Izradio ga je Dr. Marko Samardžija, profesor na filozofskom fakultetu
Gotov prvi srpsko-hrvatski rječnik: Znate li što je volšeban, rasejanje...
Rječnik je izrađen za pripadnike hrvatske jezične zajednice kao pomagalo u situacijama kad ushtjednu razumjeti malo zahtjevniji tekst na srpskome.

Znate li što znači ćeretav, kolovoz, koralski, nezlobiv, nipodaštavati, nizija, pokondirenost, polezan, politikolog, žrebovati? Svi oni koje to zanima, značenje spomenutih riječi uskoro će moći pronaći u “Srpsko-hrvatskom objasnidbenom rječniku” (Srpsko-hrvatskom eksplikativnom rečniku) koji je...

http://www.vecernji.hr/vijesti/gotov-pr ... nak-623713

Napokon, i uz korištenje Google translatea sam često imao poteškoće prilikom komunikacije sa srpskom zajednicom na ovom forumu

napokon da i brata metemmu razumijem.

Aaa na Matu misliš.

Neka, neka...kad već i jedni i drugi ne pričamo mađarski kao civilizirani ljudi neka se bar razumijemo ovim putem.

Metemma je na srpskom, kad se prevede na bošnjački ili pravaški, onda je Matemma, kao što je bošnjački na bosanskom bosanski a na srpskom i hrvatskom bošnjački...

Ma ja kažem nije bitno tko kako priča, bitno da se razumijemo, pa makar i uz pomoć rječnika.

Ma mi se razumijemo odavno, i bez riječnika i bez razgovora, kako bi rekao vladika Danilo u Gorskom vijencu, "od tada smo viši prijatelji"

Mah ta vaša srpska dvosmislenost.

Doc voli velike crnačke kobasice.

A kad se posluži ovim novim rečnikom , onda rečenica glasi : "Doc voli goleme klobase od kmica".

Za Hrvate je ovo svakako potrebno, bar još neko vrijeme prije nego što se navedene riječi potiho ne izbace iz srpskog jezika i tako se dovrši kulturocid nad vlastitim jezikom zato što srpska elita ne želi "da granice srpskog jezika budu na rekama."

Baj d vej:

S druge strane, mnoge ukorenjene srpske reči i konstrukcije nestaju ustupajući mesto onima uobičajenim u govoru Hrvata. Upotreba priloga nakon umesto posle, ni iz bliza ne smeta kao nakon što, umesto pošto, posle i sl., koje imaju i vremensko, i često uzročno značenje. U nekim slučajevima, pak, nova upotreba nekih reči dovodi i do zabune. Svetlo je bilo pridev, a svetlost imenica (sada je, često, mada srećom, ne uvek) postalo imenica. Do zabune može takođe dovesti pridev lagan, koji sada ima tendenciju da znači: onaj ili ono što nije teško. Umesto laka hrana, ili laka haljina, sada imamo lagan korak, pa se ne zna da li je reč o koraku koji nije brz ili nije težak. Bekstvo je postalo beg, zakazati sada često znači otkazati (ne izvršiti neku obavezu). U poslednje vreme primetno je da se za stanicu trolejbusa i autobusa upotrebljava reč stajalište, dok ona kod Srba, ali i kod Hrvata, znači gledište, tačka posmatranja, a ređe, naročito u govoru Srba, ona znači mesto gde nešto staje ili stoji, ali se ne odnosi na sredstva javnog prevoza. Nakazni ,,hrvatski” germanizam za plus glagol u infinitivu sve češće se sreće i kod nas, pa u izlozima radnji sa prehrambenim proizvodima čitamo za poneti!

http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Starosrpski-i-novosrpski.lt.html

Ustaša Momčilo Krajišnik je također zamijetio da nešto nije u redu:

Zašto Sud u Sokocu rešenja i presude piše samo na latinici i pored Ustavne obaveze da to radi na ćirilici?
Zašto nam ne smeta što se u „Glasu Srpskom“, jedinom dnevnom listu u Republici Srpskoj, upotrebljava nedjelja, prijenos, ogrijev, kruh, Uskrs, umesto nedelja, prenos, ogrev, hljeb ( hleb), Vaskrs?, kako su vekovima Srbi govorili na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine.

U realizaciji ove odluke pružili smo „šansu“ ekavici da se vrati u BiH iz koje je u godinama posle Drugog svetskog rata proterana, kada je većina književnika Srba i muslimana stvarala i objavljivala na ekavskom narečju. Dali smo sugestiju republičkoj televiziji i novinama da počnu da koriste ekavicu. Isto što se desilo kod druga dva naroda u BiH posle uvođenja ekavice, ponovo su se Srbi i ovoj „novini“ počeli podsmevati. Ali to je trajalo vrlo kratko. Ljudi su se ubrzo navikli na ekavicu i sigurno bi ekavica trajno zaživela, kao što se desilo u slučaju Hrvata i muslimana, da nije došlo do promene vlasti u Republici Srpskoj koja je celi proces zaustavila i „preko noći“ vratila na početak. Posle proterivanja ekavice situacija je sledeća: „Uspeli“ smo „odbraniti“ ijekavicu od ekavice!
„Uspeli“ smo odvojiti srpski jezik kojim govore Srbi u BiH od jezika kojim govore Srbi u Srbiji!
„Uspeli“ smo čvrsto vezati kulturno i jezički Srbe iz BiH za „braću“ iz BiH!

http://www.pecat.co.rs/2011/03/momcilo-krajisnik-odbrana-ijekavice-od-nasilne-ekavizacije-jeste-pirova-pobeda/

Momčila za ministra, on sigurno ne bi financirao knjige Snežane Kordić.

Baš me interesira, kako će komercijalno proći.

Otkupit će ga knjižnice i škole, na komercijalnom tržištu teško da će postići neki veliki uspjeh...

Ne znam što je tu novo, osim nekih riječi. Brodnjakov legendarni rječnik ima
oko 30.000 natuknica, a pojavio se još 90 ili 1991- da vidimo: http://www.superknjizara.hr/index.php?p ... =100003875

Krajišnik je u pravu glede dviju stvari:

* za+ glagol je nakazni germanizam
* ekavica je minirana, iako je to bio projekt
kojeg je planirao i branio Pavle Ivić, najveći autoritet među srpskim linguistima

Nije u pravu za "Vaskrs" i još neke riječi, jer to su naknadni hiper-pravoslavizmi koji nisu
bili u porabi u 19. i većem dijelu 20. st.

Ćirilica je stara priča, oko toga dogovora nema ...

Već sam otvorio par ovakvih tema. Brodnjakov rječnik iz 1991. kojeg imam doma dosada je najsadržajniji.

