TREBINJE - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je večeras u Trebinju da je kroz istoriju bilo pokušaja da se umanji značaj srpskog doprinosa evropskim vrijednostima, ali da je došlo vrijeme za rehabilitaciju srpske uloge i doprinosa istoriji koju je nemoguće pisati bez Srba.
"Mi u Srpskoj opredijeljeni smo za EU kao skup vrijednosti kojima nesumnjivo pripadamo i tu evropsku kuću smo ovdje davno izgradili", rekao je Dodik otvarajući u Trebinju konferenciju Međunarodnog fonda jedinstva pravoslavnih naroda "Evropske integracije i problemi identiteta naroda".
On je istakao da je politika Srpske jasna i pokazuje da Republika želi da prihvati evropske standarde, ali da ne želi da se odrekne svog identiteta i autonomije.
Dodik je istakao da je srpski narod u Srpskoj posvećen svojoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
"Na najbolji mogući način mi i naša crkva pokazujemo kako može da sarađuje svjetovna i crkvena vlast. Pripadamo pravoslavnom svijetu i ne smijemo nikada da se odreknemo svoga doprinosa hrišćanskoj Evropi i njenim vrijednostima", poručio je Dodik.
Dodik je podsjetio da je tokom stvaranja Srpske bilo mnogo izazova, istakavši da žrtve, ma koliko bile teške, nisu bile uzaludne jer je Srpska stabilna u volji njenih ljudi ma koliko bila izložena teškim ekonomskim izazovima, kao i cijeli svijet.
Predsjednik Srpske je istakao da Trebinje zaslužuje da bude domaćin konferencije Međunarodnog fonda jedinstva pravoslavnih naroda, jer živi pravoslavnu vjeru.
"To je grad koji na najbolji način šalje poruku kako je Srpska pravoslavna crkva integrisana u zajednicu i kako vrijednosti i ulogu može da odigra u svojoj zajednici", rekao je Dodik.
Načelnik opštine Trebinje Dobrosav Ćuk je u ime grada domaćina istakao da brojni hramovi i manastiri, srednjovjekovni spomenici duhovne kulture rasuti po hercegovačkim vrletima svjedoče o kontinuitetu i dugoj tradiciji pravoslavne misli i identiteta na hercegovačkim prostorima.
"U posljednih dvadesetak godina svjedoci smo velikog duhovnog preobražaja našeg kraja i naroda na čemu smo posebno zahvalni duhovnim pastirima hercegovačkim, vladikama Atanasiju i Grigoriju, čiji je doprinos snaženju života crkve međunarodno nemjerljiv i nenadoknadiv", poručio je Ćuk.
O temi konferencije govorili su i predsjednik Fonda Aleksejev Valerij Arkadijevič i vladika crnogorsko-primorski Amfilohije, a skupu su se takođe obratili ambasador Rusije u BiH Aleksan Bocan-Harčenko.
Otvaranju konferencije prisustvovalo je pedesetak predstavnika iz 15 zemalja, a između ostalih, prisustvovali su vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, te ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Željka Cvijanović.
Na konferenciji su pročitani pozdravni govori patrijarha srpskog Irineja, kao i gruzijskog i bugarskog patrijarha i predstavnika ruske državne Dume.