Beogradske Večernje novosti doznaju kako će na Kosovo uskoro doći američka 525. borbeno-izviđačka brigada, obučena za ratovanje u najtežim uvjetima i njihov dolazak povezuje se s izjavom američkog veleposlanika u Srbiji Michaela Kirbya kako je za njegovu zemlju "neprihvatljiva nova Republika Srpska na Kosovu". Ova postrojba, doznaju Novosti, trebala je biti poslana u Afganistan, ali je Pentagon ipak odlučio da ode na Kosovo gdje će zamijeniti američke pripadnike nacionalne garde i pričuvnog sastava.

Naravno, Srbi na Kosovu, kako javljaju Novosti, odmah su to protumačili kao "američku potporu mogućoj oružanoj akciji Prištine" na sjeveru Kosova. Iako zapovjednik postrojbe Xavier Brunson tvrdi kako će na Kosovo ostati devet mjeseci, Srbi strahuju da Amerikanci dolaze kako bi ih, zajedno s Nijemcima, koji su prošle godine poslali svoje oklopne postrojbe za uklanjanje barikada, silom natjerali na integraciju u neovisno Kosovo.Daniel Serwer, američki stručnjak za Balkan, za Novosti tvrdi kako 525. borbeno-izviđačka brigada na Kosovo dolazi ponajviše zbog prikupljanja određenih obavještajnih informacija.

- Koliko sam upućen, više im je to specijalnost, nego djelovanje protiv neprijatelja. S druge strane, potencijalni sukob na Kosovu je svakako moguć, sve dok Beograd i Priština ne postignu konačni dogovor i uspostave diplomatske odnose. Uostalom, zato KFOR i je neophodan - kaže Serwer, a Novosti zabrinuto dodaju kako je otežavajuća okolnost za Srbiju što u Americi vlada uvjerenje kako je "politika uvjetovanja nezamjenjiva u odnosima s Beogradom, a i za američke interese je bolje da nezadovoljni budu Srbi nego Albanci".

Samo hladno i ne reagovati na ovu vijest pošto riječ je samo o "prikupljanju podataka" što rade i druge zemlje preko svojih ogranaka EULEX-a i drugih međunarodnih institucija prisutnih na području KiM, a ako zaista krene do akcije od strane američke borbene-izviđačke brigade uperene prema srpskim stanovnicima na Kosovu, onda ne treba isključiti čak ni scenario ponovnog rata na Kosovu i slanje trupa Vojske Srbije na Kosovo.

Daj molim te, Vlado, kome u ovakvoj situaciji treba rat?? Ti kao da želiš zlo Srbiji

I ponovno bacanje u kameno doba kao 1999.g.

Na to sam i mislio...

Nakon ovoga, tko bi radio rakete za Emirate

? Kako su to vratili infrastrukturu na prije Obrenovića?

Meni je draža ova slika :



Pa jasno, najveća šteta nisu (koliko god to okrutno zvučalo) Srbiji bili izgubljeni životi (kao Hrvatskoj ili BiH), već uništena infrastruktura i produkcijski kapaciteti. Američki precision strikes su bacili srpsku infrastrukturu nakratko u stanje kakvo je bilo prije Obrenovića .

Nema potrebe za likovanje nad time, te bombe su ubijale mnogo civila, imale u sebi osiromaseni uranijum...a tebi je "draga" slika



Vidis, a meni je drago kad to govno srusimo u sremsko selo...

Jesu, najveca su steta....ginulo je hiljade civila i vojnika od tih bombi, i njih ne mozemo da vratimo...a ono sto su srusili, obnovili smo.

Kako nije proterano, doslo nam je na kraju samog rata preko 100.000 Srba i nealbanaca sa Kosova koji su proterani odande...

Zamisli se nad tom brojkom... kolika god da je materijalna steta, a velika je, to je nista u poredjenju sa nastradalim i proteranim.

Uspoređivanje ljudskih i materijalnih žrtava nije baš etički opravdano, no sve se može staviti na papir...
Recimo, nama su izbjeglice prouzročile ogromnu štetu u turizmu...

Uspoređivanje ljudskih i materijalnih žrtava nije baš etički opravdano, no sve se može staviti na papir...

Recimo, nama su izbjeglice prouzročile ogromnu štetu u turizmu...

Nisi dobro razumeo Džonijevo "upoređivanje".



Kako?

RH je njih 600 000 vraćala na njihova ognjišta uz gubitak 15 000 žitelja, složit ćemo se da je povratak ovih 600 000 teži pothvat od obnavljanja infrastrukture.

A čekaj, Srbija nema problem sa izbeglim i interno raseljenim licima?

2002. je popis registrovao 379 135 izbeglih lica na teritoriji Srbije (CG ćemo izostaviti ovom prilikom). Plus oni koji nisu imali status izbeglice, plus 100-200 000 interno raseljenih lica sa Kosmeta.

A to je smanjenje u odnosu na broj koji je boravio u Srbiji pri kraju rata. Deo se vratio (glavnom u BiH i Hrvatsku), najveći deo je dobio srpsko državljanstvo i integrisan je u novoj domovini, deo je produžio u treće zemlje. Još uvek ima više desetina hiljada ljudi sa statusom izbeglice i naravno, povratak IRL u svoje domove na KiM je minoran.

To svrstava Srbiju u zemlju sa jednom od najvećih i najdugotrajnijih izbegličkih kriza. O tome govori i podatak da je sa ove poslednje donatorske konferencije za rešavanje pitanja ugroženih izbeglica, skoro 60% sredstava namenjeno Srbiji. Verovatno još uvek postoji i nekoliko kolektivnih centara koji nisu zatvoreni.