* abdominalna trudnoća - izvanmaternična trudnoća
* adamsko koleno - osmo dijete po redu
* advokatska kancelarija - odvjetnička pisarna; advokatski koncipijent - odvjetnički pripravnik
* A gle, srete ga žena u odelu kurvinskome i lukava srca, plaha i pusta, kojoj noge ne mogu stajati kod kuće. - I gle, susrete ga žena, bludno odjevena i s prijevarom u srcu. Jogunasta bijaše i razuzdana, noge joj se nisu mogle u kući zadržati. (Sal. izrijeke, 7,10)
* Ako čanak ne izda, kašika neće. - Dok u zdjeli ima, i malom se žlicom može vaditi.
* Ako je daleko Bagdad, blizu je aršin. - Kaže se nekome tko se hvali kako je negdje nešto izvanredno učinio; izrijeka posve odgovara latinskoj ''Hic Rhodus, hic salta'', koja u hrvatskom prijevodu glasi: ''Ovdje je Rod, ovdje skoči!''
* Ako si u svojoj kući đidija, u mojoj si čipčija. - Ako si u svojoj kući gazda, u mojoj moraš slušati.
* Ako sam se načučala, a ono sam ručala. - Tko što čeka, to će dočekati, samo mora malko pričekati.
* aleva paprika - crvena paprika
* amanetno pismo - novčano pismo, vrijednosno pismo
* anđeo hranitelj - anđeo čuvar; anđeo blagoveštenja - anđeo navjestitelj
* apelacioni sud - viši, drugostupanjski sud, banski stol
* asi se učiniti - osiliti se, uzobijestiti se
* Badava se ni Božiji grob ne čuva. - Nema džabe ni u stare babe.
* balistička kriva - balistička putanja
* barski gas - močvarni plin
* benetati kao pijan na daći - lupetati kao djever na svadbi
* Besposlen Mujo fišeke zavija. - Besposlen pop i jariće krsti.
* bez ikakva obazrenja - bez i najmanjeg obzira, bezobzirno
* Beži kao đavo od krsta. - Bježi kao vrag od tamjana.
* biti bez stoke i svake dejanije - biti bez kuće i kućišta
* biti manljiv na nešto - lako obolijevati od nečega, biti sklon nekoj bolesti
* biti obazriv - biti oprezan
* biti rešen - odlučiti, biti odlučan
* biti smeo u potoku - pokazivati (držati) fige u džepu
* biti svakoj pećki žarilo - biti svakom loncu poklopac
* biti u talu s nekim - biti u dosluhu, dogovoru s kime
* biti žilav kao mačka - imati devet života (kao mačka)
* bogatstvo pokriva atstvo - iza bogatstva krije se lopovština
* Bogorodica jeverđetica - Majka božja dobročiniteljica
* Bolja je istraga nego rđava natraga. - Bolje je rodu izumrijeti nego zao porod ostaviti.
* Bolje je svračak u ruci nego soko u planini. - Bolje je vrabac u ruci nego golub na krovu/grani.
* Bolje ga je na putu odrati nego mu kuću poharati. - Više mu vrijedi odjeća što je na njemu nego sve ostalo imanje
* Bolje je složna inokoština nego nesložna množina. - Bolje je slagati se sam sa sobom negoli se s drugima svađati.
* bostandžiji krastavce prodavati - otprilike: učiti popa molitvu
* Bratstvo za bratstvo sirenje za pare. - Ako smo braća, kese nam nisu sestre.
* Braća ko braća, a toboci kao krvnici - (isto značenje kao i prethodna izrijeka)
* brgljati kao jare na lupatku - nerazumljivo govoriti nešto
* brisati ispred svoje kuće - mesti pred svojim vratima
* budžetska pozicija - proračunski stavak
* bunar ukraj reke kopati - donositi pijesak u pustinju, tj. činiti neki bespotreban posao
* cene su trgle - cijene su pale, smanjile su se; poslovi su nam trgli - poslovi postadoše slabiji
* crvena treščica ili varzilo - pernambuko, vrsta brazilskog drveta (''Caesalpina Brasiliana'') od kojeg se dobiva crvena boja; usput plava treščica i žuta treščica
* časni post - korizma
* čekmek-ćuprija - pokretni most
* Čorbe čok, mesa jok! - Juhe koliko hoćeš, ali mesa ni trun!
* Čovek nalaže, a Bog raspolaže. - Čovjek snuje, a Bog određuje.
* Čovek je stvoren po obrazu i po podobiju božijem. - Čovjek je stvoren na sliku i priliku božju.
* čulo mirisa - njuh; čulo pipanja - opip; čulo ukusa - okus
* Čućete ratove i glasove o ratovima. Gledajte da se ne uplašite; jer treba da to sve bude. Ako nije još pošledak... Jer će ustati narod na narod i carstvo na carstvo; i tada biće gladi i pomori, i zemlja će se tresti po svetu. - Čut ćete za ratove i glasine o ratovima. Gledajte da se ne uznemirujete! Jer to se mora dogoditi, ali nije još svršetak. Dići će se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će gladi i potresa zemlje na raznim mjestima. (Matej, 24, 6-7)
* Danas vezir, sutra rezil. - Danas kralj, a sutra u zatvoru.
* Da nije Turčin pod kapom! - (Ova poslovica što ju je zabilježio Karadžić sa značenjem: pazi, i zidovi imaju uši, samo je skraćena inačica poslovice zabilježene u hrvatskih leksikografa: O Turčinu kada govoriš, skini kapu pa vidi da nije pod njom.)
* dati novac pod interes - posuditi novac uz kamate
* dati petama krila - dati petama vjetra, potprašiti pete
* dati tapiju od glave - predati se na milost i nemilost nekome
* dati prijem - upriličiti primanje
* dati u rem - dati u zalog
* deca kao lončići - djeca jedno drugom do uha
* deset zapovesti božijih - deset zapovijedi božjih
* devete pete zveketalo - zadnja rupa na svirali
* Devojke na iskop, ali čast kući. - Djevojke udajom kuću upropaste, ali joj i prijatelje (svojtu) dovode.
* dignuti sto - pospremiti stol (nakon jela)
* disajni sistem - dišni sustav
* dobiti nešto u panjevima - dobiti nešto na sveto nigdarjevo, tj. nikada
* doći do iseta - popeti se na zelenu granu; imati sreće
* Dok se lisici prouče berati, ode koža na pazar. - Dok lisica dokaže tko je i što je, ostala je bez kože.
* Dokle čorbe, dosta čorboloka. - Dok je juhe, bit će i čankoliza.
* domaće vaspitanje - kućni odgoj; ono što se u zagrebačkom žargonu zove ''šlif''
* Dosta je đavo opanaka prodro. - Tko da nabroji sva važnija nedjela.
* drugome hater, a sebi zater (učiniti) - otprilike: Hrani sirotu na svoju sramotu. (''zater'' je radi rime umjesto ''zator'')
* duvati na saganak - puhati na mahove (o vjetru)
* duvati u istu tikvu - puhati u isti rog
* Dva dedaka oba jednaka. - Našla krpa zakrpu.
* dvogubo izdubeno sočivo - bikonkavna leća
* Džin baška, šejtan baška. - Jedno je div, a drugo je vrag.
* đačka trpeza - studentska menza
* Đavao rastovara na veliki stog. - Vrag ide uvijek na veliki kup srati.
* Esap ćitap/torba i štap - Vjeresija je sigurna propast.
* fabrika veštačkog đubriva - tvornica umjetnog gnojiva
