice, Subotica, v. r.
Zvonko Sarić, pomoćnik i zamjenik odgovorne urednice tjednika Hrvatska riječ, Subotica, v. r.
Željka Zelić, zamjenica glavnoga urednika katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r.
Mirko Kopunović, pjesnik, urednik dopisništva u tjedniku Hrvatska riječ, Subotica, v. r.
Davor Bašić Palković, urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ, Subotica, v. r.
Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r.
Alojzije Firanj, glavni i odgovorni urednik lista Miroljub, Sombor, v. r.
Ivan Stipić, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačkog kolo, Subotica, v. r.
Marinko Stantić, predsjednik Organizacijskog odbora Festivala hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, v. r.
Ivica Dulić, dopredsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec, Tavankut, v. r.
Ljubica Vuković-Dulić, predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, Tavankut, v. r.
Stipan Dulić, predsjednik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r.
Verica Kujundžić, predsjednica Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Đurđin, Đurđin, v .r.
Josip Mačković, predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Ljutovo, Ljutovo, v. r.
Marija Bagi, članica Upravnog odbora Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničkog društva Lemeš, Lemeš, v. r.
Zvonimir Sudarević, predsjednik Cro Medie, Subotica, v. r.
Vojislav Temunović, dopredsjednik Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama, Subotica, v. r.
Bernadica Ivanković, predsjednica Hrvatske čitaonice, Subotica, v. r.
Josip Horvat, predsjednik Hrvatske likovne udruge Cro art, Subotica, v. r.
Antun Lulić, predsjednik Hrvatskog ekološkog udruženja Cro eco, Subotica, v. r.
Petar Gaković, predsjednik Hrvatskog društva za pomoć učenicima Bela Gabrić, Subotica, v. r.
Tamara Dulić, predsjednica Udruga mladih Hrvatski majur, Subotica, v. r.

P.S. Ovo pismo objavio sam u cijelosti, bez komentara, jer ga držim prevažnim u sadašnjem političkom trenutku.

Okej narode dragi, ja sam jedan od onih koji zive u Vojvodini i izjasnjavam se kao Hrvat, nacitao sam se svakakvih lupetanja ovde i ne mogu da verujem sta sve ljudi izmisljaju..
Mali broj Bunjevaca se izjasnjava samo cistim Bunjevcima, a to su uglavnom oni cije su porodice iz mesanih brakova, ili oni koji se boje da se izjasne kao Hrvati i oni koji su u nekoj politickoj stranci (BNS) ili kako se vec zove ...
.
Ja se ne bojim da se izjasnim kao Hrvat, a to radim samo kada moram jer ne vodim racuna o tome ko je ko, a nije ni ljepo jer nisu Hrvati jedini koji zive u Subotici..

Nemojmo se svadjati ko je ko, mi ovde u Vojvodini, da ne kazem Subotici, pricamo i Srpski i Hrvatski i Madjarski, ne ubijamo se i ne tucemo, ne obijamo radnje, ne psujemo jedni drugima mater jer je neko druge nacionalnosti...
I mogu Vam samo reci da sam zaista ponosan sto sam Vojvodjanin, i sto zivim u ovakvoj sredini koju malo ko moze da razume, trebate samo doci i videti, i sve ce vam biti jasno...
A za ove sto lupetaju da da su Bunjevci posebna nacija mogu samo da se nasmejem uz grohotan smeh...HAHAHAHA...
Zna se odakle su Bunjevci dosli, zna se da su katolici, zna se da se njihova prezimena najvecim delom pojavljuju u Hrvatskoj, tako da nemojte lupetati da smo mi posebna nacija koju je stvorio Tito i koju je Marija Terezija pokatolicila... Idiotizam