Baterija ima i ovakvih i onakvih, i malih za mobitele, lampe, prijenosne baterije za mobitel, a ima bome i onih tehnički razvijenih koje idu u aute, napredniju tehniku i sl.

Uglavnom, Hrvatska već ima proizvodnju ovih boljih baterija, Rimac to radi, a prave i hibride sada, sportske automobile, kao onaj Bugatti kojeg je predstavio.

Svakako, dobro nam dođe komšija koji hoće uništiti svoj okoliš pa da nama proda jeftin litij.

Tko zna, možda i jeftinu bateriju za naš gotov proizvod, ako su u stanju radti prema specifikaciji.

Srpski litij za hrvatsku industriju.

Predsjednica srbijanskog parlamenta i donedavna premijerka Ana Brnabić ustvrdila je u srijedu da se u Hrvatskoj protive rudarenju litija u Srbiji jer bi to dodatno ekonomski osnažilo Beograd unutar regije, a i Hrvatska bi sama, da ju ima, sigurno iskopavala tu sirovinu.

Nije bitno ni da padne, zarada je tu, a nece pasti, odnosno sada pada jer se sve vise fabrika otvara, no to nece biti dovoljno, jer ce 2030-ih preko 50% proizvedenih auta biti elektricno, a sada je to nekih 10-15%, do 2040. gotovo sva ce biti elektricna.

Srbija sa Stelantisom sada proizvodi 30-50k elektricnih automobila godisnje i vec ima jednu fabriku baterija (nevezano sa litijumom), a u planu je proizvodnja 300-500k auta godisnje.

Pogodilo se da je Kina proizvodjac 65% svetskog litijuma, a da ovi iz Eu i Amerike zele da smanje uvoz odatle, zato nude Srbiji celokupnu proizvodnju od iskopavanja do prerade poluproizvoda (baterije) i proizvoda (auta). To je godisnja zarada od 10 do 12 milijardi, nije nesto ogromno, ali znacice sa drugim projektima. Svako ko ima litijum u Evropi pocinje sa radom, Nemacka vec radi, zatim Portugal sledece godine, Ceska, Finska, Francuska itd...

Litijum se ne javlja kao samostalni element u prirodi, vec sa vise njih, Jadarit je po tome poseban jer se javlja sa jos 3 elementa pored litijuma, tako da ce rudnik proizvoditi pored litijuma, bornu kiselinu i natrijum sulfat. Recimo, u Portugalu procenat litijuma u rudi je 3%, dok je u Srbiji 6%... daleko najisplativija ruda, zbog toga tolika fama.

Berlin (bundesregierung.de) – “Mi smo zemlja koja obrađuje moderne resurse”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tijekom posjeta saksonskim rudarskim vlastima u Freibergu. Objasnio je da, iako je Njemačka uvozila mnoge resurse iz drugih zemalja diljem svijeta, neki se mogu naći i ovdje - poput litija.

U budućnosti će se u Saskoj u velikoj mjeri - i ekološki prihvatljivo - vaditi litij. Tijekom posjeta rudarskoj upravi, kancelar je saznao za planirani projekt prema kojem će tvrtka Zinnwald Lithium GmbH uspostaviti jedan od najvećih europskih rudnika litija u blizini Altenberga - do oko 2030. Cilj tvrtke je svake godine izvući otprilike onoliko litija koji je potreban za oko 600.000 automobilskih baterija. Njemačka vlada i pokrajina Saska podržavaju projekt.

Znači ništa od milijardi o kojima sanja Vučić. Izgleda kako je posjet Scholza Beogradu bio u službi izvlačenja informacija od Vučića glede srbijanskog rudnika litija, nakon čega su nijemci stisnuli gas poradi pokretanja svojih rudnika.

Ne znam po kojim cijenama je taj ekonomista računao i je li računao na konkurentnost tržišta, otvaranje novih rudnika itd. Mislim kako par stranica unazad imaš link na trenutne cijene Litijuma sa kojima se nikako ne može dostići brojka u milijardama.

Dobro sad si upakovao cijelu industriju.

OK, sretno kvatativno. Jaka industrija i zadovoljno zaposleno društvo smanji će opsesivne misle prema susjednim narodima i zemljama. Pozdravljam.

Što prije zaboravite Kosovo i RS, lakše ćete živjeti. To vam za naših života neće biti dozvoljeno.

Litijum se neće kopati, zato što je narod po Srbiji poludeo, postali veliki ekolozi i hoće čiste reke, a istovremeno bacaju veš mašinu u iste.
Ja sam za rudnik, ali od toga 99% nema ništa.

Litijum se neće kopati, zato što je narod po Srbiji poludeo, postali veliki ekolozi i hoće čiste reke, a istovremeno bacaju veš mašinu u iste.
Ja sam za rudnik, ali od toga 99% nema ništa.

Mora se kopati. To je dobra prilika pod uvjetom da se sve uradi kako treba.

Ovaj nemacki rudnik ce proizvoditi 18 hiljada tona rude godisnje, dok ce Jadar 58 000.

Po recima ekonomista radi se o dobiti izmedju 10 i 12 milijardi evra godisnje.