* Gatala baba da nije mraza pa osvanuo sneg do guzice. - (kaže se kad netko pretkazuje jedno, a dogodi se nešto posve drugo)
* Gde nesreće tu i sreće ima. - Nije svako zlo za zlo.
* Gladan i patrijarh će hleba ukrasti. - Glad ne pita tko ga hrani.
* Glava mi je kao merica. - Glava mi je kao bubanj.
* Glava pred glavu ide. - Pred gosta stavlja se najbolji komad pečenke.
* gledati na četiri proje - biti razrok
* gledati kome u roždanik - načiniti kome horoskop
* Gola je guzica tvrđa od Budima. - Od kojega se nema što uzeti, taj se ne boji ni Turaka ni hajduka. (Karadžićevo tumačenje)
* go opucan - gol golcat
* Gosino mu tane! - otprilike: Sto mu gromova!
* Govori kao Bog s vama! - Govori kao da nije pri zdravoj pameti. (''Bog s vama'' obično se kaže kad netko govori kakve nevjerojatne ludosti.)
* gromovna strela - munja
* grudna duplja - prsna šupljina
* grudno peraje - prsna peraja (u ribe)
* hak mu je - (izrijeka koja se kaže za nekoga o kome se ima loše mišljenje: Tako mu i treba! To je i zaslužio!)
* haljina stoji kao smišljena - stoji kao saliveno
* hartija od vrednosti - vrijednosnica, vrijednosni papir
* hartija za udenčavanje - papir za pakiranje
* Hatardžija će najviše u paklu biti. - U paklu će biti najviše protekcionaša.
* Hazur kola bez točkova. - Već su spremna kola bez kotača. (u istom značenju: Hazur puška bez kremena.)
* Hoće oči da ti istera! - (kaže se nekome tko traži nešto što je pokraj njega: Pa tu ti je, pod nosom, zar ne vidiš?)
* Hristos vaskrse! (pozdrav) - Sretan Uskrs. (na taj se pozdrav odgovara: Vaistinu vaskrse.)
* Hvala i ništa, to je barabar. - Reći hvala ili ne reći ništa, na isto mu dođe.
* I duvar uši ima. - I zidovi imaju uši.
* Igraju joj oči kao na zejtinu. - Oči joj plešu kao da su na ulju.
* igrati pipirevku nekome - slijepo se pokoravati nekome, raditi sve što netko hoće
* I maslo je začina, ali mu se hoće načina. - Uvijek treba znati kako se nešto radi.
* Ima ruku rabota. - Imati prste u nečemu, sudjelovati u nečemu.
* I suprot tebi veru uhvatiše. - Protiv naroda se tvoga rote. (Psalam 83,5)
* imati čupav jezik - imati pogan jezik, nemati dlake na jeziku
* imati rđavo pomišljanje - imati zle primisli
* imati pundre u guzici - imati crve u riti
* istaviti se nasuprot - suprotstaviti se
* isterati trošak - pokriti trošak, naknaditi troškove
* I stvori Bog dva videla velika: videlo veće da upravlja danom, i videlo manje da upravlja noću. - I načini Bog dva velika svjetlila - veće da vlada danom, a manje da vlada noću. (Postanak, 1,16)
* išćukati eksere iz baskije - iščupati čavle iz letve
* ivice, strane i rogoljevi kocke - bridovi, plohe i kutovi kocke
* Izgleda kao da ne zna ni dve unakrst. - Izgleda kao da ne zna do tri nabrojiti.
* Izišao na magareći vašar. - (kaže se u Vojvodini kad se hoće reći da se netko jako osramotio)
* Iz tuđe njive i vagan prge zauvar. - Jabuka iz tuđeg vrta slađa je od vlastite.
* izvaditi korist iz nečega - okoristiti se, izvući korist
* izveštač s lica mesta - izvjestitelj s mjesta zbivanja
* Ja njega ni u kvak. - Ne bojim ga se nimalo. Ništa ne držim do njega.
* Ja sam alfa i omega, početak i svršetak, govori Gospodin, koji jest, koji beše i koji će doći, svedržitelj. - Ja sam Alfa i Omega, veli Gospodin Bog, koji jest, koji bijaše i koji će doći. Svemogući. (Otkrivenje, 1,8)
* Jede ga neka iznutrica. - Izjeda ga neki (tajni) jad, neka briga.
* jednačina sa dve nepoznate - jednadžba s dvije nepoznanice
* Jednoga nazivalo, a drugoga izdiralo. - Jedan je uživao, a drugi crnčio.
* Jemči selebdžija za bozadžiju. - Jamči lopov za lopova.
* jesti kardaš-đuveč - biti u zatvoru
* Jevrejska bogoštovna opština - Židovska bogoštovna općina
* Jezik lažan mrzi na one koje satire, i usta koja laskaju grade pogibao. - Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, a lukava usta propast spremaju. (Izrijeke, 26,28)
* jezik s prilepcima - aglutinativni jezici, jezici s pripajanjem afiksa
* juvelirska radnja - draguljarnica
* kačenje mašine - pripajanje stroja (za traktor)
* Kad se čovek topi, i za vrelo se gvožđe hvata. - Utopljenik se i za slamku hvata.
* Kad je kozi dobro ide na led te igra da se raščepi. - Kad je magarcu dobro, ide na led plesati da slomi nogu.
* kalendar starog stila i kalendar novog stila - julijanski i gregorijanski kalendar
* kao da ne može ni muvu da uvredi. - (Pravi se) kao da ne može ni mrava zgaziti.
* kidisati na sebe - učiniti ili pokušati učiniti samoubojstvo
* Kini mi se s duše! - Prođi me se! Ne dosađuj mi!
* kipteti greškama - vrvjeti od grješaka (o knjizi ili novinama)
* klaoničarska industrija - mesna industrija
* Koji mnogo preti, slabo osvećuje. - otprilike: Pas koji mnogo laje ne grize; (kajkavska inačica F.K. Frankopana: Pas ki mnogo laje rane ne zavdaje.)
* kolmovanje podataka - namještanje, friziranje podataka
* koprivna groznica - koprivnjača
* Ko seje bezakonje žeće muku, i pruta gneva njegova nestaće. - Tko sije nepravdu žanje nesreću, i šiba njegova gnjeva udarit će njega samog. (Izrijeke, 22,8)
* kovčeg zaveta - zavjetni kovčeg
* Kroz plot tkato, koncem zbijato. - (kaže se za rijetko platno)
* kršteni kum i krštena kuma - krsni kum i krsna kuma
* krv učiniti - ubiti nekoga
* krvno zrnce - krvno tjelešce; bela krvna zrnca - bijela krvna tjelešca, leukociti; crvena krvna zrnca-tjelešca = eritrociti
* kučna kost - bedrena kost
* Kupi se kućnica. - (kaže se kad nekoj ženi ili djevojci dolazi mnogo mladih i dokonih ljudi)
* kupiti što na ćesam - kupiti što na sreću
* kvantaška pijaca - tržnica na veliko, veletržnica
* laka voda - mekana voda, voda u kojoj nema mnogih otopljenih minerala i soli
* Lako je đavolu u siti svirati. - Lako je mesaru cucke hraniti. (''Sita'' ovdje znači ''trščak'', u kojemu je lako narezati frule i svirale.)
* Lakše je kamili proći kroz iglene uši negoli bogatome ući u carstvo Božije. - Lakše je devi proći kroz ušicu igle nego bogatašu ući u kraljevstvo nebesko. (Matej, 19,24)
* lebrnji pendžer - dvorišni prozor, prozor koji gleda na dvorište
* lekarski uput - liječnička doznačnica (za specijalista, za bolnicu)
* lep kao upisan - lijep kao naslikan
* lični pretres - osobna premetačina
* ljutit kao pas u žeželju - oštar kao pas na lancu (Žeželj je zapravo motka o koju su privezani ovčarski psi.)
* makul učiniti s kime - sporazumjeti se, dogovoriti se s kime
* menjati postavu - okretati kaput, okretati se kako vjetar puše
* mera predostrožnosti - mjera opreza
* mesec (sunce) se jede - nastupa pomrčina Mjeseca (Sunca)
* metarska centa - metrička centa
* metnuti kome perdu na oči - zaluditi, obmanuti nekoga
* ministar bez portfelja - ministar bez lisnice, bez resora
* Mogao bih navoru uzeti. - Kaže netko tko je natašte pa bi rado štogod pojeo.
* Mlečni put - Kumovska slama, Mliječna staza
* mnogo dobar - veoma dobar; mnogo brzo - veoma brzo; mnogo lep - veoma lijep
* moje žitije - moj život; moj životopis
* Moranje je moranje. - Što se mora nije teško.
* mrka kapa zla prilika (ili samo: mrka kapa) - zlo nam se piše
* mrki ugalj - smeđi ugljen
* Mrtva se glava po sokaku valja, još se višem jadu nada. - Nijedno zlo nije tako veliko da ne bi moglo biti još i veće.
* mučiti se kao đavo u plitkoj vodi - mučiti se kao vrag u plićaku
* Mudar car rasipa bezbožnike i pušta na njih kola. - Mudar kralj umije izlučiti opake, i stavlja ih pod točkove. (Izrijeke, 20,26)
* Mukte je i sirće slatko. - Badava je i ocat sladak.
* mužansko doba - muževno doba
* Nadao sam se tome kolaču. - Samo sam to čekao! Očekivao sam da će mi se to dogoditi.
* nagoreti od ljubavi - ginuti od ljubavi, pogibati od ljubavi
* Nakasao kao pas na kijaču. - Naletio kao pas na batinu.
* Na mrzanu kuća ostaje. - Tj. kuća ostaje onome kojega svi mrze, pa od njega svi bježe.
* na nadležnost - (šalje se) na dalje uredovanje
* Naspelo mu. - Došlo mu je; Naspelo mu da pije - Došlo mu se napiti; Što mu je naspelo? - Što mu je to došlo?
* na tražnju toga i toga - na traženje, na molbu toga i toga
* Neće grom u ševar. - Ne će grom u koprive.
* Neće on na trulu dasku. - Ne da se navući na tanak led.
* Neću, da bih znao i na kozi orati. - Ne ću ni pod kojim uvjetima, ni u kojim okolnostima.
* ne dati se osoliti - ne htjeti ni čuti za nešto
* Neka ide u mutnu Maricu. - Neka ga voda nosi. Neka ga vrag nosi.
* Nema više ni piličnoga. - Nema više nigdje nikoga.
* Ne može mu se ni prineti. - Ne će ni čuti, nikako ne će shvatiti.
* Ne može od punguza da jede. - Ne može jesti, jer mu je puna rit svega.
* ne mrdati iz kuće - ne izlaziti iz kuće, biti stalno kod kuće
* ne obrtati na što glave - ne osvrtati se na nešto
* neopojan grob - čovjek koji je već jednom nogom u grobu
* Ne piri gdje te ne žeže. - Ne puši gdje te ne peče.
* ne podležati sumnji - biti izvan svake sumnje
* neprikosnovena vlast - apsolutna vlast, nepovrjediva vlast
* neprikosnovenost stana - nepovrjedivost stana
* Nesreća tanko prede. - (izrijeka kojom se hoće reći da se nesreća uvijek može lako dogoditi)
* Ne tumbaj! - Ne okreći! (naglavce) Ne obrći!
* Ne uzimaj uzalud imena Gospodina Boga svojega, jer neće pred Gospodom biti prav ko uzme njegovo ime uzalud. - Ne izgovaraj uzalud ime Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo. (Izlazak, 20,7)
* Ne vise nigde kolači od drači. - Nigdje ne teče med i mlijeko.
* ne videti se od posla - imati pune ruke posla, biti zatrpan poslom
* Ne zna mu se ni krsnog imena. - Ne zna mu se ni tko je ni odakle je.
* ne znati ni dve unakrst - ne znati ništa, nemati pojma ni o čemu; ne znati do tri nabrojiti
* ni da se na glavu prevrneš - ni da se postaviš na glavu
* ni prstom mrdnuti - ne poduzeti ništa, ne učiniti ništa
* notna sveska - kajdanka
* Njegova se jede. - Negova riječ se sluša, on odlučuje.
* Obala Slonovače - Bjelokosna Obala
* očitati nekome vakelu - izgrditi nekoga, očitati nekome bukvicu
* odati poštu - iskazati počast, poštivanje
* Od inćara nema goreg ćara. - Poricanje je najgora obrana.
* od kape gajde praviti - raditi uzaludan posao
* odliv i priliv - oseka i plima
* odneti haljku na bataljku - odnijeti gaće na štapu
* odneti šnur (u kartanju) - odnijeti banak
* Od tebe sefte, od Boga berićet. - Od tebe prvi utržak, a Bog će dati i obilje - kazao bi trgovac na beogradskoj čaršiji prvom kupcu svakog dana.
* odvesti u ševu - odvesti s pravoga puta, učiniti da se skrene s pravoga puta; otići u ševu; zabludjeti
* Odžaković je odžaković, a kupikrastavčić je kupikrastavčić. - Koljenović je koljenović, a skorojević ostaje skorojević.
* od milošte - od milja
* o Đurinu petku - na sveto nigdarjevo, nikada; isto značenje: o kukovu dne
* okretati se u čevrntiju - okretati se oko svoje osi
* On mu je devete pećke žarilo - On mu je samo neki daleki rod.
* On ni u salamalić. - On nikako da popusti.
* On ni u dulvedu. - On kao da ne čuje, uopće se ne osvrće.
* On niti se tera niti se voda. - On nije ni za što; s njime ne može ništa započeti
* opštinski delovođa - općinski bilježnik
* osobeni znaci - posebni znaci (nekada polje na osobnoj iskaznici)
* o svetom Živku - kad na vrbi bude rodilo grožđe, tj. nikada
* otići ko tarana iz lonca - otići bez pozdrava
* ovca se postravila - ovcu su pojeli vukovi
* ovsene ljuskice - zobene pahuljice
* padinski kapljenik - stalagmit (siga)
* paljevina Rajhstaga - palež Reichstaga (27. veljače 1933.)
* papa Jovan Pavle II. - papa Ivan Pavao II.
* partijski organ - stranačko glasilo
* pasti s prosulje na žeravu - pasti s tave na žeravicu, tj. pasti sa zla na gore
* Petrovo sunce - pripeka, pasji dani, pasaci
* pijaća voda - pitka voda, voda za piće
* plava treščica - kampeševina, vrsta tvrdog drva od srednjoameričkog drveta ''Haematoxylon campechanum'', od kojega se dobiva plava boja; usput crvena treščica ili varzilo
* podgrlačna žlezda - štitna žlijezda, štitnjača
* pod moranje - silom, prisilno, pod moraš
* podnevački stepen - merdijanski stupanj
* podudarni trougaonici - sukladni trokuti
* podužna osa - uzdužna os
* podvorenje učiniti - pokloniti se nekoj velikoj osobi
* pogled na svet - svjetonazor
* pogrešnostiju naučaemsja - na pogrješkama se učimo
* pojesti kome panahiju - nadživjeti nekoga
* pojesti na zeleno - unaprijed potrošiti
* Pokuči, (pa) dokuči. - Najprije daj, pa ćeš i dobiti (pa će se i tebi dati).
* Pola me nestalo od straha. - Ukočio sam se od straha.
* polenska groznica - peludna hunjavica
* poljoprivredno gazdinstvo - poljoprivredno dobro
* pomeriti pameću - poludjeti, šenuti
* pomiriteljni sudija - mirovni sudac; pomiriteljni sud - mirovno vijeće
* pomjatenije jazikov - pobrkanost jezika (pri gradnji Babilonske kule)
* ponašati se kao srpski svatovi - (veli se kad neko društvo obezobrazi i počne bučiti i vikati)
* pop popu nije kriv što mu je poredan zbir - Pop popu nije kriv što mu je prihod od pastve malen.
* poslednje pomazanje - posljednja pomast; usput sveštati masla
* postrojenje za zagrevanje - uređaj za zagrijavanje
* poterati kome sućku - početi progoniti nekoga
* poterati kome suvinu - nametnuti nekomu svoju volju, strogo pritisnuti nekoga
* Potuljeni ugalj prlji. - Onaj koji se krije ugljenom se grije.
* poturiti nogu nekome - podmetnuti nogu nekomu
* poturiti muda pod bubrege - podvaliti muda pod bubrege
* pousela devojka - usidjelica
* povedenje brakorazvodne parnice - pokretanje parnice za rastavu braka
* Pozdravili te po opakliji. - doslovno: Šalju ti pozdrav po ovčjem krznu, tj. baš ih briga za tebe, ne mare za tebe.
* Po zlo ne valja elčije slati. - Po zlo ne treba nikoga slati, ono dolazi samo.
* praviti se prepodobnim Jovanom - praviti se svecem
* praviti zerzevate - nećkati se, ustručavati se, cifrati se
* Prazan tarčug zla prilika. - Prazna torba na zlo navodi.
* prečati očima - poprijeko, iskosa gledati
* prema svecu i tropar - svakomu ono što mu dolikuje; važnijem svecu i dulja pjesma
* preporučiteljno pismo - preporučno pismo (pismo u kojem se nekoga preporučuje nekome)
* prepuki otac - isti otac, pljunuti otac
* presamiti nekoga - predobiti nekoga za nešto, za neku stvar
* pretresati kuću - praviti veliko spremanje (u kući)
* prevođenje u viši razred - promaknuće, napredovanje u službi
* prevući štriklu preko nečijeg računa - pomrsiti nekome račune
* pričati u tartanj - govoriti nepromišljeno, pričati koješta
* primiti se uz stepenice - pohitati uza stube, požuriti se uza stube
* prinudne mere - prisilne mjere; prinudni upravitelj - prisilni upravitelj
* prirediti igranku - upriličiti ples
* probni kamen - kamen kušnje, kamen kušac
* prodavati amrele - ne htjeti kazati svoje mišljenje, praviti se lud
* prodavati bozu - pripovijedati koještarije
* protivvazdušna odbrana - protuzračna obrana, protuavionska obrana
* pukovska slava - proslava dana pukovnije
* putni prelaz - cestovni prijelaz
* pusto maslo - kuća ili imanje bez gospodara
* putovati suvim - putovati kopnom (a ne morem)
* račun izravnanja - zaključni račun, bilanca
* račun verovatnoće - račun vjerojatnosti
* raditi radnju - baviti se mutnim poslovima, mućkati
* ravnati se s nekim - uspoređivati se s kime, izjednačavati se s kime
* rasipno sočivo - leća rastresača, divergentna leća
* rasturati drogu - raspačavati drogu; rasturati falsifikovani novac - raspačavati krivotvoreni, lažni novac
* ravnokrakni trougao - istokračni trokut
* ravnougli trougao - jednakokutni trokut
* Rđa mu šlag ubila! - (kaže se škrtici kad što ne plati koliko bi trebalo ili ne daruje kad bi trebalo)
* rđav provodnik toplote - loš vodič topline
* repata zvezda - zvijezda repatica; komet
* romani-marjašlije - petparački romani
* Rotkve tebi strugane! - (kaže se nekome kad mu se hoće reći: E baš ne ćeš dobiti ono što si naumio, ne će biti ništa od toga, ništa ti se ne će ostvariti!)
* Sasma je mnogo skalaburio, ne znam kako će rasklati. - Sve je temeljito ispremiješao, ne znam kako će reda učiniti - kaže se kad netko učini veliku zbrku.
* saobraćajni udes - prometna nesreća ili nezgoda
* Savez bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija - Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda
* Savez tri cara - Trocarski savez, Trojni savez 1873. (između Njemačke, Habsburške Monarhije i Rusije)
* sedeti kao na ugljevlju - sjediti kao na žeravici
* Sedite, da nam sedne sreća. - Sjednite, da nam donesete sreću u kuću.
* Sizifova rabota - Sizifov posao
* skaredno delo - sablažnjivo djelo, besramno djelo
* skretanje svetla - otklon svjetla, ogib
* skupo bez traga - skupo preko svake mjere, nevjerojatno skupo
* skvrnavno delo - oskvrnuće
* smetnuti ovce (pčele, konje) - napustiti ovčarstvo (pčelarstvo, uzgoj konja; ne držati više ovce (pčele, konje))
* spavati mrtvim snom - spavati kao mrtav, spavati snom pravednika
* spazmati s pameti - šenuti pameću
* spor hleb - kruh koji dugo traje, koji se polako troši
* spremljen mu je pilav - s njim je gotovo, svršeno
* spuštanje upravne - spuštanje okomice
* srce mi se prevrće - srce mi se kida u grudima, srce mi krvari
* stajati dobar za koga - jamčiti za koga
* stati na snagu - odrasti, stupiti na snagu
* staviti kome nož u podgrlac - staviti kome nož pod grlo
* staviti pribelešku na nepokretnosti - staviti pod hipoteku svoju nepokretnu imovinu, svoje nekretnine
* steći ubeđenje - uvjeriti se, postati uvjeren
* stepenice na uvojice - vijugave (zavojite) stube
* strasna nedelja - veliki tjedan (tjedan prije Uskrsa)
* Straža opazi gde se mnoštvo uzbunilo i ispropadalo. - Stražari opaziše da se mnoštvo u taboru uskomešalo na sve strane. (Samuel 14,16)
* suva šteta - čista šteta, čist gubitak
* svabiti ševe - biti na smrtnoj postelji; spasti na prosjački štap
* sve se okrenulo tumbe - sve je pošlo naopako
* sveštati masla - davati, podijeliti posljednju pomast
* sveštena istorija - povijest crkve
* svete mošti - svete moći
* svetiteljski oreol, svetiteljski venac - svetačka aureola; svetiteljski diskos - svetački krug
* svetiti kome drvena masla - nalupati koga kakvim drvenim predmetom (šibom, batinom ili čim drugim)
* svetleći gas - rasvjetni plin
* svirepo zločinstvo - okrutan zločin
* svojeručan potpis - vlastoručan potpis
* svrha i razvrha - onaj koji mora završiti sve poslove, koji je ''djevojka za sve''
* Šat i meni jedanput svane. (u Vojvodini) - Možda će i meni jednom svanuti.
* šiškarkasta žlezda - epifiza, privjesak na stražnjem dijelu malog mozga
* škopiti muve - (kaže se kad se hoće reći da je netko sasvim besposlen i ne zna što započeti sa samim sobom, otprilike: Besposlen pop i jariće krsti.)
* Što gluv ne ču to pristavi. - Što nije čuo, gluhak će nam dodati.
* Što gnjaviš mačiće! - (kaže se nekome tko loše svira u gajde)
* štuknuti pameću - poludjeti, izgubiti razum

* tačka na joti - točka na i; tačka mržnjenja - ledište; tačka topljenja - talište; tačka ključanja - vrelište
* Tada reče Gospodin Bog zmiji: kad si to učinila da si prokleta mimo svako živinče i mimo sve zveri poljske; na trbuhu da se vučeš i prah da jedeš do svojega veka... I još mećem neprijateljstvo između tebe i žene i između sjemena tvojega i sjemena njezina; ono će ti na glavu stajati, a ti ćeš ga u petu ujedati. - Nato Jahve, Bog, reče zmiji: "Kad si to učinila, prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi divljom! Po trbuhu svome puzat ćeš i zemlju jesti sveg života svoga! ... Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu. (Postanak, 3, 4-6)
* Taj je potuljeni. - To je jedan pritajeni lukavac.
* tajna večera - posljednja večera (Kristova s apostolima)
* Tako me ara(n)tos ne bilo! - Tako me vrag odnio!
* Tako mi se krsna sveća ne ugasila. - tj. neka Bog da mome rodu nikad ne izumrijeti te da uvijek ima netko krsno nam ime slaviti
* talasanje u čaši vode - bura u čaši vode
* tarna kola - teretna kola
* tarifski stav - službena cijena (prijevoza na željeznici)
* Taština nad taštinama, veli propovednik, taština nad taštinama, sve je taština. - Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! (Propovjednik, 1,2)
* tečan novac - tekući novac, gotovina; tečni konsonanti - tekući zatvornici; tečno govoriti strane jezike - dobro govoriti strane jezike; tečna farba - tekuća boja; tečna veštačka đubriva - tekuća umjetna gnojiva
* tegliti se klipka - svađati se, nadmetati se, natjecati se
* Tekla reka kud je tekla. - (kaže se kad se želi reći da je sve ostalo po starom i da se ništa nije promijenilo nakon događaja ili proteklog vremena)
* telegrafska stanica - brzojavni ured
* teorija saznanja - teorija spoznaje
* terati babu - bacati ''žabice/pliske'' po površini vode
* Te ura te fura. - Mnogo vike ni za što.
* tikva bez korena - čovjek bez svojte, bez ikoga svog
* tkačka mašina - tkalački stroj
* Toga zezervata je već dosta. - Svega toga je već dosta!
* To je preko jego! - To je preko svake mjere! To prelazi sve granice.
* topla leja - staklenik, pokrivene lijehe za uzgoj ranog povrća
* tovarna kola - teretni vagon
* Trak roba, trak para! - Plati pa nosi! Odgovara onome što se susreće u našim gostionicama: Čast svakome, vjeresije nikome!
* tražiti čoveka (o ženi) - tražiti muškarca
* treći stepen poređenja - superlativ
* trepčana igla - trepetljika
* treščica - (vidi: crvena, plava i žuta treščica)
* Trijumfalna kapija - Slavoluk pobjede
* tu i tutilo - kao da se ništa nije dogodilo; i nikome ništa
* Tu je đavo nokat zabaglao. - Tu je vrag imao svoje prste.
* tumbati kao pivar bečku - prevrtati kao pivar bačvu
* turiti nos u futrol - gurnuti glavu u pijesak
* tvrda voda ili ćezap - otopina dušične kiseline
* tvrdinja nebesna - nebeski svod
* ubiti nekoga kao kera za tarabom - ubiti nekoga kao psa za plotom
* učiniti na koga ršum - zagroziti se nekomu
* učiniti poklon - darovati; učiniti posetu - posjetiti nekoga
* Udala se kurva za đidiju. - Sastalo se zlo i gore.
* udarati na paljevinu - mirisati po paljevini, mirisati po nečem izgorjelom ili zagorjelom
* Udarila ga čutura u glavu. - Napio se, mrtav-pijan.
* Udario joktur u kesu. - Nema ništa, nema ni prebijene pare.
* udariti katanac na vrata - obustaviti, prekinuti posao; zatvoriti trgovinu
* udariti kome čarlamu - podvaliti nekome, ocrniti nekoga, napakostiti nekomu
* udariti mur - načiniti križ (umjesto potpisa)
* udariti namet na vilajet - odrediti globu za cijelu pokrajinu
* udariti nokat u ledinu - pobjeći, uteći, potprašiti pete
* udariti odelo na sebe - obući se, obući odijelo
* udariti pendžeta - staviti nove potplate
* udariti u zurle i talambase - staviti nešto na veliko zvono
* udesiti korablice - potajno se dogovoriti
* ugrejati kome leđa - isprašiti komu tur
* ugrušano jaje - meko kuhano jaje
* uhasniti se kao pčela na brusu - imati slabu korist od nečega
* uhvatiti konje u kola - upregnuti konje
* uhvatiti nekoga na gomili - uhititi nekoga na djelu, to jest ''na poslu'' (kad je riječ o muškom i ženskom)
* uhvatiti račun - doći na svoj račun
* uhvatiti šišnjavicu - dati petama vjetra, uhititi maglu
* ukazati poštu - iskazati počast, poštivanje
* ukazati na grešku - upozoriti na pogrješku
* ukopno preduzeće - pogrebno poduzeće, pogrebni zavod
* uhvatiti za kurjuk - iskoristiti priliku
* umaliteljno ime - umanjenica
* uneti u delovodni protokol (delovodnik) - upisati u urudžbeni zapisnik
* upravitelj škole - školski ravnatelj
* u njega nema ni potura - on nema ni groša
* upoznat biti - znati, poznavati nešto
* upravnik pozorišta - intendant
* upravnik varoši - gradonačelnik
* u sebicu - iz dana u dan, bez promjene, bez mijenjanja; nositi košulju u sebicu - nositi košulju danima bez mijenjanja
* usitniti novac - razmijeniti novac
* u ševin dalak - tamo gdje je vrag rekao laku noć
* uvesti u tanke niti - propasti (zdravstveno, financijski); taj je trgovac uveo u tanke niti - taj je trgovac pred stečajem
* uzeti koga na mindros - izvrnuti koga ruglu
* uzeti učešća - sudjelovati
* uzeti trenik - potprašiti pete, odmagliti, pobjeći
* uzma te uzela, da bog da! - Da bog da, ukočile ti se i ruke i noge.
* Užegla oči kao čengija. - Užarene su joj oči kao u kavanske plesačice.
* Valjalo bi mu očitati veliku molitvu. - Što taj priča to ni pas s maslom ne bi pojeo.
* vanredno stanje - izvanredno stanje; vanredno izdanje (novina) - izvanredno izdanje
* vascli dan - cijeli dan
* vasionski naučni opiti - svemirska znanstvena ispitivanja
* Vavilonsko zatočenje (Jevreja) - babilonsko sužanjstvo (Židova)
* vavilonski sanovnik - babilonska sanjarica
* vazdušni saobraćaj - zračni promet
* večiti kalendar - stoljetni kalendar
* večna mu pamjat - neka nam ostane u vječnoj uspomeni (sjećanju)
* venačne planine - lančane planine, lančano gorje
* veštačka svetlost - umjetno svjetlo
* veštačka vilica - umjetno zubalo
* vladičin konak - vladičin (biskupski) dvor
* viriti kao miš iz trica - viriti kao miš iz mekinja
* voda tekelija - voda tekućica, tekuća voda
* vodenički točak - mlinski kotač, mlinsko kolo
* Volela bi da se dunavka prekinula. - (kažu prelje kad im se prekine koja nit kad predu; dunavka je naziv za ploveće mlinove na Dunavu)
* Vole svoje zlo nego tuđe dobro. - Više ih veseli ako susjedu krepa krava nego ako se njihova oteli.
* zabiti kome čiviju - nasamariti koga, podvaliti nekomu
* zacepteti kao prut - zadrhtati kao šiba na vodi
* zaći od jednoga do drugoga - obići sve redom
* Zapevala mu ševa. - Baš je imao sreću.
* zaprcati trn u ruku - nabosti se na trn, ubosti se
* zaprčiti nos - dignuti nos, uzoholiti se
* zaseban voz - izvanredni vlak
* zategla suša - zavladala suša, navalila suša
* zatureno čelo - zabačeno čelo
* zaturiti kavgu - zametnuti kavgu, započeti kavgu
* zaturiti novčanik - zametnuti novčarku, ne moći naći novčarku
* za usvistu - na nesreću
* završiti školu s prevashodstvom - završiti školu s odličnim uspjehom
* zejtinjava tečnost - uljevita tekućina
* zelene navlake - zelena mrena, glaukom
* zemljani orah - arašid, arahid, kikiriki
* Zlatna je grivna i nakit od najboljega zlata mudri karač onome ko sluša. - Mudrac koji koro uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata. (Izrijeke, 25,11)
* Zlatne jabuke u srebrnim sudovima jesu zgodne reči. - Riječi kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabuke u srebrnim posudama. (Izrijeke, 25,11)
* zlatni presek - zlatni rez
* znati nekoga kao zlu paru - poznavati nekoga kao stari groš
* zvanična žena - zakonita žena
* zvanično obaveštenje - službena obavijest; zvanično saopćenje - službeno priopćenje
* zračna energija - energija (radioaktivnog) zračenja
* zvučna barijera - zvučni zid
* ženska crkva (u Vojvodini) - mjesto gdje stoje žene u pravoslavnoj crkvi, preprata
* žensko vreme - mjesečnica
* žica za mućenje - miješalica (u kuharstvu)
* živeti serbez - živjeti ugodno, živjeti bez brige
* živeti za tri sveta - voditi veseo i bezbrižan život
* živimo se lepo - dobro se slažemo, živimo u velikom prijateljstvu
* živinska farma - peradarska farma
* živinsko meso - meso od peradi
* Živ mi Todor, da se čini govor (ili samo: Živ mi Todore) - (kaže se kad se hoće nekome reći da govori samo zato što mu se hoće govoriti; da govori samo zato da bi govorio)
* živopis masnom bojom - slikanje uljenom bojom
* životinjski krug - zodijak, životinjski pojas
* životne namirnice - živežne namirnice
* živ sam zaspao - strašno sam pospan, strašno mi se spava
* žiža interesa - središte zanimanja, središte pažnje
* žižna daljina - žarišna udaljenost
* žrnan kamen - žrnjev kamen, kamen u žrvnju; mlinski kotač
* žuta treščica - mađarsko drvo (''Cotinus coggygria''), od kojega se dobiva žuta boja
* žuti amber - jantar

Ti Hrobi jes da si odavno zastranio po pitanju jezika i da ga shvataš na pre svega "umjetan" način u smislu da uređenje jezika od strane lingvista i države je jako bitna stvar , ipak poznaješ materiju i nisi definitvno nisi laik.

Hiper-pravoslavizmi mogu biti u nekim drugim segmentima , ali ovaj primer oko vaskrsa ti nije tačan.

Vaskrs je uvek bio uporedo sa uskrsom jer sama pravoslavna liturgija ne poznaje reč "vaskrs" , a prirodni put štokavskog ide ka tome da je "uskrs" realna reč u srpskm jeziku.
Tako da i uskrs i vaskrs su jednako u upotrebi oduvek , kao što kod nekih pisaca čak i srednjovekvnih se pominje reč "svećenik" umesto "sveštenik" , a svešteniik je takođe taj hiper-pravoslavizam.

Hrvati zovu Isusa Isusom i oni su jedini katolici koji ga tako zovu , ali to ne znači da su pokatoličeni pravoslavci bili nekad.

Ovdašnjim forumašima koji poznaju jezik isto kao i moja baba sam davno pokazao da leksik ne čini jezik i da leksička šarolikost nema nacionalnu dimenziju pa čak i kad blesavi lingvisti izmišljaju reči , jer i kad proustaški lingvista izmislio neku reč ona je u 99,999% po svojoj strukturi i prirodi srpska takođe.

Ja za razliku od dotičnih forumaša sam čitao hrvatske pisce kako današnje tako i stare , i onda kad vidiš koji leksik koriste i koja je šarolikost možeš samo reći ovi likovima koji poznaju jezik kao moja baba da uzmu knjigu u šake i prestanu se brukati.

Evo ga ovaj Mirv na primer , čoveku sam predočio da čita bosanske franjevce i postavljao mu slike tekstova da ga ubedim kako lupeta jer franjevci koriste tzv"srbizme" sve u 16 davno pre obe Jugoslavije , ali kao što vidim sve je bilo džabe jer em što neće da čita on takođe okreće glavu jer kad budala nešto sebi zacrta sve činjenice i dokazi postaju mu nebitni.

Kad čujem da neko govori o srpskim i hrvatskim rečima odmah znam da nema pojma , jer reči ne mogu imati nacionalni predznak nikako.

Čudi me od tebe da možeš govoriti o struci kak je kvalitetna ili ne , takvo šta nema u lingvistici.
Postoje oni koji siluju jezik iz raznih nejzičkih motiva , i oni koji ga opisiju , a opisivanje jezika i jeste osnova lingvistike a ne uređivanje s'obzirom da je standardizacija davno odrađena i kod Hrvata i kod Srba , i svaka nova intervenicija lingvista u današnjicije budalesanje i zajebavanje sopstvenog narod tako što mu se time poručuje je da glup i nepismen.
Znači ako se jezik po prirodi menja onda zadatak lingviste treba samo da primeti taj prirodni razvoj i promenu i to postavio u standardnu formu koja je već kako rekoh u 19.veku odrađena , a ne sam po svome nahođenju ili po nacionalističkim referencama to radi.

Ovakva vrsta rečnika je direktna poruka tog lignviste i njegove klike svome narodu da je glup,nepismen i nadasve izdajnički nastrojen , tako da ako ima neko imalo soli u glavi takve likove treba tužiti za uvredu hrvatskog naroda i njegove inteligencije i kulture.

Ja ne mogu da razumem samo Bošnjaaaake. Kada će da naprave taj bošnjačko-srpski rečnik.

Jeste bre, evo i vi Srbi imate pokoji bend s električnom gitarom pa ne razumijem kako onda vama ne pripadaju pjesme od Deep Purplea kada ste i vi mogli odsvirati istu melodiju na 99,999% istom instrumentu samo da nije bilo Nemaca, Ustaša, Vatikana i NATO saveza. Jašta. Najbolje da ukinemo sve indoeuropske jezike jer su ovi današnji "jezici" samo izrazi kompleksa verom podeljenog (srpskog) naroda koji kaže Sonne i sun, lijevo i left, Schwester i sister, rijeka i river, voda i water, eyebrow i obrva a zapravo svi govore srpski i čitava Loznica ih razume.



Jedno je naslijeđe iz staroslavenskog jezika a drugo je kada netko upokoji Ivana Šretera jer se usudio napisati "umirovljeni časnik". Svaki okupator koji je ovdje došao odmah je zabranjivao i hrvatsku glagoljicu i hrvatska imena i hrvatske običaje a bogami i hrvatski jezik. Niste vi u tome nikako prvi, ne brini. Znamo mi jako dobro o čemu se tu radi - 0% je riječ o jeziku a 100% je riječ o politici asimilacije.

A to da riječi ne čine jezik možeš prodavati onim govornicima "našeg" jezika koji razumiju estonski kojeg nikada nisu učili a ne razumiju nimalo nijedan od hrpe raznoraznih umjetnih slavenskih jezika za sve Slavene. Nevjerojatno kako nakon svake utakmice Medveščaka gomila Hrvata i Slovenaca komentira na slovenskim portalima i svi se razumiju iako pišu na svojim jezicima a slovenski nije bio dio tog tzv. srpskohrvatskog. Evo, čudo neviđeno.

Osim toga, bilo bi puno potrebnije da vi Srbi izradite svoj pravi srpski rječnik te da svaku hrvatsku kovanicu označite kao stranu riječ iz hrvatskog jezika, baš kao što imate germanizme, hungarizme i tko zna što još. Boli nas kurac hoće li takve riječi zauzimati 40% cjelokupne građe ali krajnje je vrijeme da prestanete uzimati hrvatsko, ekavizirati i onda govoriti da je to sve "naše". Je da ne kažem što.

Jučer na b92 vidim u naslovu "belančevine". Zbilja? Belančevine? Kad će konačno "krugoval"?

Evo pitaj Hrobija i on kao veliki nacionaln borac za tisućljetnu uljudbu i hrvatsk jezik će ti reći da Srbi nikad nisu ništa hrvatima po pitanju jezika zabranjivali , tu pre svega mislim na leksik.

Jedino što je bilo to je ujednačavanje terminologije zarad bolje funkcionisanja državnog aparata.

Ali svehedno ni sva terminologija nije bila usklađena istovetno u Srbiji i Hrvatskoj , tj.uvek se razlikovala , tako da LAŽEŠ kao i uvek.

Evo uzmi čitaj forumulare iz hrvatksih državnih i školskih institucijaiz vremena SFRJ i upored ih sa srpskim i videćeš da se razlikuju , tako da neman išta od zabrane i tvojih lagarija.

Zašto lažeš tako?? , ja znam da ti živiš u Australiji i da nisi imao uvid u dokumente SFRJ , ali postoji internet i sve je dostupno.

A sad mi opet reci zašto lažeš?? , kad sam ti postavio tekstvo franjevaca pre obe Jugslovije i oni koriste tzv.srpske reči , jesu li ih oni ukrali od nas?? , ili su bile njihove oduvek?? , a ako su ih ukrali moraš mi objasniti zašto neko krade reči nekome?? , i zašto je baš važno Srbima da ukradu reči baš od Hrvata i obrnuto??

Evo vi imate na tisuće reči iz ruskog i češkog i nigde nema u rečnicima da piše kako su Hrvati preuzeli tuđe reči tj,ukrali , već ih smatraju svojima u potpunosti jer su sve one logične za hrvatski jezik kao i za srpski uostalom.

Nije za tebe lingvistika kad nisi nijednu knjigu pročitao u životu , a naročito nije zbog toga što ti služi za političko i fašističko nadjebavanje i širenje mržnje.

Ali da ti bude lakše i da totalno ne pomerš pameću , evo ja ti kažem da mi Srbi volimo da krademo isključivo čiste hrvatske reči i da ih proglasimo srpskim , a ti vidi šta ti je činiti povodom toga , jedino je što možeš da skupiš ekipu specijalaca i vratiš hrvatske reči iz srpskog trezora u hrvatski trezor , ili da nas tužiš evropskom sudu u Strazburu.

Daj bre Sajuuk, budalo nepismena, ja sam još u osnovnoj školi na časovima biologije učio o belančevinama, a tada je još bila SFRj. Isto kao i za gomilu reči za koje si lupetao da su hrvatske i da smo počeli da ih koristimo tek posle raspada Jugoslavije.

Ali tek sada sam saznao da živiš u Australiji, to objašnjava dosta toga, i nakon tog saznanja te i ne krivim što si toliko neobrazovan i neupućen.

Znamo, mi smo to sve sanjali. Vi Srbi ste uvijek pomagali razvitak hrvatskog jezika a Mađari su bili ti koji su prije stotinjak godina tzv. hungarizacijom samo htjeli uskladiti državnu terminologiju. Sva sreća da smo ušli u Jugoslaviju pa je svaki Hrvat konačno mogao slobodno napisati penzionisani oficir kao u ona vremena dok nas vera nije izdelila na Srbe te Grke, Mongole, Hrvate, Vijetnamce i ostale pokatoličene veštačke grupe.



Pa kako sad to a isti jezik... I azijat je bijelac samo s kosim očima, pa naravno....



Znam, dok nisam otkrio dr. Jovana Deretića živio sam u zabludama i mraku koji je nad mene nadvila rimska kurija. Srbin stalno pokušava da nam upali svetlo a katolički vudu-sveštenik ga blokira na panceru. Evala na internetu!



Staroslavenske riječi su zajedničke svima a ako ima koja srpska to je zato što ste nam susjedi. To je neizbježno ali to ne znači da ih mora biti 40% nego 40, poput germanizama. A vi kradete baš naše riječi da bi svijetu rekli - jedan jezik - jedan narod - jedna kultura - jedna država - Srbija i Srbi do VVK na zapadu. Vrlo jednostavno. Svi znaju da nema zasebnog naroda bez zasebnog jezika. Nije vam prošlo ali snovi su ostali. Opet pokušavate, samo sada morate preuzimati naše riječi da bi imali "isti" jezik. Osim toga, baš me zanima tko bi izašao pred Srbe i rekao - pa znate, imali smo projekt koji je propao i moramo promijeniti pola jezika, to nije naše, ono sori tebra, dešava se... Nitko naravno. Jedino što vam preostaje je zaglibiti dublje, sakriti oči rukama i kao nedoraslo dijete vikati - ne vidiš me!



Nisu tisuće nego par stotina, sve su obilježene kao posuđenice a za veliku većinu imamo svoju riječ i nepotrebne su. Osim toga, nitko nije optuživao Čehe ili Ruse da su nam ukrali jezik ili da su govornici hrvatskog pa samim time odnarođeni Hrvati a o tome je ovdje riječ.



"Gola istina" je vrijedno djelo i knjiga je koliko god se to nekima ne sviđalo. Prema tome ne kleveći.



Mi samo trebamo napraviti popis vaših krađa i pokazati svakome tko počne srat o jednom jeziku a iza toga se odmah počne valjati misao o troplemenom narodu u Jugoslaviji. Vi, međutim, trebate dići uzbunu jer uništavate sam bitak svoje kulture. Znam da to radite zbog višeg cilja koji se zove Velika Srbija ali ne će vam proći tako da se samo kulturno sakatite bez ikakvog smisla. Ako već imate osvajačke namjere bolje vam je da se okanite lokanja i uložite sav taj trud i rad u naoružanje i gospodarstvo. Onda bi imali bar teoretske izglede.

Kad si tako pametan i upućen evo da te uputim u još neke stvari - skoro cjelokupno hrvatsko nazivlje za bilo što više od osnovnih srpskih zanimanja - kopanja, krađe i laganja, su izmišljene u 19. stoljeću a izmislili su ih uglavnom Bogoslav Šulek, ban Ivan Mažuranić, Vjekoslav Babukić, Vatroslav Bertić itd.

Kontaš?

Ma naravno, Srbi su se do 19. veka sporazumevali litvanskim jezikom, a onda su ti vaši velikodušni jezikoslovci podelili čitanke srpskim seljacima (koji su, kao i svi ostali seljaci u Evropi tog doba, bili 99% nepismeni) pa su oni to čitali i odatle naučili vaše reči koje su potom ušle u srpski jezik.

U tako nešto može da poveruje samo neko malouman, ili neko ko se rodio u Australiji i nema blage veze o ovim prostorima, a uz to je pročitao čitavu jednu i po knjigu u životu.

i nema potrebe da mi odgovaraš, pošto stvarno nemam inspiraciju da se prepirem sa isfrustriranim i polupismenim pacijentima.



Zbogom, i sve najbolje želim.

Ti kurca ne kontaš!

Evo sve i da je istina to što kažeš(a nije) , svi ovi ljudi koje si nabrojao su bili jugoslovenski nastrojeni i nisu imali dilemu oko toga da Srbi i Hrvati govore jedan jezik.

Aj demantuj me ako možeš???